Vidi kôd stranice Rat u istočnoj Ukrajini

<!--'''Rat u istočnoj Ukrajini'''-->{{Bitka
|naziv=Rat u istočnoj Ukrajini
|sukob=ukrajinsko-ruski hibridni rat
|slika=[[Datoteka:Ruins of Donetsk International airport (16).jpg|300px]] [[Datoteka:Anti-government_protests_in_Kiev,_December_29,_2013.jpg|300px]] [[Datoteka:A_Russia-backed_rebel_armored_fighting_vehicles_convoy_near_Donetsk,_Eastern_Ukraine,_May_30,_2015.jpg|300px]]
|opis slike=Zračna luka u Donjecku u prosincu 2014.,<br>[[Euromajdan]] i Tenkovi [[Donjecka Narodna Republika|''DNR'']] 
|vrijeme= 6. travnja 2014. - danas
|mjesto= [[Donbas]], istočna [[Ukrajina]]
|ishod= Zamrznut sukob uz povremene oružane incidente
|strana1= {{ZD+X/U|UKR}}<br/>
----
'''potpora'''<br>[[Datoteka:Flag of NATO.svg|23px|Flag of NATO]] [[NATO]]<br>
[[Datoteka:Flag of Europe.svg|23px]] [[EU]]
|strana2= [[Datoteka:War Flag of Novorussia (Variant).svg|23px]] ''[[Federativna Država Novorusija]]''
* [[Datoteka:Flag of the Donetsk People's Republic.svg|23px]] ''[[Donjecka Narodna Republika]]'' 
* [[Datoteka:Flag of the Lugansk People's Republic.svg|23px]] ''[[Luganska Narodna Republika]]''
----
'''potpora'''<br>{{ZD|R|RUS}} [[Rusija]]
|sukobljeni3=
|zapovjednik1=
|zapovjednik2=
|zapovjednik3=
|jačina1=50.000 vojnika
|jačina2=20.000 boraca,  uključujući 3.000-4.000 ruskih dobrovoljca (prema separatistima)
~ 10.000 boraca 
(prema stručnjacima)
7.500+ ruska pješadija
(Izvori NATO)  
|jačina3=
|posljedice1=
|posljedice2=
|posljedice3=
|bilješke=
}}
{{Vslika
| ime            = Karta oružanih sukoba na istoku Ukrajine
| izvorno_ime    = Оновлювана мапа бойових дій на сході України
| slika          = Map_of_the_war_in_Donbass.svg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike     = {{obojani okvir|#FF0000}} Gradovi pod okupacijom [[Datoteka:Flag of the Donetsk People's Republic (2014-2018).svg|20px]] [[Donjecka Narodna Republika|''DNR'']] i [[Datoteka:Nouveau_drapeau_Lougansk.svg|20px]] [[Luganska Narodna Republika|''LNR'']]<br>{{obojani okvir|#FF8C00}} Trenutni sukobi<br>{{obojani okvir|#00BFFF}} Gradovi pod kontrolom i upravom [[Ukrajina|Ukrajinske vlade]]
| lokacija_ime   = Lokacija
| lokacija_info  = {{ZD+X/U|UKR}} ''([[de jure]])''<br> [[Datoteka:War_Flag_of_Novorussia.svg|20px]] ''[[Novorusija]]'' ''([[de facto]])''
}}
'''Rat na istoku Ukrajine''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Війна на сході України'') ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ([[ruski jezik|rus.]] ''"Вооружённый конфликт на востоке Украины"'') je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-ruskih [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od svibnja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom [[Igor Strelkov|Igorom Strelkovom]]. Proruski pobunjenici primaju presudno važnu podršku [[Rusija|Rusije]], a Rusija 2019. god. omogućuje tamošnjim stanovnicima da postanu ruski državljani, te sredinom iste godine rusku putovnicu navodno dobiva njih oko 1.500 svakog tjedna.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-ukraine-russia-citizenship-idUSKCN1UC2CB|title=Russia's Putin extends passport offer to Ukraine citizens|author=|date=17. srpnja 2019.|work=|language=engleski|publisher=Reuters|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://dan-news.info/en/society/1500-dpr-residents-get-russian-citizenship-over-week-migration-service.html|title=1,500 DPR residents get Russian citizenship over week – Migration Service|author=|date=30. srpnja 2019.|work=|language=engleski|publisher=Donetsk News Agency|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> 

Dio ukrajinskog državnog teritorija je pod kontrolom proruskih snaga, koje prema procjenama ukrajinskih vlasti broje krajem 2017. godine 40.000 lokalnih separatista uz krucijalno važnu podršku 6.000 <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/kyiv-says-6000-russian-soldiers-40000-separatists-donbas.html|title=Kyiv says there are about 6,000 Russian soldiers, 40,000 separatists in Donbas|author=Interfax Ukraine|date=11. rujan 2017.|work=|language=engleski|publisher=Kyiv Post|accessdate=6. listopada 2018.}}</ref>ruskih vojnika. 

Prema pojedinim međunarodnim institucijama, u Ukrajini je tijekom 2014. i 2015. poginulo najmanje 2.000 ruskih vojnika <ref>{{citiranje weba|title=''Over 2,000 Russian Fighters Killed in Ukraine: President's Spokesman''|author=Alexander Ermochenko|publisher=[[Newsweek]]|url=http://europe.newsweek.com/over-2000-russian-fighters-dead-ukraine-presidents-spokesman-434295?rm=eu}}</ref><ref>{{citiranje weba|publisher=[[Forbes]]|author=Forbes|title=''Russia May Have Inadvertently Posted Its Casualties In Ukraine: 2,000 Deaths, 3,200 Disabled''|date=Aug.2015|url=http://www.forbes.com/sites/paulroderickgregory/2015/08/25/kremlin-censors-rush-to-erase-inadvertent-release-of-russian-casualties-in-east-ukraine/#1072da865b26}}</ref> odnosno 3.177 ruskih državljana.<ref>{{citiranje weba|title=''3,177 Russian mercenaries and soldiers killed in Donbas war''|author=Elena Vasilyeva|publisher=[[Censor.net]]|url=http://en.censor.net.ua/news/431652/3177_russian_mercenaries_and_soldiers_killed_in_donbas_war_gruz200_initiative}}</ref> Ruske vlasti tvrde da je riječ o građanskom ratu u Ukrajini, ali zapravo ne skrivaju svoju presudno važnu potporu pobunjenicima, izuzev što ondje nema ruskih vojnika koji bi nosili službena obilježja ruskih vojnih snaga. Tvrdi se da je u Ukrajini samo tijekom 2016. ostalo stacionirano gotovo 10 tisuća ruskih vojnika. <ref>{{citiranje weba|title=''Nearly 10,000 Russian regular forces stationed in Donbas - Stratfor analyst''|author=[[Stratfor]]|publisher=http://uatoday.tv/|url=http://uatoday.tv/politics/nearly-10-000-russian-regular-forces-stationed-in-donbas-stratfor-analyst-633345.html}}</ref><ref name="fighters trained">{{citiranje weba|author=[[BBC News]]|title=''Ukraine crisis: Rebel fighters "trained in Russia"''|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28817347|date=16. 8. 2014}}</ref> 

Najintenzivniji dio rata je okončan u rujnu 2014. godine, od kada se izmijenjuju primirja i razdoblja sukoba. Do sredine 2018. godine izginulo je u ratnim zbivanjima oko 10 i pol tisuća ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/helping-grieving-families-of-slain-soldiers-brings-american-ukrainian-together.html|title=Helping grieving families of slain soldiers brings American, Ukrainian together|author=Askold Krushelnycky|date=3. lipanj 2018.|work=|language=engleski|publisher=Kyiv Post|accessdate=6. listopada 2018.}}</ref> 

Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[euromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Europejstvo|europska]] vlada na čelu s predsjednikom [[Oleksandr Turčinov|Oleksandrom Turčinovim]] i [[Arsenij Jacenjuk|Arsenij Jacenjukom]]. Nakon ruske aneksije [[Krim]]a, u dijelovima istočne Ukrajine uz pomoć ruske vojske počeli su se formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma. Građani su u početku bili sudržani bez obzira što su novu ukrajinsku vlast smatrali nelegitimnom. Naoružane proruske skupine u početku su organizirali i vodili ruski državljani [[Igor Strelkov]], [[Aleksandar Borodaj]], [[Igor Bezler]], [[Aleksandar Možajev Babaj]], [[Valerij Motorola]], [[Aleksej Karjakin]] i drugi.

Sukob je formalno započeo 7. travnja kada je  Turčinov objavio pokretanje "[[Protuterorizam|antiterorističke]] operacije" s ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika koristiti [[oklopne jedinice]], [[topništvo]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od lipnja do početka srpnja uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao s [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog zrakoplova]] u lipnju 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Europska unija|Europske unije]]. Do sredine kolovoza su ukrajinske snage napredovale do nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici kolovoza odbačene dalje od ruske granice. Ukrajinske snage su pretprjele teške gubitke, te je u rujnu 2014. god. sklopljeno primirje kojim je široko područje ostavljeno pod vlašću proruskih separatista; ukrajinske vlasti ovakav ishod pripisuju otvorenoj intervenciji oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. 

Rat u istočnoj Ukrajini se smatra najvećim oružanim sukobom u Europi nakon [[Velikosrpska agresija|velikosrpske agresije]] 1990.-ih godina.

Tijekom višegodišnjeg sukoba sklapan je i kršen niz primirja; tako se 2019. bilježe primirja u ožujku<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.unian.info/war/10472646-new-truce-in-donbas-announced-from-march-8.html|title=New truce in Donbas announced from March 8|author=|date=7. ožujka 2019.|work=|language=engleski|publisher=UNIAN|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref>, lipnju<ref>{{Citiranje weba|url=https://sputniknews.com/europe/201706241054949409-kiev-donbass-truce/|title=Kiev Blames Donbass Militias for Undermining 'Harvest Truce'|author=|date=24. lipnja 2019.|work=|language=engleski|publisher=Sputnik News|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> i srpnju<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.themoscowtimes.com/2019/07/18/russia-ukraine-agree-comprehensive-cease-fire-donbass-a66472|title=Russia, Ukraine Agree ‘Comprehensive’ Cease-Fire in Donbass|author=|date=18. srpnja 2019.|work=|language=engleski|publisher=The Moscow Times|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref>.

U sukobu s većom i snažnijom Rusijom, Ukrajina prima važnu podršku [[NATO|NATO pakta]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_37750.htm|title=Relations with Ukraine|author=|date=2019.|work=|language=engleski|publisher=NATO|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> pri čemu se za vojne snage uglavnom pruža podrška osiguravanjem obuke za pripadnike vojnih postrojbi, te dopremanjem nesmrtonosnih vojnih sredstava poput sredstava veze, vojnih kompjutorskih sistema, radara, sredstava za noćno promatranje i sl.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.usukraine.org/analysis-u-s-assistance-ukraine/|title=ANALYSIS: U.S. ASSISTANCE TO UKRAINE|author=Orest Deychakiwsky|date=26. veljače 2018.|work=|language=engleski|publisher=U.S. UKRAINE FOUNDATION|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.armytimes.com/news/your-army/2017/06/08/amid-russia-tensions-us-army-continues-to-build-up-ukrainian-forces-training-center/|title=Amid Russia tensions, US Army continues to build up Ukrainian forces, training center|author=Charlsy Panzino|date=8. lipnja 2017.|work=|language=engleski|publisher=Army Times|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> Ukrajini - koja i sama ima snažnu vojnu industriju - ključne su isporuke sredstava visoke tehnologija, te su zemlje NATO-a u zadnjim godinama isporučile oružanim snagama Ukrajine i znatne količine najmodernijeg letalnog naoružanja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mintpressnews.com/us-military-assistance-ukraine/248675/|title=United States to Drastically Expand Military Assistance to Ukraine|author=Peter Korzun|date=4. rujna 2017.|work=|language=engleski|publisher=MPN NEWS|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-ukraine-crisis-arms/ukraine-president-says-expects-delivery-of-u-s-weapons-in-weeks-idUSKCN1GC22E|title=Ukraine president says expects delivery of U.S. weapons in weeks|author=|date=28. veljače 2018.|work=|language=engleski|publisher=REUTERS|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> Uvježbava se i izravniji angažman NATO snaga; tako je 2014. god. oko 1300 vojnika iz 15 zemalja NATO pakta sudjelovalo u vježbi "Rapid Trident" na tlu Ukrajine<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.stripes.com/news/rapid-trident-exercise-takes-place-in-ukraine-a-country-at-war-1.303779|title=Rapid Trident exercise takes place in Ukraine, a country at war|author=JOHN VANDIVER|date=18. rujna 2014.|work=|language=engleski|publisher=Stars and Stripes|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref>, te se pod tim nazivom vojne vježbe nastavljaju održavati svake godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.army.mil/article/209387/nations_to_partner_for_exercise_rapid_trident_18_in_ukraine|title=Nations to Partner for Exercise Rapid Trident 18 in Ukraine|author=Lacey Justinger|date=3. kolovoz 2018.|work=|language=engleski|publisher=U.S. Army|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dvidshub.net/news/332082/rapid-trident-2019-final-planning-conference-jmtg-u|title=Rapid Trident 2019 Final Planning Conference at JMTG-U|author=Justin Navin|date=19. srpnja 2019.|work=|language=engleski|publisher=U.S. Department of Defence|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> 

Sjedinjene Američke Države<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cnas.org/publications/commentary/russia-sanctions-in-2019-clarifying-a-strategy|title=Russia Sanctions in 2019: Clarifying a Strategy|author=Edward Fishman|date=18. sijenja 2019.|work=|language=engleski|publisher=Center for New American Securitz|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> i Europska Unija<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-nato-russia-ukraine-idUSKCN0Z61M3|title=NATO's Stoltenberg: EU sanctions on Russia should remain|author=|date=20. siječnja 2016.|work=|language=engleski|publisher=REUTERS|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> su zbog ruskog angažmana u Ukrajini nametnuli Ruskoj Federaciji i značajne gospodarske sankcije. Obzirom da tim sankcijama nije prekinut izvoz nafte i plina iz Rusije, koji predstavljaju glavni izvor vanjskotrgovinskih prihoda (oko dvije trećine) i oslonac državnog proračuna (prihodi od energenata tu sudjeluju s približno polovinom), te da većina zemalja svijeta ne sudjeluje u tim sankcijama, sankcije su samo donekle produbile gospodarsku krizu u Rusiji - koja se međutim našla gospodarski teže pogođenom uslijed pada cijene energenata na međunarodnom tržištu, koji se dogodio nakon početka rata 2014.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jois.eu/files/2_481_Tyll%20et%20al.pdf|title=The impact of economic sanctions on Russian economy and the RUB/USD exchange rate|author=Tyll, L., Pernica, K., & Arltová, M.|date=2018|work=|language=engleski|publisher=Journal of International Studies|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2015/03/the-hidden-consequences-of-low-oil-prices/389156/|title=The Hidden Effects of Cheap Oil|author=MOISÉS NAÍM MAR 31, 2015|date=31. ožujka 2015.|work=|language=engleski|publisher=The Atlantic|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> Valja opaziti da neki analitičari povezuju odluku Saudijske Arabije i drugih bliskih američkih saveznika iz Arapskog zaljeva da organizirano snize cijenu nafte 2014. godine - očitoj nakani da se naškodi ruskim interesima; makar aktivnosti OPEC-a nisu službeno bile povezane sa stanjem u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|url=https://oilprice.com/Energy/Oil-Prices/Want-To-Hurt-Russia-Lower-The-Price-Of-Oil.html#|title=Want To Hurt Russia? Lower The Price Of Oil|author=Claude Salhani|date=13. studeni 2014.|work=OilPrice.com|language=engleski|publisher=OilPrice.com|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref> Ozbiljno zategnuti odnosi između zemalja OPEC-a i Rusije počeli su se poboljšavati tek nakon više godina.<ref>{{Citiranje weba|url=https://thediplomat.com/2018/02/shale-to-the-chief-russia-and-saudi-arabias-great-oil-game/|title=Shale to the Chief: Russia and Saudi Arabia’s Great Oil Game|author=Nicholas Trickett|date=27. veljače 2018.|work=|language=engleski|publisher=The Diplomat|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref>

Prema ukrajinskom državnom vrhu, cilj ruskog pritiska na Ukrajinu nije samo [[aneksija]] istoka Ukrajine, nego pretvaranje čitave te zemlje u "rusku koloniju".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.themoscowtimes.com/2018/11/29/ukrainian-leader-says-putin-wants-his-whole-country-asks-for-nato-help-a63654|title=Ukrainian Leader Says Putin Wants to Annex His Country, Calls for NATO Help|author=|date=29. studenog 2018.|work=|language=engleski|publisher=Reuters|accessdate=16. kolovoza 2019.}}</ref>

==Uvod==
[[Ukrajina]] je stekla neovisnost [[raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]] 1991., ali je održala bliske veze s [[Moskva|Moskvom]]. Prema zadnjem popisu, iz 2001., Ukrajina je imala 48.457.100 stanovnika, od čega su [[Ukrajinci]] činili 77.8 %, [[Rusi]] 17.3 %, [[Bjelorusi]] 0,6% a [[Krimski Tatari]] 0,5 % stanovništva.{{sfn|UN|2004|loc=str. 7}} [[Donečka oblast]] imala je 4.825.600 stanovnika, od čega su 56,9 % bili [[Ukrajinci]], a 38,2 % [[Rusi]], dok je [[Luganska oblast]] imala 2.540.200 stanovnika, od čega su 58 % bili Ukrajinci, a 39 % Rusi.<ref>{{citiranje weba|title=''About number and composition population of Ukraine - by data All-Ukrainian population census - 2001 data''| year=2001| url=http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/|publisher=Vlada Ukrajine}}</ref> Međutim, velik dio stanovništva koristio se ruskim jezikom, poglavito na istoku zemlje: prema procjenama, skoro polovica ukrajinskih građana govorilo je ruski kao glavni jezik.{{sfn|Pifer|2009|loc=str. 20}}
[[Datoteka:Euromaidan 03.JPG|lijevo|thumb|225px|[[Euromajdan]] prosvjedi u Kijevu, 27. studenog 2013.]]
Kada je proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] [[29. studenog]] [[2013.]] odbio potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zemlje s [[EU]], kako bi umjesto toga jačao trgovinske veze sa [[Rusija|Rusijom]],<ref>{{citiranje weba|publisher=Jutarnji list|title=''Ukrajina odbila SSP - Janukovič: Ne mogu žrtvovati trgovinske odnose sa Rusijom za odnose sa EU''|url=http://www.jutarnji.hr/ukrajina-odbila-ssp-janukovic---ne-mogu-zrtvovati-trgovinske-odnose-s-rusijom-za-odnose-s-eu-/1143398/|date=29.11. 2013}}</ref> Ukrajina se našla u krizi: dio je građana htio jače veze sa Zapadom i Europom, a dio jače veze sa istokom i Rusijom. To je dovelo do prosvjeda između Janukovičevih pristaša i protivnika. Pokret [[Euromajdan]] utjelovio je težnju proeuropskih struja Ukrajine. U noći [[30. studenog]] [[2013.]], po prvi put je korišteno nasilje protiv mirnih prosvjeda na trgu Majdan u [[Kijev]]u, pri čemu je 90 prosvjednika ozljeđeno a 35 uhićeno.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}} Prosvjedi i nemiri koji su zrcalili podijeljenost zemlje postajali su sve intenzivniji, te su dosigli vrhunac nasilja u Kijevu između 18. i 20. veljače 2014. Do tog datuma, već je poginulo preko 120 osoba, od čega troje žena - što prosvjednika, što policajaca. Prema procjenama, 75 poginulih bili su prosvjednici.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}}

Nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu [[22. veljače]] [[2014.]] i pobjegao u Rusiju,{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 6}} nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države, dok je vlast preuzela privremena vlada koja je raspisala nove izbore [[25. svibnja]] Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] odobrio je [[Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.|prikriveno slanje vojnika Rusije na Krim]] - nakon čega su se javljali maskirani vojnici koji su zauzimali mjesne zgrade jednu po jednu te ju stavljali pod rusku kontrolu - i uz pomoć mjesnog ruskog stanovništva organizirao referendum o pripajanju Krima Rusiji.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 4}} Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.<ref name="hrw questions">{{citation|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=11.9. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war}}</ref> Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,<ref name="hrw questions"/> po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 6. travnja, naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili "[[Donjecka Narodna Republika|Donjecku Narodnu Republiku]]". [[12. travnja]] maskirani ljudi u uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavjansk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom "[[Donjecka Narodna Republika|Donjecke narodne republike]]".<ref name="hrw questions"/>

Ovo je privremenu vladu u Kijevu podsjećalo na scenarij prema kojem je u veljači i ožujku 2014. godine Rusija od Ukrajine oduzela Krim.<ref>{{citiranje weba|publisher=Xinhua|title=''News Analysis: Experts divided over possible repeat of Crimea scenario in eastern Ukraine''|date=1.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/01/c_133302291.htm}}</ref> Prosvjedi i nemiri su se proširili po jugu Ukrajine, te doveli do tenzija: ovo je eskaliralo nemirima u [[Odesa|Odesi]], pri kojima je još pod uvijek nerazjašnjenim okolnostima 46 proruskih prosvjednika poginulo u požaru u zgradi sindikata, u kojoj su našli utočište.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 10}} [[10. srpnja]] uhićene su dvije osobe, od koje je jedna bila državljanin Rusije, zbog optužbe da su htjeli sa još 50 osoba organizirati događaj kojim su htjeli proglasiti "Odešku narodnu republiku".{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 13}}

==Izbijanje oružanog sukoba==
[[Datoteka:2014-04-15. Протесты в Донецке 001.jpg|desno|thumb|225px|Barikada prosruskih pobunjenika u Donjecku, sa antizapadnim sloganima]]
27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "[[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]]". Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne postrojbe]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.<ref name="hrw questions"/> Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na desetak kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, među kojima su bili su [[Mariupolj]], [[Kramatorsk]] i [[Kirov]]. Zapovjednik pobunjenika u Donjecku je [[Igor Girkin]].<ref name="hrw questions"/> Pobunjenici su zauzeli i TV stanice na istoku zemlje te počeli emitirati ruske programe.<ref>{{citiranje weba| url=http://www.reuters.com/article/2014/04/27/us-ukraine-separatists-tv-idUSBREA3Q0CZ20140427 | title=''Separatists seize control of TV HQ in east Ukraine city'' | work=Reuters | date=27.4. 2014 | accessdate=28.4. 2014}}</ref> 

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".<ref name="hrw questions"/> Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko gradova u koje su stanovito vrijeme kontrolirale pobunjeničke postrojbe, kao što su [[Mariupolj]] i [[Kirov]].

11. svibnja proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo "za". [[EU]] je referendum proglasio "nezakonitim".<ref>{{citiranje weba|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine "illegitimate"''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.<ref>{{citiranje weba|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}</ref> Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili "smaknuti" svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.<ref name="hrw questions"/> Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.<ref name="hrw questions"/><ref>{{citiranje weba|title=''Ukraine: Insurgents Terrorize East Before Vote''|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=24.5. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/24/ukraine-insurgents-terrorize-east-vote}}</ref>

24. svibnja, dvije pobunjene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].<ref>{{citiranje weba|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA}}</ref> Ta [[paradržava]] nema nikakvo međunarodno priznanje.

== Ukrajinski protunapad ==
{{Dvostruka slika|right|Petro_Porochenko_au_Conseil_de_l%E2%80%99Europe_Strasbourg_26_juin_2014_04.jpg|136|Александр_Бородай.jpg|152|<center>[[Petro Porošenko]], novi predsjednik Ukrajine (lijevo), i [[Aleksander Borodaj]], prvi premijer [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke narodne republike]] (desno), vođe dvije sukobljene strane}}
Nakon što je na predsjedničkim izborima pobijedio [[Petro Porošenko]] s ukupno 54 % glasova, te zauzeo [[proeuropejstvo|proeuropski stav]], javno je obećao da neće dozvoliti da "[[Donbas|istok Ukrajine]] postane [[Somalija]]".<ref>{{citiranje weba|publisher=Economist|title=''Petro Poroshenko vows to restore peace''|url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2014/05/ukraines-election-0|date=26. svibnja 2014.}}</ref> Ukrajinske snage potom su krenule u otvoreni protunapad. 27. lipnja, Porošenko je potpisao ono što je Janukovič svojedobno odbio 29. studenog 2013.: Ukrajina, [[Gruzija]] i [[Moldavija]] potpisale su zajedno [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazum o ekonomskom udruživanju s Europskom unijom]]. Te tri države, koje su nekoć bile dio Sovjetskog saveza, tako su napravile ekonomski i politički korak bliže Zapadu. Rusija je negativno ocijenila ovaj ukrajinski potez: Putin je izjavio da je "ukrajinski odabir europskog puta podijelio tu zemlju na dva dijela te je gurnuo prema bolnom sukobu".<ref>{{citiranje weba| title=''Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale sporazum sa EU''| publisher=[[Al Jazeera]]|date=27. lipnja 2014.|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ukrajina-gruzija-i-moldavija-potpisale-sporazum-sa-eu}}</ref>

Dana 5. svibnja, ukrajinske snage napale su nekoliko kontrolnih točaka pobunjenika oko [[Slavjansk]]a. Usljedila je razmjena minobacača. Proruski pobunjenici oborili su vojni helikopter uz pomoć sustava zemlja-zrak.<ref name="hrw questions"/> 9. svibnja, oko 40 osoba je ranjeno a najmanje sedam ubijeno u Mariupolju kada su ukrajinske snage pokušale istjerati pobunjenike koji su zauzeli policijsku stanicu. 16.5., borbe su eskalirale kada su pobunjenici, naoružani [[Molotovljev koktel|molotovljevim koktelima]] i [[mitraljez]]ima, napali mjesnu vojarnu. 22. svibnja, pobunjenici su iz zasjede napali kontrolnu točku ukrajinske vojske u Blahodatnu te ubili 15 vojnika. <ref name="hrw questions"/> [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) poslala je nekoliko stotina promatrača na istok zemlje, kako bi de-eskalirali nasilje te uspostavili činjenice usred sve jačeg propagandnog rata na obje strane, ali su pobunjenici 27. travnja oteli trinaestoricu vojnih promatrača - osam stranih i pet ukrajinskih.<ref>{{citiranje weba|title=''Oteti OESS-ovci: "Dobro smo. Želimo kući, ali nas ne puštaju"''|publisher=[[Jutarnji list]]|date=27. travnja 2014.|url=http://www.jutarnji.hr/proruski-separatisti--oess-ovci-su-nasi-ratni-zarobljenici/1186786/|author=HINA}}</ref> Ipak, nakon pregovora, OESS-ovi promatrači su pušteni na slobodu.<ref>{{citiranje weba|title=''What’s at Stake for OSCE in Ukraine and Beyond?''|date=20. svibnja 2014.|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/20/what-s-stake-osce-ukraine-and-beyond|author=Hugh Williamson}}</ref> 

Dana 26. svibnja, pobunjenici su nakratko preuzeli kontrolu nad međunarodnim aerodromom u Donjecku. Tucet osoba je poginulo kada je ukrajinska vojska u protunapadu preuzela aerodrom. 28. svibnja pobunjenici u Slavljensku su oborili ukrajinski vojni [[helikopter]], te ubili 14 vojnika u njemu. U ranim jutarnjim satima 2. lipnja, nakon intenzivne borbe koja je trajala devet sati, pobunjenici su preuzeli kontrolu nad graničnom predstražom u Lugansku. Istog dana, ukrajinski vojni zrakoplov pucao je na nenavođeni projektil zemlja-zrak u upravnoj zgradi u Lugansku, koju su držali pobunjenici. Nekoliko osoba u zgradi je poginulo. 14. lipnja pobunjenici u Lugansku su otvorili vatru na ukrajinski vojni zrakoplov, te ga oborili: u njemu je poginulo svih 49 člana posade, od čega su 40 bili vojnici.<ref name="hrw questions"/>

Porošenko je 20. lipnja proglasio 10-dnevno primirje, sa ciljem da se pobunjenicima koji nisu sudjelovali u ratnim zločinima omogući da se razoružaju i uključe u mirovni proces, što bi uključilo i amnestiju te sudjelovanje u novim izborima. Ipak, primirje je navodno prekršeno 108 puta, pri čemu je ubijeno 27 ukrajinskih vojnika i 9 civila. Nakon optužbi za kršenje primirja s obje strane, isto je završeno 30. svibnja, te je ukrajinska vlada započela intenzivnu protuofenzivu.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 4}} Nijedna strana nije izrazila javnu volju da se sastane s drugom i porazgovara o pregovorima o miru. Porošenko je, ipak, izrazio spremnost za novo primirje ako se ispune tri uvjeta: svi taoci se moraju osloboditi; vlada mora ponovno preuzeti granicu s Rusijom te naoružane skupine se moraju razoružati.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 4}} 2. srpnja, ukrajinska vlada je predložila amandmane na Ustav koji bi dozvolili veću autonomiju regijama te upotrebu vlastitog jezika.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}}

Sastavljene su i ukrajinske bojne uz pomoć raznih dobrovoljavca (Donbas, AZOV, Ajdar, Dnipro, Ukraina, itd.) koje su nominalno pod kontrolom Ministarstva obrane, iako imaju i veću autonomiju.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 15}}

=== Kramatorsk ===
[[Datoteka:Kramatorsk_checkpoint_of_pro-Donetsk_forces.jpg|right|thumb|225px|Proruski pobunjenici blokiraju cestu prema Kramatorsku]]
[[Kramatorsk]], grad na sjeveru Donječke oblasti, je napadnut od proruskih pobunjenika 13. travnja, što je dovelo do okršaja sa ukrajinskim snagama.<ref name="reutersa12">{{citiranje weba| author1=Conor Humphries | url=http://www.reuters.com/article/2014/04/13/us-ukraine-crisis-idUSBREA3A1B520140413 | title=''Ukraine gives rebels deadline to disarm or face military operation'' | work=Reuters | date=13. travnja 2014. | author2=Thomas Grove}}</ref> Pobunjenici su kasnije zauzeli mjesnu policijsku postaju. Zamijenili su zastavu onom "Donječke republike". Potom su izdali ultimatum u kojem su zahtijevali da gradonačelnik i uprava prisegnu novoj vlasti do ponedjeljka ili će ih izbaciti iz ureda.<ref>[http://www.unian.net/politics/907139-v-kramatorske-separatistyi-ustanovili-flag-donetskoy-respubliki.html Unian], ''В Краматорске сепаратисты установили флаг "Донецкой республики" [Separatists fly the flag of the "Donetsk republic" in Kramatorsk]'', 12. travnja 2014.</ref> 

Nakon vladine protuofenzive u Donjecku 4. svibnja, započele su teške borbe i za ovaj grad. Ukrajinske snage su se iz nepoznatog razloga povukle iz grada, te su separatisti ponovno prevagnuli. Ipak, napadi su nastavljeni sve do 5. srpnja, kada su se pobunjenici povukli iz grada.

=== Horlivka ===
Militanti su pokušali zauzeti i upravnu zgradu u [[Horlivka|Horlivci]] 12. travnja, ali su zaustavljeni. Ipak, 14. travnja, militanti su uspjeli zauzeti zgradu nakon okršaja sa policijom.<ref name="bbc denies">{{citiranje weba|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=''Ukraine crisis: Pro-Russian attack in Ukraine's Horlivka''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27018199|date=14. travnja 2014.}}</ref> Pojedini pripadnici mjesne policije prešli su na stranu pobunjenika tog dana, dok je ostatak natjeran na povlačenje pozicija.<ref name="gorlovkaeuronews">{{Citiranje novina | url=http://www.euronews.com/2014/04/14/live-ukraine-pro-russian-attack-police-hq-in-horlivka/ | title=''Pro-Russian attack police HQ in Horlivka as Kyiv's deadline expires'' | publisher=Euronews | date=14. travnja 2014. | accessdate=14. travnja 2014.}}</ref> Ukrajinske snage potom su krenule o okruženje grada. Bitke za grad još traju.

=== Mariupolj ===
{{glavni|Bitka za Mariupolj}}
[[Datoteka:Battalion_%22Donbas%22_in_Donetsk_region_01.jpg|desno|thumb|225px|Ukrajinska bojna Donbas u okolici Donjecka]]
Aktivisti "Donjecke republike" preuzeli su upravnu zgradu u [[Mariupolj]]u 13. travnja.<ref name="al jazeera timeline">{{citiranje weba| url=http://www.aljazeera.com/indepth/interactive/2014/05/timeline-ukraine-pro-russian-unrest-20145912017783471.html | title=''Timeline: Ukraine's pro-Russian unrest'' | publisher=[[Al-Jazeera]] | date=26. lipnja 2014. | accessdate=1. srpnja 2014. | last=Varshalomidze | first=Tamila}}</ref> Ukrajinske snage su tvrdile da su oslobodile zgradu 24. travnja, ali to su osporili žitelji koje je intervjuirao [[BBC]] u blizini zgrade.<ref>{{Citiranje novina |author=[[BBC News]] |title=''Ukraine crisis: BBC investigates Mariupol "liberation" claims'' |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27153649 |publisher=bbc.co.uk|location= |date=25.4. 2014 |accessdate=1.7. 2014 }}</ref>

Sukobi između ukrajinskih i proruskih snaga eskalirale su u svibnju: ukrajinske snage nakratko su zauzele zgradu, ali su je pobunjenici ponovno osvojili.<ref name="al jazeera timeline"/> Militanti su pokrenuli napad na policijsku postaju, zbog čega su ukrajinske snage poslale vojne snage u pomoć. U okršaju, upravna zgrada je zapaljena. Vladine snage nisu uspjele protjerati pobunjenike, što je dodatno pojačalo tenzije u Mariupolju. Ipak, obrat se dogodio 16. svibnja, kada su radnici čeličane [[Metinvest]] zajedno sa mjesnom policijom i sigurnsnim snagama uspostavili zajedničke snage u kojima su provodili stražu i čistili grad od odmetnika, što je kao nuspojavu imalo i da su otjerali dio pobunjenika iz grada.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.cbc.ca/news/world/ukraine-pro-russian-insurgents-retreat-from-buildings-in-mariupol-1.2644943|title=''Ukraine: Pro-Russian insurgents retreat from buildings in Mariupol''|publisher=CBC News|date=16. svibnja 2014.|author=[[Associated Press]]}}</ref> Ukrajinske snage potom su napale grad te ga vratile pod kontrolu uz pomoć Nacionalne garde 13. lipnja Mariupolj je potom proglašen privremenim glavnim gradom Donječke oblasti, s obzirom da su pobunjenici tada još držali Donjeck.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27829773|title= ''Ukraine crisis: Kiev forces win back Mariupol''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=13. lipnja 2014.}}</ref>

=== Prelijevanje sukoba u Rusiju ===
Dana 13. srpnja, minobacači sa ukrajinske strane prešli su granicu te pali na susjednu [[Rostovska oblast|Rostovsku oblast]], na grad [[Donjeck, Rusija]], te ubili jednog 46-godišnjeg civila te ozljedili još dvoje na njegovom imanju. Rusija je zaprijetila odmazdom ako se takvi incidenti ponove, ali je ukrajinska strana odbacila odgovornost te okrivila proruske separatiste, optuživši ih da želi uvući Rusiju u sukob jer gube velike dijelove teritorija.<ref name="donetsk shelling"/>

Dana 4. kolovoza, preko 300 ukrajinskih vojnika je prešlo granični prijelaz Gukovo te se predali ruskoj vojsci. Dio njih je vraćen natrag u Ukrajinu.<ref>{{citiranje weba|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|title=''Many Ukraine soldiers cross into Russia amid shelling''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28637569|date=4. kolovoza 2014.}}</ref>

=== Pad Slavjanska ===
[[Datoteka:2014-04-14_Sloviansk_city_council_-_2.jpg|desno|thumb|225px|Proruski militanti ispred zgrade gradskog vijeća u Slavjansku]]
{{glavni|Opsada Slavjanska}}
Pobunjenici su 12. travnja zauzeli i grad [[Slavjansk]]. Dočekala ih je gradonačelnica, Nelja Štepa, koja je rekla da se "ne može protiviti njima". Izjavila je da su zgrade preuzeli "dobrovoljci" i "aktivisti".<ref name="kpslov">{{citiranje weba| url=http://www.kyivpost.com/content/ukraine/armed-pro-russian-extremists-seize-police-stations-in-donetsks-slavyansk-shaktarysk-fail-to-take-donetsk-prosecutors-office-343195.html | title=''Armed pro-Russian extremists launch coordinated attacks in Donetsk Oblast, seize buildings and set up checkpoints'' | work=Kyiv Post | date=12. travnja 2014. | last=Rachkevych | first=Mark}}</ref> "Ne mogu im se buniti, jer Slavjansk smatra da je Rusija njegov stariji brat i neće se boriti sa Rusijom."<ref name="kpslov" /> Među gomilom, ispred zgrade, našao se velik broj ljudi koji su pozdravili militante. Rekli su ukrajinskim novinarima da se "vrate natrag u Kijev".<ref name="kpslov"/> Ipak, Štepa je usprkos tome kasnije privedena te zamijenjena samoproglašenim "narodnim gradonačelnikom", Vječeslavom Ponomarevom. Separatisti su preuzeli i policijsku stanicu iz koje su pokupili oružje. Ukrajinski protunapad započeo je idućeg dana.<ref>(VICE News) [https://news.vice.com/article/sloviansks-peoples-mayor-rumored-to-be-detained-by-own-forces-in-ukraine Sloviansk's ''People’s Mayor Rumored to Be Detained By Own Forces in Ukraine'']</ref> 

Slavjansk je postao snažno separatističko uporište u istočnoj Ukrajini i baza Girkova, samoproglašenog ministra obrane samoproglašene narodne republike Donjeck. Borbe su trajale sve do 5. srpnja između ukrajinskih i proruskih snaga, kada je Slavjansk pao. Prema procjenama, oko 15.000 – 20.000 mještana je raseljeno zbog bitke.<ref>{{citiranje weba|title=''Ukraine's humanitarian crisis worsens as tens of thousands flee combat in east''|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/12/ukraine-humanitarian-crisis-tens-of-thousands-flee|author=Alec Luhn|date=12.6. 2014}}</ref> Ukrajinski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je veliki broj proruskih separatista pobjegao iz grada nakon velikog artiljerijskih napada ukrajinskih snaga. Pobunjenici pokušali napasti Vladine snage, ali su odbijeni minobacačkom vatrom.<ref>{{citiranje weba|publisher=[[Al Jazeera]]|title=''Ukrajina: Pobunjenici napustili Slavjansk''|date=5. srpnja 2014.|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ukrajina-pobunjenici-napustili-slavjansk}}</ref>

=== Obaranje malezijskog aviona H17 === 
{{glavni|Malaysian Airlines let 17}}

Dana 17. srpnja [[Malezija|malezijski]] [[putnički avion]] s 280 putnika i 15 članova posade koji je letio na relaciji [[Amsterdam]] - [[Kuala Lumpur]], oboren je pod još nerazjašnjenim okolnostima u blizini sela Hrabovo u Šahtarskom rejonu Donjecke oblasti na istoku Ukrajine, području koje se tada nalazilo pod kontrolom pobunjenika. Cjelokupna posada je poginula. Ukrajina i proruski pobunjenici međusobno su se optužili za obaranje aviona. [[UN-ov povjerenik za ljudska prava]] je naveo kako je možda radi o [[Ratni zločin|ratnom zločinu]], te pozvao na međunarodnu istragu o događaju.<ref>{{citiranje weba|title=''Eastern Ukraine: UN rights chief says downing of plane may be ‘war crime,’ urges probe''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48360&Kw1=malaysia&Kw2=&Kw3=#.U9eSZeO1zVo|publisher=UN News Center|date=28. srpnja 2014.}}</ref> Zasada je nepoznat odgovor na pitanje je li se radilo o nenamjernom, slučajnom obaranju aviona ili ne.

=== Ukrajinska ofenziva na Lugansk i Donjeck ===
[[Datoteka:Burned_building_in_Lugansk,_July_21,_2014.jpg|right|thumb|225px|Oštećena zgrada u Lugansku nakon bombardiranja]]

Ukrajinske snage su nakon zauzimanja Slavjanska i Kramatorska nastavile ofenzivu sa ciljem da se zauzmu Lugansk i Donjeck, glavna uporišta separatista. Pri tome se ih nastojalo opkoliti, odnosno, prije svega, prekinuti komunikacije sa ruskom granicom. Kako su se ukrajinske snage približavale gradovima, tako je stanje kod njih postajalo teže. 17.6., dva ruska TV novinara su poginula u napadu minobacačima u blizini Luganska.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 14}} Donjeck, grad od skoro milijun stanovnika, već 6. srpnja je napustilo oko 30.000 žitelja, oko 12% malih ili srednjih poslovnih grana je ili zatvoreno ili je značajno smanjilo obujam poslova, 8.207 osoba je ostalo bez posla dok je bankovnim automatima ponestalo novaca.<ref>{{citiranje weba|publisher=Guardian|title=''Donetsk becomes a ghost town as fearful residents flee conflict''|date=6. srpnja 2014.|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jul/06/ukraine-crisis-donetsk|author=Alec Luhn}}</ref> Dana 14. srpnja, ukrajinske snage napale su Lugansk sa juga i zapada, pri čemu je došlo do teških granatiranja i šteta za taj grad od oko 425.000 stanovnika.<ref>{{citiranje weba|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Fighting flares near city of Luhansk''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28285208|date=14. srpnja 2014.}}</ref>

Veliki dijelovi Luganska su ostali bez pitke vode i električne struje. 29. srpnja, ukrajinske snage su otvorile humanitarne konvoje kako bi civili napustili gradove pogođene teškim borbama: prema procjenama, oko 200-500.000 stanovnika je ostalo u Donjecku, a oko 250.000 u Lugansku.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 8</ref> Vojni glasnogovornik ukrajinske vlade je 2. kolovoza objavio da su ukrajinske snage zauzele 3/4 teritorija kojeg su nekoć kontrolirali proruski pobunjenici.<ref>{{citiranje weba|publisher=[[Reuters]]|title=''Ukrainian army steps up attacks on rebel-held Donetsk''|author=Maria Tsvetkova|date=3. kolovoza 2014.|url=http://uk.reuters.com/article/2014/08/03/uk-urkaine-crisis-east-idUKKBN0G207N20140803}}</ref> Ipak, prema UN-u je do 5. kolovoza još uvijek 3,9 milijuna ljudi živjelo u zoni sukoba.<ref>{{citiranje weba|title=''Humanitarian Conditions Will Continue To Deteriorate if Crisis in Eastern Ukraine Persists, Senior Officials Tells Security Council''|date=5. kolovoza 2014.|url=http://www.un.org/News/Press/docs//2014/sc11508.doc.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}</ref> Prema izvorima doktora, 250 osoba je ubijeno a 850 ranjeno u regiji Luganska samo tijekom 6. i 7. mjeseca.<ref>{{citiranje weba|title=''Latest from the Special Monitoring Mission (SMM) in Ukraine based on information received until 18 July 18:00 (Kyiv time)''|publisher=[[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju]] (OSCE)|date=19. srpnja 2014.|url=http://www.osce.org/ukraine-smm/121431}}</ref>

Do 3. kolovoza, ukrajinska vlada je vratila 65 gradova i sela natrag pod svoju upravu.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28. kolovoza 2014.'']], str. 5</ref> Napadi na Donjeck i Lugansk su se posebno intenzivirali tokom augusta, pri čemu su ukrajinske snage doprle do rubova oba grada, te su, posebno s ukrajinske strane, stizale najave o skorom oslobađanju oba grada. Ti su navodi koincidirali sa ostavkom Igora Girkina sa mjesta komandanta DNR, do kojih je došlo 14. kolovoza Pet dana kasnije su ukrajinske vlasti objavile zauzimanje dijelova Luganska, odnosno kako se u samom središtu grada "vode ulične borbe".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11043447/Street-fighting-in-central-Luhansk-as-Ukrainian-army-troops-advance-on-rebels.html  |title= 'Street fighting' in central Luhansk as Ukrainian army troops advance on rebels |accessdate=25. kolovoza 2014. |author= |date= 19. kolovoza 2014. |work= |publisher= [[Daily Telegraph]]}}</ref> Do 16. kolovoza, ukrajinske snage su uhitile preko 1.000 "militanata i subverzivnih osoba" u Donbasu.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28. kolovoza 2014.'']], str. 9</ref>

=== Ruski humanitarni konvoj za Lugansk ===

Ruska vlada je 11. kolovoza najavila kako će za [[Lugansk]], u kome je uslijed ofenzive vladinih snaga došlo do prekida opskrbe vodom, strujom, hranom  i plinom poslati konvoj humanitarne pomoći. Konvoj, koji se sastojao od 280 [[kamion]]a je krenuo iz [[Moskva|Moskve]]; tokom sljedećih nekoliko dana je trajao spor između ruskih i ukrajinskih vlasti gdje će konvoj prijeći granicu, pri čemu su ukrajinski funkcionari davali kontradiktorne izjave o tome hoće li to uopće dozvoliti. Konvoj je na kraju 22. kolovoza prešao granicu kod mjesta Izvarnije, isti dan stigao u Luhansk te se sljedeći dan vratio preko ruske granice kod mjesta Izvarnije.

=== Protuofenziva separatista ===
Dana 25. kolovoza, proruski separatisti su krenuli u protuofenzivu te ponovno zauzeli velike dijelove teritorija od ukrajinskih snaga, pri čemu su opkolili dio ukrajinskih postrojbi oko Amvrosijivke. Ova protuofenziva se koincidirala sa vijestima o prelasku kolone oklopnih vozila nepoznatog sadržaja iz Rusije u Ukrajinu, kraj [[Novoazovsk]]a. Ukrajinska strana je objavila da je pri tom napala i uništila dva tenka.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28924945|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine crisis: "Column from Russia" crosses border''|date=25. kolovoza 2014.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=http://www.washingtonpost.com/world/europe/ukraine-border-guards-begin-inspecting-russian-aid-convoy/2014/08/15/27bb612a-2469-11e4-86ca-6f03cbd15c1a_story.html|publisher=Washington post| author=Michael Birnbaum|title=''Ukraine forces destroy most of a column of Russian military vehicles, president says''|date=25. kolovoza 2014.}}</ref> NATO je 28. kolovoza objavio satelitske snimke prema kojima su oklopna vozila i topništvo tjedan dana prelazili iz Rusije u Ukrajinu, te da se 1.000 ruskih vojnika pridružilo proruskim pobunjenicima u Donbasu.<ref>{{citiranje weba|publisher=Guardian|date=28. kolovoza 2014.|title=''Ukraine crisis: emergency NATO, UN and EU meetings after Russian invasion claim''|author=Shaun Walker|url=http://www.theguardian.com/world/2014/aug/28/ukraine-russia-emergency-un-nato-eu-meetings-invasion-claim}}</ref>

Prilikom ove ofenzive, proruski pobunjenici su ponovno dobili otvor na more kada su zauzeli južni grad Novoazovsk. Potom su njihove snage krenule k Mariupolju, gdje je pokrenuta nova bitka za grad.

=== Sporazum o prekidu vatre ===

Dana 5. rujna 2014. je u [[Minsk]]u sklopljen sporazum o [[prekid vatre|prekidu vatre]] koga su potpisali predstavnici ukrajinske i ruske vlade, [[OESS]]-a, kao i [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]]. Sastoji se od 12 točaka, od kojih većina odmah objavljene; detalji koji su došli u javnost predviđaju razmjenu zarobljenika, povlačenje teškog oružja, uspostavu humanitarnih koridora. Najavljeno je kako će 6. rujna započeti pregovori sa ciljem da se pronađe trajno političko rješenje spora.<ref>{{citiranje weba| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine: Ban calls for full implementation of announced ceasefire''| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48648#.VA8848K1zVo| date=5. rujna 2014.}}</ref>

Ukrajinski predsjednik Porošenko je objavio kako je pobunjenicima spreman ponuditi "specijalni status" za dijelove [[Donečka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske oblasti]], kao i pravo na korištenje [[Ruski jezik|ruskog jezika]]. Predstavnici [[Luganska Narodna Republika|LNR]] su, međutim, izjavili kako će inzistirati na punoj nezavisnosti od Ukrajine.

==Optužbe za ratne zločine==
[[Datoteka:Burned apartment building in Lysychansk, July 28, 2014.jpg|right|thumb|250px|Dječak ispred uništene stambene zgrade u Lysychansku. – [[28. srpnja]] [[2014.]]]]
[[Datoteka:Damaged house in Donbass.jpg|left|thumb|185px|Uništena kuća na istoku Ukrajine, nakon žestokih sukoba]]

[[Human Rights Watch]] (HRW) je upozorio da su obje strane upotrijebile [[minobacač]]e u sukobu te pozvao pobunjenike da izbjegavaju vojne operacije u naseljenim područjima. Također je naveo da su ukrajinske snage koristile borbene zrakoplove i helikoptere sa teškim oružjem, kao što je topništvo koje ostavlja velike kratere.<ref name="hrw">{{citiranje weba|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=''Ukraine: Review Operations in Southeast''|date=6.6. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/06/ukraine-review-operations-southeast}}</ref> Prema izvještaju UN-a, u prva dva mjeseca ukrajinske protuofenzive, poginulo je 257 civila, od toga 14 djece.<ref name="hrw questions"/>

15. svibnja 2014., UN je objavio izvještaj o stanju u Ukrajini. Prema izvještaju, zabilježena su kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]] na teritoriju separatističkih regija na istoku Ukrajine, kao što su ometanje slobode govora, zlostavljanje manjina, nezakonito zatvaranje i ometanje rada novinara.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 4}} 24. srpnja, ukrajinske snage su u Slavjensku, koji je do tada bio pod kontrolom pobunjenika, pronašli [[masovna grobnica|masovnu grobnicu]] za koju se sumnja da sadrži 15 tijela.<ref>{{citiranje weba|publisher=Human Rights Watch|title=''Dispatches: Mass Grave Found in Eastern Ukraine''|author=Yulia Gorbunova|date=24.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/07/24/dispatches-mass-grave-found-eastern-ukraine}}</ref> HRW je dokumentirao kršenja ljudskih prava na području pod kontrolom pobunjenika te naveo da su isti "otimali, napadali, [[Mučenje|mučili]] i zlostavljali osobe koje su podržavale vladu u Kijevu". Među žrtavama su se našli i studenti iz [[Nigerija|Nigerije]], koje su pobunjenici oteli te su im se [[Rasizam|rugali na rasnoj osnovi]].<ref name="hrw amok">{{citiranje weba|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=''Ukraine: Anti-Kiev Forces Running Amok''|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/23/ukraine-anti-kiev-forces-running-amok|date=23.5. 2014}}</ref> Jedan pobornik vlade u Kijevu, 40-godišnji A.B., je uhićen u Lugansku od maskiranih vojnika koji su ga odveli u jednu zgradu, skinuli golog, svezali te ga tukli sat i pol zbog optužbi da je "fašist". [[Hugh Williamson]], urednik HRW-a za Europu i srednju Aziju, je izjavio da su te "snage bez ikakve kontrole i zlostavljaju ljude po volji." <ref name="hrw amok"/> Ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je prijavljeno skoro 500 slučajeva otmica ljudi na istoku zemlje između travnja i lipnja 2014.<ref>{{citiranje weba| url=http://www.amnesty.org/en/for-media/press-releases/ukraine-mounting-evidence-abduction-and-torture-2014-07-11|title=''Ukraine: Mounting evidence of abduction and torture''|date=11.7. 2014|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref> Prema Kijevu, do 1. srpnja, je oteto 717 osoba na istoku, od čega 46 novinara, 112 policajaca, 26 predstavnika [[OESS]]-a, 22 člana uprave, 2 odvjetnika i drugih. 392 otetih osoba bile su djevojke i žene. 437 osoba je oslobođeno, dok se za 375 još uvijek traga.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 9}}

[[17. kolovoza]], Donjecka narodna republika je uspostavila "kazneni zakon" kojim se dozvoljava "kažnjavanje [[smaknuće|smaknućem]] osoba osuđenih zbog izdaje, pljačkanja ili špijuniranja." Jedno takvo smaknuće dva vojnika i jednog civila nadgledao je sam Igor Girkin.<ref>{{citiranje weba|title=''Document - Ukraine: Armed Group Introduces 'Criminal Code' Permitting Execution-Style Killings in Eastern Ukraine''|publisher=Amnesty International|date=22.8. 2014|url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR50/038/2014/en/b4c3020c-2740-4340-90db-a8d063231e14/eur500382014en.html}}</ref> [[Napad na izbjeglički konvoj kraj Novosvitlivka]] također je osuđen kao zločin, iako se ne zna koja je strana odgovorna za njega.<ref>{{citiranje weba| title=''Ban ‘deeply disturbed’ by reported attack on refugee convoy in eastern Ukraine''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48509#.VBbM1JS1zVo| date=18.8. 2014}}</ref>

[[24. kolovoza]], su u Donjecku separatisti organizirali uličnu paradu oko 80 zarobljenih pripadnika ukrajinskih vladinih formacija, koji su pri tome bili izloženi verbalnim napadima okupljenih građana. Vjeruje se kako je taj događaj organiziran po uzoru na sličnu paradu [[Treći Reich|njemačkih]] zarobljenika u Moskvi za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1944. godine, ali i kako bi se ruglu izvrgla ukrajinska proslava [[Dan nezavisnosti Ukrajine|Dana nezavisnosti]], odnosno istovremeno održavana vojna parada u [[Kijev]]u. HRW je oštro osudila taj čin kao povredu [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]].<ref>{{citiranje weba|title=''Dispatches: Marking Ukrainian Independence Day with a Laws-of-War Violation''|date=24. kolovoza 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/08/24/dispatches-marking-ukrainian-independence-day-laws-war-violation|author=Ole Solvang |publisher=[[Human Rights Watch]]}}</ref>

HRW navodi da [[Međunarodni krivični sud]] (MKS) ima mandat istražiti i podići optužnice za [[Ratni zločin|ratne zločine]] počinjene nakon [[1. srpnja]] [[2002.]] Međutim, niti Ukrajina niti Rusija nisu članice [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimskog statuta]], te bi stoga MKS jedino imao nadležnost nad ovim sukobom ako bi vlade te dvije države ratificirale statut ili ako [[Vijeće sigurnosti]] tu situaciju proslijedi sudu.<ref name="hrw questions"/>

==Ruska uloga==
{{glavni|Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014.}}
[[Datoteka:Direct Line with Vladimir Putin (2014-04-17) 06.jpeg|right|thumb|225px|Ruski predsjednik Vladimir Putin, 2014.]]
[[SAD]] i [[EU]] su optužili [[Rusija|Rusiju]] za pomaganje proruskim pobunjenicima u Ukrajini. Ruski predsjednik Putin je potom naredio povlačenje ruskih vojnika sa ukrajinske granice<ref>{{citiranje weba|title=''Russia starts withdrawing troops from Ukrainian borders''|date=19.5. 2014|publisher=Xinhua|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/19/c_133345355.htm}}</ref> te je od parlamenta zatražio opoziv odluke kojom se u Ukrajini dopušta vojna intervencija, a koju je predložio u ožujku 2014., prilikom [[Krimska kriza|krimske krize]].<ref>{{citiranje weba|publisher=[[Jutarnji list]]|author=HINA|title=''Putin od parlamenta zatražio opoziv odluke o intervenciji u Ukrajini''|date=24.6. 2014|url=http://www.jutarnji.hr/stisava-se-bure-baruta-putin-od-parlamenta-zatrazio-opoziv-odluke-o-intervenciji-u-ukrajini/1201439/}}</ref> Također je odbio primiti regije [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganska]] u Rusku Federaciju, za razliku od [[Republika Krim|Krim]]a. Rusija je zanijekala umiješanost u sukobu.<ref name="bbc denies"/>

Ipak, razni zapadni mediji izviještavali su da Rusija i dalje naoružava proruske pobunjenike u Ukrajini, kao i da im daje dobrovoljce i streljivo.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27849437|title=''Russia and Ukraine's mystery tanks''|publisher=bbc.co.uk|date=14.6. 2014|author=Jonathan Marcus}}</ref> Potvrđeni su i [[Čečeni|čečenski]] borci koji su se borili protiv ukrajinskih snaga.<ref>{{citiranje weba|publisher=New York Times|title=''''Russians Revealed Among Ukraine Fighters''|url=http://www.nytimes.com/2014/05/28/world/europe/ukraine.html?_r=3|author=Andrew Roth, Sabrina Tavernise|date=27.5. 2014}}</ref> Prema procjenama, i do preko 50% svih proruskih pobunjenika u Ukrajini - bili su građani Rusije.<ref>{{Citiranje novina|last1=Michel|first1=Casey|title=''Ukrainian Rebels' Aren't Ukrainian or Rebels''|url=http://www.themoscowtimes.com/article/504197.html|publisher=The Moscow Times|date=28.7. 2014}}</ref> 17. srpnja, uvedene su stoga dodatne sankcije Rusiji: SAD je uzela mjere protiv pojedinih ruskih banaka i energetskih poduzeća, kao što je [[Rosneft]], dok je EU savjetovala [[Europska investicijska banka|Europskoj investicijskoj banci]] da više ne ulaže u ruske projekte.<ref>{{citiranje weba|title=''Ukraine crisis: US and EU boost sanctions on Russia''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=17.7. 2014|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28338897}}</ref> Ruska [[burza]] [[Ruska trgovinska burza|RTS]] potom je zabilježila pad vrijednosti dionica od 4%, dok su dionice Rosnefta pale za 5 a [[Novatek]]a za 11%.<ref>{{citiranje weba|title=''Russian shares fall on Ukraine sanctions boost''|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28343894}}</ref>

16. kolovoza, vođa proruskih pobunjenika [[Aleksandar Zaharčenko]] je pred jednim sastankom objavio da je stiglo pojačanje iz Rusije u obliku "150 oklopnih vozila i 1.200 vojnika koji su četiri mjeseca proveli obuku u Rusiji".<ref name="fighters trained"/> 26. kolovoza, ukrajinska vojska je uhitila 10 ruskih vojnika koji su padobranom upali na ukrajinski teritorij. Vojnici su rekli da su ušli u Ukrajinu "zabunom".<ref>{{citiranje weba|author=Carol J. Williams|title=''Ukraine says captured Russians' confessions point to Kremlin''|date=26.8. 2014|publisher=[[Los Angeles Times]]|url=http://www.latimes.com/world/europe/la-fg-ukraine-russia-paratroopers-captured-20140826-story.html}}</ref> 28. kolovoza, i [[Human Rights Watch]] je u izvještaju naveo da Rusija podupire pobunjeničke snage.<ref name="hrw 28.8. 2014">{{citiranje weba|title=''Ukraine: Rebel Forces Detain, Torture Civilians''|publisher=[[Human Rights Watch]]|url=http://www.hrw.org/news/2014/08/28/ukraine-rebel-forces-detain-torture-civilians|date=28.8. 2014}}{{citat|Russian-backed insurgent forces in eastern Ukraine are arbitrarily detaining civilians and subjecting them to torture}}</ref>

Pojedine međunarodne institucije navode da je u Ukrajini tijekom 2014. i 2015. poginulo najmanje 2.000 ruskih vojnika. <ref>{{citiranje weba|title=''OVER 2,000 RUSSIAN FIGHTERS KILLED IN UKRAINE: PRESIDENT’S SPOKESMAN''|author=[[Newsweek]]|publisher=europe.newsweek.com|url=http://europe.newsweek.com/over-2000-russian-fighters-dead-ukraine-presidents-spokesman-434295?rm=eu}}</ref><ref>{{citiranje weba|publisher=[[Forbes]]|author=Forbes|title=''Russia May Have Inadvertently Posted Its Casualties In Ukraine: 2,000 Deaths, 3,200 Disabled''|date=Aug.2015|url=http://www.forbes.com/sites/paulroderickgregory/2015/08/25/kremlin-censors-rush-to-erase-inadvertent-release-of-russian-casualties-in-east-ukraine/#1072da865b26}}</ref>

==Američka uloga==
Američka vlada je podupirala ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost, te pozvala Rusiju da povuče vojsku sa ukrajinske granice kako bi "to dalo ukrajinskom narodu priliku da izaberu svoju vlastitu vladu, stvore svoju vlastitu sudbinu i da to učine slobodno bez ikakve prisile ili zastrašivanja".<ref>{{citiranje weba|title=''Remarks by Ambassador Samantha Power, U.S. Permanent Representative to the United Nations, at a Security Council Stakeout on Ukraine''|date=28.2. 2014|url=http://usun.state.gov/briefing/statements/222774.htm|location=New York|publisher=Američka vlada|author=Samantha Power}}</ref> 

14. travnja 2014., američka vlada je potvrdila da je ravnatelj [[CIA]]-e [[John O. Brennan]] posjetio Kijev, ali je osporila ruske navode da je njegova posjeta bila kontroverzna zbog krize u Ukrajini: "''Viši službenici CIA-e su redovno posjećivali države radi njegovanja međusobne suradnje o dobrotvornoj sigurnosti koje uključuju i suradnju SAD-a i Rusije koja je sezala do početka razdoblja nakon Hladnog rata.''". <ref>{{citiranje weba|title=''CIA Director John Brennan Visits Ukraine Amid Crisis''|author=Reuters|publisher=Huffington Post|date=14.4. 2014|url=http://www.huffingtonpost.com/2014/04/14/john-brennan-ukraine_n_5147869.html}}</ref> [[Washington]] je odobrio i slanje 3,5 milijuna $ pomoći ukrajinskoj vojsci, kao što su šljemovi, medicinske zalihe, pročišćivači vode i druge nesmrtonosne zalihe. Ukrajinska vlada je pozvala SAD da joj pošalje i oružje, ali je administracija [[Barack Obama|Baracka Obame]] isprva to odbila, zbog straha od ruske reakcije.<ref>{{citiranje weba|title=''U.S. to send Ukrainian military more supplies''|date=17.4. 2014|publisher=[[Washington Post]]|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/us-to-send-ukrainian-military-more-supplies/2014/04/17/14064d80-c649-11e3-9f37-7ce307c56815_story.html|author=Ernesto Londono}}</ref> Ipak, 2. kolovoza, [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|američko Ministarstvo obrane]] i ministarstvo vanjskih poslova izvijestili su Kongres o namjeri da se 19 milijuna $ upotrijebi za obuku i opremanje četiri ukrajinske kompanije i jedno taktičko sjedište ukrajinske nacionalne garde u sklopu njihovih napora da stvore kapacitet za unutarnju obranu.<ref>{{citiranje weba|publisher=Jutarnji list|title=''Amerikanci će obučavati i naoružati ukrajinsku nacionalnu gardu''|url=http://www.jutarnji.hr/sad-planira-obuciti-i-naoruzati-ukrajinsku-nacionalnu-gardu/1210632/|date=2.8. 2014|author=HINA}}</ref>

==Vrsta rata==
[[Human Rights Watch]] (HRW) je u izvješću od 1. srpnja 2014. naveo da je rat u istočnoj Ukrajini "unutarnji oružani sukob": iako smatra da je vojska Rusije preuzimanjem Krima pod svoju kontrolu "primijenila međunarodni zakon [[Okupacija|okupacije]] tog teritorija", nije se uključila u sukob na istoku Ukrajine, te se stoga ne radi o međunarodnom sukobu između Ukrajine i Rusije.<ref name="hrw questions"/> Ipak, [[11. rujna]] je revidirao izvješće, koji je u obzir uzeo aktivnosti na rusko-ukrajinskoj granici od sredine kolovoza , te naveo da "sukobi ruskih redovnih snaga i ukrajinskih redovnih snaga predstavljaju međunarodni oružani sukob".<ref name="hrw questions"/>

[[NATO]] smatra da je sukob rat sa [[paravojna postrojba|ruskom paravojskom]],<ref name="defencedad">{{cite press release | url=http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=122576 | title=''Russian Actions Bring Europe to Decisive Point'' | publisher=American Forces Press Service | date=30. lipnja 2014. | accessdate=19. srpnja 2014.}}</ref> a drugi ga smatraju tzv. "[[zamjenski rat|ratom preko posrednika]]".<ref name="FTintal">{{Citiranje novina | url=http://www.ft.com/intl/cms/s/0/3192c7a0-0cd2-11e4-bf1e-00144feabdc0.html#axzz37jsJ5ZW7 | title=''Nato must focus on the hybrid wars being waged on the west'' | work=Financial Times | date=17. srpnja 2014.| accessdate=19. srpnja 2014.}}</ref><ref name="nytimesadad">{{Citiranje novina | url=http://www.nytimes.com/2014/07/20/world/europe/with-jets-fall-war-in-ukraine-is-felt-globally.html | title=''With Jet Strike, War in Ukraine Is Felt Globally'' | work=The New York Times | date=19. srpnja 2014.| accessdate=19. srpnja 2014.}}</ref><ref name="nepada">{{citiranje weba| url=http://online.wsj.com/articles/putins-ukraine-assault-in-a-shambles-but-far-from-over-1404861429 | title=''Putin's Ukraine Assault: In a Shambles but Far From Over'' | publisher=The Wall Street Journal | date=8. srpnja 2014.| accessdate=19. srpnja 2014.}}</ref> [[Međunarodni odbor Crvenog križa]], posrednik međunarodnog prava za [[UN]], opisao je događaje u Donbasu kao "ne-međunarodni oružani sukob".<ref name="reuterswar">{{Citiranje novina | url=http://www.reuters.com/article/2014/07/22/us-ukraine-crisis-warcrimes-idUSKBN0FR0V920140722 | title=''Ukraine war crimes trials a step closer after Red Cross assessment'' | work=Reuters | date=22. srpnja 2014.| accessdate=22. srpnja 2014.}}</ref> To je navelo neke da opišu tu izjavu kao potvrdu da se radi o "[[građanski rat|građanskom ratu]]".<ref name="Reudad">{{Citiranje novina | url=http://in.reuters.com/article/2014/07/23/ukraine-crisis-redcross-idINL6N0PY47N20140723 | title=''Red Cross urges all sides in Ukraine civil war to uphold law'' | work=Reuters | date=23. srpnja 2014.| accessdate=25. srpnja 2014.}}</ref><ref name="ITcw">{{citiranje weba|title=''Red Cross admits Ukraine is in a state of civil war''|url=http://en.itar-tass.com/world/742051|website=ITAR-TASS|accessdate=25. srpnja 2014.}}</ref>

Predsjedatelj ukrajinskog parlamenta i bivši ukrajinski predsjednik [[Oleksandr Turčinov]] smatra da je sukob izravan rat Ukrajine i [[Rusija|Rusije]].<ref name="IBua">{{Citiranje novina | url=http://lb.ua/news/2014/06/27/271204_aleksandr_turchinov_pri_vtorzhenii.html | title=''Александр Турчинов: "При вторжении со стороны Чернигова, русские танки уже через пару часов могли быть в Киеве" (Alexander Turchinov: "With the invasion by the Chernigov, Russian tanks in a couple of hours could be in Kiev")'' | work=LB.ua | date=27. lipnja 2014. | accessdate=19. srpnja 2014.| language=ruski}}</ref>

{{citiranje|Ove satelitske snimke, zajedno sa izvještajima o zarobljenim vojnicima Rusije u Ukrajini te očevicima koji govore o ruskim vojnicima i vojnim vozilima kako prelaze preko granice, ne ostavljaju sumnju da je ovo sada međunarodni oružani sukob.|Salil Shetty, [[Amnesty International]]<ref>{{citiranje weba|title=''Ukraine: Mounting evidence of war crimes and Russian involvement''|date=7. rujna 2014.| url=http://www.amnesty.org/en/news/ukraine-mounting-evidence-war-crimes-and-russian-involvement-5. rujna 2014.|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref>}}

==Propaganda==
[[Datoteka:2014-03-01. Протесты в Донецке. У областного совета поднимают российский флаг.ogv|thumb|lijevo|Dizanje [[Zastava Rusije|ruske zastave]] u [[Donjeck]]u, 1. ožujka 2014.]]
{{Quote box
|quote="Postoji ozbiljna zabrinutost da ljudi - i u Rusiji i u Ukrajini, a osobito na [[Krim]]u - mogu postati podložni propagandi i dezinformacijama putem široke zlouporabe medija, što dovodi do iskrivljavanja činjenica.
|source=izvještaj UNHCHR-a{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 17}}
|width=20%
|align=right
}}
Kao i kod većine ratova, i u ratu u istočnoj Ukrajini obje strane su emotivno reagirale te su informacije o svemu što se na početku događalo u većini slučajeva bile [[propaganda]] jedne ili druge strane, a na nju su se znali navući i mediji koji bi se u nekim normalnim okolnostima trebali smatrati pouzdanima. 

Nakon svrgavanje Janukovičeve vlade, HRW je navodio kako su mediji u Rusiji izvještavali kako su novu vlast u Kijevu "preuzeli [[Nacizam|nacisti]]" te slali zastrašujuće poruke o "grozotama" i prijetnjama prema Rusima u Ukrajini, kojima stoga treba "zaštita". Državni program ''Vesti'' je prilikom izbijanja sukoba i prvih žrtava nazvao događaje u istočnoj Ukrajini "genocidom".<ref name="hrw dispatches">{{citiranje weba|publisher=Human Rights Watch|author=Yulia Gorbunova|date=17.4. 2014|title=''Dispatches: Many Russians Called to Say ‘Thanks for Crimea,’ Mr. Putin''|url=http://www.hrw.org/news/2014/04/17/dispatches-many-russians-called-say-thanks-crimea-mr-putin}}</ref> Putin je nijekao umiješanost Rusije sa događajima na istoku Ukrajine, ali je obrazac - maskirani ljudi preuzimaju zgradu jednu po jednu uoči referenduma o statusu Donecka i Luganska - bio isti kao i scenarij na Krimu ranije, samo da bi Putin naknadno priznao rusku ulogu u istom.<ref name="hrw dispatches"/> 15.4., ruski premijer [[Dmitrij Medvedev]] je izjavio kako je "opet prolivena krv u Ukrajini" te pozvao Ukrajince da odluče o vlastitoj budućnosti "bez [[puč]]ista, nacionalista i bandita, bez tenkova i oklopnih vozila, i bez tajnih posjeta ravnatelja [[CIA]]-e".<ref name="nyt bend">{{citiranje weba|title=''Russia Is Quick to Bend Truth About Ukraine''|author=David M. Herszenhorn|date=15.4. 2014|publisher=[[New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2014/04/16/world/europe/russia-is-quick-to-bend-truth-about-ukraine.html?_r=0}}</ref> Ruski državni mediji oslikavali su sliku o opasnosti u istočnoj Ukrajini, iako su istu stvorili sami proruski pobunjenici kada su preuzeli javne zgrade i postavili barikade. 

Ruski mediji govorili su i o "zapadnoj agresiji" u Ukrajini. Program ''Rossija 24'' je naveo da je "11 mirnih proruskih prosvjednika ubijeno u blizini Kramatorska", iako je u stvarnosti zabilježeno tek nekoliko manjih ozljeda.<ref name="nyt bend"/> Rusko Ministarstvo vanjskih poslova čak je osporilo i izvještaj UN-a jer je "ignorirao neprovjereni rast agresivnog nacionalizma i neonacizma u Ukrajini" te dodao da je dokument "prepun selektivnosti".<ref name="nyt bend"/> U Donecku, održana je improvizirana pozornica na kojoj je jedna žena hvalila narodnu republiku i čitala pjesmu sa stihom: "Prokleta bila, Ukrajino, ovo više nije tvoja zemlja." HRW je upozorio da je "neumoljiva ruska propaganda stvorila mit o "fašističkoj hunti" koja je preuzela vodstvo Ukrajine".<ref>{{citiranje weba|title=''Southeast Ukraine: A View from the Basement''|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/27/southeast-ukraine-view-basement|date=27.5. 2014}}</ref> 

HRW je upozorio i da je ruski veleposlanik [[Sergej Lavrov]] na konferenciji za novinare selektivno citirao jedino njihov izvještaj o kršenju pravila ratovanja sa ukrajinske strane, a ne i sa strane proruskih pobunjenika.<ref>{{citiranje weba|publisher=Human Rights Watch|author=Ole Solvang|title=''Russia Must Recognize Ukraine Rebels' Human Rights Abuses''|url=http://www.hrw.org/news/2014/08/06/russia-must-recognize-ukraine-rebels-human-rights-abuses|date=6.8. 2014}}</ref> Izvještaj UN-a naveo je da su prijetnje za Ruse na istoku Ukrajine, koje su navodili ruski mediji i vlada, bile preuveličane: "''Iako je bilo nekoliko napada protiv ruske zajednice, oni nisu bili niti sustavni niti rasprostranjeni.''"<ref name="nyt bend"/> Lilia Ševcova, stručnjak za rusku politiku u moskovskom centru [[Carnegie]], je izjavila: "''Ne možemo nikome vjerovati. Čak i tijekom sovjetske propagande, kada su govorili sa sovjetskim ljudima, bilo je nekih pravila. Sada, nema više nikakvih pravila. Možeš bilo što izmisliti."<ref name="nyt bend"/> 

Prema jednoj anketi, 54 % ruskih ispitanika je izjavilo da im "ne smeta što mediji iskrivljuju vijesti ako se to radi zbog nacionalnih interesa".<ref name="hrw dispatches"/>

I ukrajinska strana je imala naznaka pristranosti i propagande: izvještaj UN-a navodi kako je ukrajinsko TV vijeće zabranilo emitiranje 12 ruskih TV programa.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 14</ref> Privremeni ukrajinski predsjednik [[Arsenij Jacenjuk]] je na početku rata preuveličao sukob izjavom da "Rusija želi zbog Ukrajine započeti [[treći svjetski rat]]".<ref>{{citiranje weba|publisher=dnevnik.hr|title=''"Rusija želi treći svjetski rat"; Srušen helikopter, eksplozije odjekuju aerodromom''|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/rusija-zeli-treci-svjetski-rat-srusen-helikopter-eksplozije-odjekuju-aerodromom---333302.html|date=25.4. 2014}}</ref> Proruske pobunjenike kijevska vlada je nazivala "teroristima" a prilikom nekih teških napada i bitaka, umanjivao se ili prikrivao broj poginulih i opseg kolateralne štete.<ref>{{citiranje weba|title=''Dispatches: Truth a Casualty in Ukraine Conflict''|date=10.5. 2014|author=Anna Neistat|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/10/dispatches-truth-casualty-ukraine-conflict}}</ref> Pojedine banke i poslovne grane pod ruskim vlasništvom su napadnuti od aktivista te optuženi da "financiraju terorizam na istoku".{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Bilo je i slučajeva u kojima su i mirni proruski prosvjednici napadnuti i zlostavljani, iako o tome ukrajinski mediji nisu govorili.<ref>{{citiranje weba|title=''Chilling moment Ukraine thugs beat up pro-Russia supporter and throw him in river''|publisher=express.co.uk|url=http://www.express.co.uk/news/world/471796/VIDEO-Chilling-moment-Ukraine-thugs-beat-up-pro-Russia-supporter-and-throw-him-in-river|author=Benjamin Russell|date=22.4. 2014}}</ref> I Zapad je imao naznake pristranosti: američki službenici širili su neprovjerene fotografije koje navodno pokazuju ruske bacače raketa koje su nosili proruski prosvjednici na istoku Ukrajine, što nije potvrđeno.<ref name="nyt bend"/> Prilikom obaranje malezijskog putničkog aviona 17.7., neki britanski i američki političari su brzo svalili krivnju na Putina, iako izvještaj i istraga tada nisu još provedene te nije bilo poznato tko je doista kriv za tu nezgodu.

==Kontekst==
[[Datoteka:Glacis russe 2014.jpg|225px|right|thumb|Prema nekim analizama, dio krize pripisuje se najstojanju nove vlade Ukrajine da se makne iz ruske sfere interesa]]
Odnosi Ukrajine i Rusije u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] bili su promjenjivi. Dio tenzija pripisuje se Putinovom planu da uključi Ukrajinu u [[Euroazijska unija|Euroazijsku uniju]], koja je 2014. naposlijetku stvorena tek od Rusije, [[Kazahstan]]a i Bjelorusije, nakon što se nova proeuropska vlada u Kijevu radije odlučila za EU.<ref>{{citiranje weba|title=''Russia and 2 Neighbors Form Economic Union That Has a Ukraine-Size Hole''| url=http://www.nytimes.com/2014/05/30/world/europe/putin-signs-economic-alliance-with-presidents-of-kazakhstan-and-belarus.html?_r=0| publisher=[[New York Times]]| date=29.5. 2014| author=Neil MacFarquhar}}</ref> Još 2001., Vladimir Putin je tadašnjem ukrajinskom predsjednik, [[Leonid Kučma|Leonidu Kučmi]], dao do znanja da će Ukrajina dobivati ruski plin po niskoj cijeni ako se pridruži uniji Rusije i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], a "visoku ako će se ponašati kao zapadnoeuropska zemlja".{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 173}} Potkraj 2003., čak se pojavila kriza kada je Rusija počela graditi nasip kroz [[Azovsko more]], koji je prijetio priključiti i ukrajinski [[Tuzla (otok)|otok Tuzlu]]. Kriza je razriješena kada je Kučma pristao da Ukrajina ostane u "jedinstvenom ekonomskom području" sa Rusijom.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 173}} Putinovo nastojanje da ukrajinska orijentacija ostane prema istoku dovela je do toga da je otvoreno stao na stranu proruskog kandidata [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], čak i prije preliminarnih izbora za predsjednika 2004. Nakon sumnje u regularnost izbora, već tada su se javile snažne proeuropske struje: oko pola milijuna ljudi je prosvjedovalo u Kijevu u znak podrške proeuropskom kandidatu [[Viktor Juščenko|Viktoru Juščenku]]. Kada je Vrhovni sud odredio nove izbore, Putin je izjavio da se radi o "opasnom presedanu koji prijeti destabilizirati postosvjetski prostor".{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 174}} Na kraju, Putin je morao prihvatiti nove izbore, na kojima je pobijedio Juščenko. Nova premijerka, [[Julija Timošenko]], je izjavila da je Ukrajina spremna sudjelovati u ruskom "ekonomskom pojasu" dok god to ne spriječava njenu zemlju da se pridruži Zapadu, dakle [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]], EU, a možda i [[NATO]] savezu.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 174}} Nova ukrajinska vlada našla se u raznim problemima, koji su pojačani kada je Putin 2006. povećao cijenu [[plin]]a Ukrajini sa 50$ na 220-230$ po kubičnom metru. Iako se takva odluka pravdala tržišnim razlozima, cijena plina za prorusku Bjelorusiju i [[Pridnjestrovlje]] je ostala ista. Juščenko je prijetio povećati cijene ruskim vojnim bazama na [[Krim]]u, nakon čega je Putin zaprijetio preispitivanju vlasništva cijelog poluotoka.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 175}} 

Zapad je u [[Nova Rusija|Novoj Rusiji]] pronašao paralele sa ruskim intervencijama u stvaranju Pridnjestrovlja u Moldaviji i [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] i [[Abhazija|Abhaziji]] u Gruziji, kao i u [[Nagorno-Karabah|Nagorno-Karabahu]] u [[Azerbajdžan]]u, u kontekstu šire moskovske politike "[[smrznuti sukob|smrznutih sukoba]]" koji se mogu bilo kada ponovno aktivirati te tako osigurati ruski utjecaj nad politikom neke države.<ref>{{citiranje weba| title=''Ukraine crisis: 'Frozen conflicts' and the Kremlin''| author=Patrick Jackson| date=15.9. 2014| publisher=[[BBC News]]| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-29078541}}</ref> Ukrajinski premijer Jacenjuk optužio je Putina da pokušava stvoriti novi "krnji [[SSSR]]".<ref>{{citiranje weba|title=''PM Yatsenyuk: Ukraine depends on NATO protection''| publisher=Xinhua| url=http://news.xinhuanet.com/english/video/2014-09/13/c_133640792.htm| date=13.9. 2014}}</ref> Drugi se ne slažu te smatraju da je krajnji cilj Rusije spriječiti eventualni ulazak Ukrajine u NATO, iako je NATO svojedobno još 2008. odbio njeno članstvo.<ref>{{citiranje weba| title=''That time Ukraine tried to join NATO — and NATO said no''| author=Adam Taylor|date=4.9. 2014| publisher=[[Washington Post]]| url=http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/09/04/that-time-ukraine-tried-to-join-nato-and-nato-said-no/}}</ref>

==Posljedice==
{{Quote box
 | quote  = "[[Separatizam]] i promjene granica se moraju čvrsto odbaciti a temeljni principi OESS-a poštivati u krizi u Ukrajini."
 | source = Lamberto Zannier
 | width  = 50%
 | align  = center
}}

[[UNHCR]] je objavio da je do 27. lipnja 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Češka Republika|Češkoj]].<ref>{{citiranje weba|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5. kolovoza, u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{citiranje weba|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2. rujna možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{citiranje weba| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 262.977 raseljenih osoba u Ukrajini, te 366.866 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 325.907 zatražilo azil u Rusiji.{{sfn|OCHA|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>

U prvih tri mjeseca rata, do 15. srpnja 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{citiranje weba|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15. kolovoza, objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8. rujna da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{citiranje weba|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref>

I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u [[Donbas]]u, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} 10. srpnja, [[Kijev]] je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} OCHA navodi da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|OCHA|2014|loc=str. 2}}

U Rusiji, Putin je iskoristio rat kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[Cenzura Interneta|cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{citiranje weba|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref>

== Bilješke ==
{{izvori|group=nb}}

==Izvori==
<div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
{{izvori|2}}
</div>

== Vidi još ==
* [[Datoteka:Flag_of_Crimea.svg|border|23px]] [[Autonomna Republika Krim]]
* [[Datoteka:Donetsk_People%27s_Republic_flag.png|border|23px]] [[Donjecka Narodna Republika]]
* [[Datoteka:Nouveau_drapeau_Lougansk.svg|border|23px]] [[Luganska Narodna Republika]]
* [[Datoteka:Flag_of_Crimea.svg|border|23px]] [[Republika Krim]]
* [[Datoteka:War_Flag_of_Novorussia.svg|border|23px]] [[Novorusija]]
* [[Krimska kriza]]
* [[Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda 68/262]]

== Izvještaji i literatura ==

* {{Citiranje knjige|title= The Foreign Policy of Russia: Changing Systems, Enduring Interests|first1=	Robert H.|last1= Donaldson|first2= Joseph L. |last2=Nogee
|publisher=M.E. Sharpe|year= 2005|isbn= 9780765627414|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|title=Averting Crisis in Ukraine, Izdanje 41 iz CSR|first=Steven |last=Pifer|publisher=Council on Foreign Relations|year= 2009|isbn= 9780876094273|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|title=Promoting Energy Efficiency, Country Report, Ukraine|publisher=United Nations Publications|last=UN| year= 2004|isbn=9789211010916|ref=harv}}
* {{citiranje weba| title=UKRAINE - Situation report No.11 as of 12 September 2014| url=http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/Sitrep%2011%20-%20Ukraine.pdf| publisher=Ured za koordinaciju humanitarnih poslova|last=OCHA| year=2014| ref=harv}}
* {{citiranje weba|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|last=UNHCHR|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.4.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_Report_15April2014.doc|ref=harv}}
* {{citiranje weba|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|last=UN|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.5.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/HRMMUReport15May2014.pdf|ref=harv}}
* {{citiranje weba|title=Report on the human rights situation in Ukraine|month=15.7.|year= 2014|last=OHCHR|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_Report_15July2014.pdf|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|ref=harv}}
* {{citiranje weba|title=Report on the human rights situation in Ukraine, 17 August 2014|date=28.8. 2014|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/UkraineReport28August2014.pdf|last=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|ref=OHCHR28-8-2014}}

[[Kategorija:Ukrajinska vojna povijest]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Vanjska politika Ukrajine]]
[[Kategorija:Ruska vojna povijest]]
[[Kategorija:Vanjska politika Rusije]]