Vidi kôd stranice Mejoza

<!--'''Mejoza'''-->{{dz|[[Mejoza (figura)]]|značenje u kontekstu književnosti}}
[[Datoteka:Meiose (Overzicht).png|mini|desno|300px|Shematski prikaz mejoze]]

'''Mejoza''' ili '''zoridbena dioba'''<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 154</ref> je [[stanična dioba]] u kojoj se broj [[kromosom]]a u novonastalim stanicama reducira na polovinu u odnosu na stanicu majku.

U ovom se procesu diploidni broj kromosoma prepolovljuje te dolazi na [[haploid]]ni broj. Ova se dioba zbiva radi spolnog razmnožavanja. U mejozi svaka od četiri gamete (proizvoda mejoze) zadržava kompletni set kromosoma te istovremeno osigurava gensku varijabilnost. Premda se u mejozi zbivaju dvije diobe (točnije, dvije segregacije, tj. dva odvajanja), DNK se umnožava samo jednom.<ref name="PMF">{{Citiraj web|title=267. Možete li mi opsirnije napisati o mejozi? Unaprijed hvala |url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor267.htm|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=9. veljače 2015.}}</ref> S obzirom da se broj kromosoma u stanicama kćerkama u odnosu na stanicu majku smanjuje na pola, ova dioba se naziva i redukcijska ([[latinski|lat]]. ''reductio'' = smanjenje). Redukcija broja kromosoma obavlja se u prvoj diobi, označenoj kao mejoza I, kada se stanica majka (2n broj kromosoma) podijeli na dvije stanice kćeri (n broj kromosoma). U drugoj diobi, mejozi II, se obje novonastale stanice-kćerke (sa n brojem kromosoma) podijele. Krajnji rezultat mejoze su 4 stanice-kćerke koje imaju haploidan broj kromosoma i po osobinama se razlikuju od stanice majke.

Kod nekih [[alge|algi]], [[gljiva]] i praživotinja mejoza se zbiva odmah nakon oplodnje, tj. zigota se dijeli mejozom, pa nastaju haploidne vegetativne stanice (početna ili inicijalna mejoza).<ref>http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum10.htm</ref>

Relativno složeni molekulsko-genski i citoloski procesi karakteristični za mejozu, ustvari se svode na precizno udvostručivanje genskog materijala u predmejoznom i njegovu raspodjelu u četiri jezgre tijekom dviju uzastopnih dioba. Tako svaka gameta dobiva (n) kromosomski broj. Mejoza se dakle sastoji od dvije diobe, mejoza I i mejoza II. Tijekom prve mejoze, naročito u njenoj profazi, zbivaju se vrlo različite, samo za mejozu karakteristične promjene na kromosomima, od kojih je osobeno važna ''konjugacija'' (uparivanje) ''[[homologni kromosom|homolognih kromosoma]]'' i stvaranje medjusobno fizičkih veza, koje se nazivaju ''[[hijazma|hijazme]]''. Konjugacijom homolognih kromosoma obrazuju se [[bivalent]]ne strukture (''bivalenti''), a koje s obzirom na broj (4) [[kromatida]] nazivaju ''tetrade''. Razdvajanje uparenih homolognih kromosoma zbiva se u anafazi prve mejotičke diobe, pri čemu homologni kromosomi, koji se u takvom obliku nazivaju ''[[univalent]]i'', a s obzirom na broj (2) kromatida ''dijade'', odlaze na suprotne polove [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. Na taj način svaka stanica kći, dobije za polovinu umanjeni karakteristični broj kromosoma ([[haploid]]ni broj).

Mejoza se odvija u dvije faze, u [[mejoza I|mejozi I]] i [[mejoza II|mejozi II]]. Mejoza I dijeli se na podfaze [[profaza I|profazu I]], [[metafaza I|metafazu I]], [[anafaza I|anafazu I]], [[telofaza I|telofazu I]] i [[citokineza|citokinezu]].<ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> Mejoza II dijeli se na podfaze [[profaza II|profazu II]], [[metafaza II|metafazu II]], [[anafaza II|anafazu II]], [[telofaza II|telofazu II]] i [[citokineza|citokinezu]].<ref name="unios"/>

== Mejoza I ==

Mejozi I prethodi [[interfaza]] u kojoj je, između ostalog, izvršena [[replikacija DNK]]. Svaki kromosom stanice koja ulazi u mejozu I se sastoji od 2 molekula DNK (dvije [[kromatida|kromatide]]).

Mejoza I se sastoji od 4 faze:

* ''profaza I'' se odlikuje vecom relativnom duzinom i slozenoscu procesa koji se u njoj odvijaju; dijeli se na pet podfaza:

# ''[[leptoten]]'' je početni stadijum mejoze, u kojem su kromosomi u obliku tankih niti, a njihova linearna diferencijacija je dosta izrazena. Dvostruke su građe (sastavljeni od dvije kromatide) i zastupljeni u diploidnom broju, najčešće zapleteni u jedinstveno klupko.
# ''[[zigoten]]'' počinje uzduznom konjugacijom homolognih kromosoma, koji su jos uvijek jako izduženi. Konjugacija homologa se odvija sa izuzetnom preciznošću tako da se međusobno uparuju sve homologne strukture. Usporedno s tim, napreduje i spiralizacija kromosoma, a posljedica toga je njihovo skraćivanje. Upareni kromosomi se nazivaju bivalenti odnosno ''tetrad'', s obzirom na njihovu četverostruku strukturu (jedan homologni kromosom jedan ''univalent'', a upareni daju ''bivalent'').
# ''[[pahiten]]'' traje relativno dugo. U njemu se bivalenti znatno skraćuju. Homologi kromosomi su medjusobno tijesno povezani, a dostruka struktura kromosoma postaje dobro izražena. Pred krajem pahitena, u pojedinim dijelovima, razdvajaju se konjugirani kromosom, što je posebno vidljivo u sljedećoj fazi.
# ''[[diploten]]'' je stadij u kojem se dalje nastavlja skraćivanje i razdvajanje konjugiranih kromosoma; homolozi medjusobno ostaju vezani samo ostvarenim hijazmama. Položaj hijazmi i njihov broj ovisi od dužine  i morfologije kromosoma.
# ''[[dijakineza]]'' je završni stadij profaze I, bivalenti se jos vise skraćuju, a homologmi kromosomi medjusobno još više razdvajaju, tako da dijakineza ima najkarakterističniju sliku. Bivalenti zauzimaju položaj uz jezgrinu membranu, koja se, kao i jezgrica, pred kraj ove podfaze dezorganizira.

* ''metafaza I''
* ''anafaza I''
* ''telofaza I''

[[Datoteka:Meiosis Stages.svg|730px|mini|središte|Faze mejoze I i II.]]

== Mejoza II ==

Poslije kratke interfaze, obje stanice nastale od jedne stanice mejozom I ulaze u mejozu II – ekvacijsku [[mitoza|mitozu]]. Ova dioba se vrši po redoslijedu događanja u mitozi. U mejozi II se kromosomi dijele na kromatide (u anafazi II) i od dvije stanice nastaju 4 stanice s haploidnim brojem kromosoma, a svaki kromosom ima jednu kromatidu (1 molekulu DNA).

== Važnost mejoze ==

Osim već spomenute važnosti mejoze kao redukcijske diobe koja omogućava konstantnost broja kromosoma svake vrste, bitno je napomenuti da mejoza omogućava [[geni|gensku]] rekombinaciju (različito razmještanje [[aleli|alela]]) i time osigurava genetičku raznolikost (varijabilnost) organizama iste vrste.<ref>http://www.pbf.hr/hr/content/download/3909/29084/version/1/file/Vjezba+9.pdf</ref>

== Također pogledajte ==

* [[Spermatogeneza]]
* [[Oogeneza]]

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Stanična dioba]]
[[Kategorija:Grecizmi]]