Vidi kôd stranice Bahreinski zaljev

{{infookvir zaljev
| ime              = 
| izvorno ime      = 
| vrsta            =
| etimologija      = 
| slika            = <div style="position: relative">[[Slika:Qatar 31 January 2003 (cropped).jpg|300px]]
{{Naljepnica|x=0.3|y=0.22|scale=300|text={{Rotiraj tekst|90|[[Bahrein]]}}|color=white}}
{{Naljepnica|x=0.32|y=0.63|scale=300|text={{Rotiraj tekst|80|[[Salvaški zaljev|Salvaški z.]]}}|color=white}}
{{Naljepnica|x=0.6|y=0.38|scale=300|text=[[Katar]]|color=black}}
{{Naljepnica|x=0.25|y=0.38|scale=300|text=Bahreinski<br>zaljev|color=white}}
{{Naljepnica|x=0.05|y=0.5|scale=300|text=[[Saudijska Arabija|Saudijska<br>Arabija]]|color=black}}
{{Naljepnica|x=0.8|y=0.1|scale=300|text=[[Perzijski zaljev]]|color=black}}
</div>
| slika_opis       = 
| slika2           = 
| slika2_opis      = 
| zemljovid        = Bahrain map.png
| zemljovid_opis   = Bahreinski zaljev

| koordinate       = {{coord|25|35|47|N|50|34|32|E|source:kolossus-frwiki|display=it}}
| lokacija         = 
| zaljev           = [[Perzijski zaljev]]
| dz               = BAH,SAU

| površina         = 
| dimenzije        = 
| duljina          = 
| širina           = 
| prosječna dubina = 
| najveća dubina   = 
| obalna crta      = 
| zapremina        = 
| najmanja temperatura  = 
| prosječna temperatura =
| najveća temperatura   = 
| smrznuto         = 
| salinitet        = 

| površina slijeva = 
| pritoci          = 
| otoci            = 

| lokacijska_karta_zemljovid       = 
| lokacijska_karta_zemljovid_opis  = 
| pushpin_map      = Perzijski zaljev
| pushpin_label_position = left
}}
'''Bahreinski zaljev''' je zaljev uz zapadnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].

== Geografija ==
Bahreinski zaljev je veliki zaljev koji se nalazi na zapadnoj strani Perzijskog zaljeva, između istočne obale [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i države/poluotoka [[Katar]]a. Na pola puta između sjevernog vrha Katara i obale Saudijske Arabije nalazi se otočna država [[Bahrein]], koju čini šest otoka i mnogo malih otočića. Bahreinski zaljev tako ima dva otvora prema Perzijskom zaljevu, od kojih je zapadni (između Saudijske Arabije i Bahreina) premošten nasipom. Izduženi južni dio Bahreinskog zaljeva tvori [[Salvaški zaljev]]. Jugoistočno od otoka Bahrein, a blizu obale Katara, nalazi se [[otočje Hawar]], dio Bahreina.<ref name="Atlas">{{Citiranje knjige |last=Philip's |title=Atlas of the World |publisher=Reed International |year=1994 |isbn=0-540-05831-9 |pages=86–87}}</ref>

[[Datoteka:KingFahdCauseway01.jpg|mini|lijevo|250px|[[Most kralja Fahda]] iznad Bahreinskog zaljeva gledan s istoka]]
[[Most kralja Fahda]] (dio [[Autocesta Kralja Fahda|Autoceste Kralja Fahda]]) povezuje Saudijsku Arabiju s otokom Bahreinom, a svečano je otvoren 26. studenog 1986.<ref>{{Citiranje weba |title=King Fahd Causeway: History |url=http://kfca.com.sa/en/#/history/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208005055/http://kfca.com.sa/en/#/history/ |archive-date=8. prosinca 2015. |access-date=26. studenoga 2015. |publisher=King Fahd Causeway Authority}}</ref> Sastoji se od pet mostova povezanih inače čvrstim nasipima, a dizajn je odabran kako bi se pokušao minimizirati [[utjecaj na okoliš]].<ref name="NewScientist">{{Citiranje knjige |last=Reed Business Information |url=https://archive.org/details/bub_gb_lOYiEPppFjgC |title=New Scientist |date=11. travnja 1985. |publisher=Reed Business Information |page=[https://archive.org/details/bub_gb_lOYiEPppFjgC/page/n35 34] |issn=0262-4079}}</ref> U planu je i drugi nasip, [[Nasip Katar-Bahrein]], koji će povezati Bahrein s Katarom. Ovaj će biti čvrst oko polovice svoje duljine, a druga polovica će biti most. Izgradnja nasipa vjerojatno će imati značajan učinak na cirkulaciju vode u Zaljevu.<ref name="Riegl">{{Citiranje knjige |last=Riegl, Bernhard |url=https://books.google.com/books?id=b9_rCDvjNFYC&pg=PA362 |title=Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes |last2=Purkis, Sam J. |publisher=Springer Science & Business Media |year=2012 |isbn=978-94-007-3008-3 |pages=362}}</ref>

== Flora i fauna ==
[[Otočje Hawar]], tik uz obalu Katara, uvršteno je na popis [[Ramsarska konvencija|Ramsarskih područja]] 1997.<ref name="manplan">{{Citiranje knjige |url=http://www.adias-uae.com/publications/Hawar-MP.pdf |title=Hawar Islands Protected Area: Management Plan |date=Siječanj 2003.}}</ref> oni su dom mnogim vrstama ptica uključujući [[perzijski vranac|perzijski vrance]]{{HrvImenaPtica}} (''Phalacrocorax nigrogularis''). Na glavnom otoku postoje mala stada [[Arapski oriks|arapskog oriksa]] i [[Pješčana gazela|pješčane gazele]]  (''Gazella marica'').<ref>{{Citiranje weba |title=Bahrain |url=http://www.ramsar.org/pdf/regional-initiatives/UAE_Workshop_Files_May2011/Fujairah_Workshop_May2011/All%20PDF%20documents%20Fujaira/BAHRAIN.pdf |website=Ramsar Convention |page=12}}{{Neaktivna poveznica}}</ref>

Bahreinski zaljev je plitak i vode imaju mali toplinski kapacitet. Podložne su velikim fluktuacijama temperature, u rasponu od 14 to 35 °C oko obala. Voda je također dosta slanija (10%) nego u drugim dijelovima Perzijskog zaljeva. Oko Bahreina postoje [[Livada morske cvjetnice|livade morske trave]], [[koraljni greben]]i, muljevite ravnice i šikare mangrova. Ta su područja važna za bioraznolikost područja, osiguravajući staništa za beskralješnjake, riblju mlađ, kornjače i [[dugong]]e.<ref name="NewScientist" />

Bahrein širi svoje kopneno područje jaružanjem morskog dna i taloženjem materijala oko svoje obale. Godine 1963. površina Bahreina bila je 668 km<sup>2</sup>, a do 2007. iznosio je 759 km<sup>2</sup>. Opsežni [[koraljni greben]]i u susjednim morima su uništeni, a povećani sediment u moru imao je štetan učinak na druge. Greben [[Fasht Adham]] između Bahreina i Katara oštećen je toplinskim stresom 1996. i 1998., ali je od tada gotovo potpuno uništen.<ref name="Riegl"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Saudijski zaljevi u Perzijskom zaljevu]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Bahreinu]]
[[Kategorija:Zaljevi u Kataru]]