Hrvatska internetska enciklopedija - Nedavne promjene [hr]

Margaret Atwood

WikiSysop — Tue, 23 Jun 2026 12:55:00 GMT

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Margaret Atwood
| slika = Margaret Atwood Eden Mills Writers Festival 2006.jpg
| nacionalnost = Kanađanka
| nagrade = [[Bookerova nagrada]]}}
}}

'''Margaret Eleanor "Peggy" Atwood''' ([[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[18. studenog]] [[1939.]]), [[Kanada|kanadska]] novelistkinja, pjesnikinja i književna kritičarka.

[[Datoteka:Margaret Atwood Eden Mills Writers Festival 2006.jpg|thumb|right|Margaret Atwood]]

Začetnica je kanadskog ženskog pisanja. Nakon završenog studija u [[Toronto|Torontu]], magistarski dio je nastavila na Radcliffe Collegu, gdje je provela godinu dana, te Harvardskom sveučilištu, gdje je provela naredne tri godine. Živjela je širom svijeta. Trenutno živi u Torontu. Udata je za Graema Gibsona, novelista. Njihova kćer, Jess Atwood Gibson, rođena je [[1976.]] godine.

Njezino pisanje se uglavnom bavi pitanjima [[Feminizam|feminizma]], što ona istražuje kroz različite žanrove, [[Znanstvena fantastika|znanstvenu fantastiku]], komediju i priče o duhovima.

Iako najpoznatija po svojim romanima Atwood jednako objavljuje i poeziju. Njezin spisateljski opus nadopunjuju mnogobrojne zbirke kratkih priča, knjiga za djecu, antologija.

== Djela prevedena na hrvatski jezik ==

* "Sluškinjina priča", roman po kojem je napravljena [[Emmy|Emmyjem]] i [[Zlatni globus|Zlatnim globusom]] nagrađena [[Sluškinjina priča (televizijska serija)|serija]].
* "Penelopeja"
* "Modrobrada"
* "Izranjanje"
* "Gazela i Kosac"
* "Alias Grace"

== Nagrade ==

Atwood je odlikovana najvišim književnim nagradama Kanade. Dobitnica je francuskog ordena [[Legija časti|Legije časti]]. Londonski „The Sunday Times“ dodijelio joj je svoju najvišu nagradu. Godine [[2000.]] dobitnica je Bookerove nagrade za roman „The Blind Assassin.“

{{GLAVNIRASPORED:Atwood, Margaret}}

[[Kategorija:Kanadski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]]

Kategorija:Srednjovjekovni književnici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:54:05 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Srednjovjekovni književnici
}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna književnost]]
[[Kategorija:Književnici]]

Margaret Atwood

WikiSysop — Tue, 23 Jun 2026 12:54:03 GMT

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Margaret Atwood
| slika = Margaret Atwood Eden Mills Writers Festival 2006.jpg
| nacionalnost = Kanađanka
| nagrade = [[Bookerova nagrada]]}}
}}

<![[Datoteka:Margaret Atwood Eden Mills Writers Festival 2006.jpg|thumb|right|Margaret Atwood]]
'''Margaret Eleanor "Peggy" Atwood''' ([[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[18. studenog]] [[1939.]]), [[Kanada|kanadska]] novelistkinja, pjesnikinja i književna kritičarka.

Začetnica je kanadskog ženskog pisanja. Nakon završenog studija u [[Toronto|Torontu]], magistarski dio je nastavila na Radcliffe Collegu, gdje je provela godinu dana, te Harvardskom sveučilištu, gdje je provela naredne tri godine. Živjela je širom svijeta. Trenutno živi u Torontu. Udata je za Graema Gibsona, novelista. Njihova kćer, Jess Atwood Gibson, rođena je [[1976.]] godine.

Njezino pisanje se uglavnom bavi pitanjima [[Feminizam|feminizma]], što ona istražuje kroz različite žanrove, [[Znanstvena fantastika|znanstvenu fantastiku]], komediju i priče o duhovima.

Iako najpoznatija po svojim romanima Atwood jednako objavljuje i poeziju. Njezin spisateljski opus nadopunjuju mnogobrojne zbirke kratkih priča, knjiga za djecu, antologija.

== Djela prevedena na hrvatski jezik ==

* "Sluškinjina priča", roman po kojem je napravljena [[Emmy|Emmyjem]] i [[Zlatni globus|Zlatnim globusom]] nagrađena [[Sluškinjina priča (televizijska serija)|serija]].
* "Penelopeja"
* "Modrobrada"
* "Izranjanje"
* "Gazela i Kosac"
* "Alias Grace"

== Nagrade ==

Atwood je odlikovana najvišim književnim nagradama Kanade. Dobitnica je francuskog ordena [[Legija časti|Legije časti]]. Londonski „The Sunday Times“ dodijelio joj je svoju najvišu nagradu. Godine [[2000.]] dobitnica je Bookerove nagrade za roman „The Blind Assassin.“

{{GLAVNIRASPORED:Atwood, Margaret}}

[[Kategorija:Kanadski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]]

Kategorija:Scenaristi

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:54:02 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Scenaristi
}}

[[Kategorija:Književnici|Scenaristi]]

Kategorija:Satiričari

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:54:00 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Satiričari
}}

[[Kategorija:Satira]]
[[Kategorija:Književnici]]

Kategorija:Romanopisci

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:59 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Romanopisci
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Romani]]

Kategorija:Renesansni književnici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:57 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Renesansni književnici
}}

[[Kategorija: Renesansa|Književnost]]
[[Kategorija: Književnici]]

Kategorija:Putopisci

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:55 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Putopisci
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Putopis]]

Kategorija:Pjesnici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:53 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Pjesnici
}}

{{nadopuni kategoriju|Književnici}}

[[Kategorija:Pjesništvo]]
[[Kategorija:Književnici]]

Kategorija:Pisci znanstvene fantastike

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:50 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Pisci znanstvene fantastike
}}

[[Kategorija:Znanstvena fantastika]]
[[Kategorija:Književnici]]

Kategorija:Pisci za djecu

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:48 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Pisci za djecu
}}

[[Kategorija:Dječja književnost]]
[[Kategorija:Književnici]]

Kategorija:Novelisti

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:46 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Novelisti
}}

[[Kategorija:Književnici|Novela]]
[[Kategorija:Novela]]

Kategorija:Kroničari

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:44 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Kroničari
}}

[[Kategorija:Kronika]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Povjesničari]]

Kategorija:Kratkopričaši

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:42 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Kratkopričaši
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Kratka priča]]

Kategorija:Esejisti

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:40 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Esejisti
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Esej]]

Kategorija:Dramatici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:38 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Dramatici
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Drama]]

Kategorija:Autori stripa

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:36 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Autori stripa
}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Strip|Autori]]

Kategorija:Autori djela o slobodnom zidarstvu

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:35 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Autori djela o slobodnom zidarstvu
}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi]]
[[Kategorija:Književnici]]

Kategorija:Nagrađeni književnici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:33 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Nagrađeni književnici
}}

[[Kategorija:Nagrađeni umjetnici|Književnici]]
[[Kategorija:Književne nagrade|Književnici]]
[[Kategorija:Književnici|*Nagrađeni]]

Kategorija:U izradi, Književnici

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:31 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:U izradi, Književnici
}}

{{Mrva-kategorija|Biografije književnika|biog-knjiž}}

[[Kategorija:U izradi, Životopisi|Književnici]]
[[Kategorija: Književnici|*]]

Kategorija:Književnici po državama

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:29 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kategorija:Književnici po državama
}}

[[Kategorija:Književnici|*]]
[[Kategorija:Pisci po državama|*Književnici]]
[[Kategorija:Umjetnici po državama|*Književnici]]
[[Kategorija:Književnost po državama|*Književnici]]

[[az:Kateqoriya:Millətlərinə görə yazıçılar]]

Elif Šafak

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:27 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Elif Šafak
| slika = ElifShafak Ask EbruBilun Wiki.jpg
}}

[[Datoteka:ElifShafak Ask EbruBilun Wiki.jpg|thumb|Elif Šafak]]

'''Elif Šafak''' ([[turski jezik|tur.]] Elif Şafak); ([[25. listopada]] [[1971.]], [[Strasbourg]], [[Francuska]]) je [[Turci|turska]] [[književnik|književnica]] koja se bavi pisanjem pripovjedaka na [[engleski jezik|engleskom]] i [[turski jezik|turskom]] jeziku.

== Životopis ==

Elif Šafak je rođena kao Elif Bilgin, u Strasbourgu. Njeni roditelji su [[filozof]] Nuri Bilgrin i [[diplomat]] Šafak Akajman. Doktorirala je pravo. Kao tinejdžer živjela je u [[Madrid]]u, [[Amman]]u, [[Boston]]u, [[Michigan]]u, [[Arizona|Arizoni]], [[Istanbul]]u i [[London]]u. Danas radi kao novinar za turske novine ''Haberturk''. Piše također i za: ''[[New York Times]]'', ''[[Washington Times]]'', ''Wall Street Journal'', ''The Economist'' i ''The Guardian''. Živi sa svojim mužem i njihovih dvoje djece u Londonu i Istanbulu.

== Spisateljstvo ==

Do 2012. je objavila 12 knjiga, od toga osam romana. Politički je pisac i njene knjige su prevedena na više od 30 jezika. Njena djela su o ženama, manjinama, doseljenicima, supkulturama i [[mladost]]i. Njen posao se temelji na različitim kulturama i literarnim tradicijama, kao i na povijesti, filozofiji, [[sufizam|sufizmu]] i kulturnoj politici.
Njen roman ''[[Kopile Istanbula]]'' bio je naprodavaniji u Turskoj 2006. Roman slijedi dvije obitelji, jednu armensku u [[Los Angeles]]u a drugu tursku u Istanbulu, i isprepletenost tih dviju obitelji u [[Armenski genocid|armenskom genocidu]].

== Bibliografija ==

* ''The Saint of Incipient Insanities''
* ''The Flea Palace''
* ''The Gaze''
* ''[[Kopile Istanbula]]''
* ''The Forty Rules of Love: A Novel of Rumi''
* ''Black Milk: On Writing, Motherhood, and the Harem Within''

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.elifsafak.com.tr Službena stranica Elif Šafak]
*[http://www.ted.com/talks/elif_shafak_the_politics_of_fiction.html TED Talk: The Politics of Fiction]

{{GLAVNIRASPORED:Šafak, Elif}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Turski umjetnici]]

Ćiril i Metod

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:24 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Ćiril i Metod
| slika = Sveti Metodije.jpg
}}

{{Infookvir svetac
| ime = Ćiril i Metod
| slika = Cyril-methodius-small.jpg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[826.]]/[[827.]] i [[815.]]
| mjesto rođenja = [[Solun]]
| nadnevak smrti = [[14. veljače]] [[869.]] i [[6. travnja]] [[885.]]
| mjesto smrti =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[Rimokatolička Crkva]] [[Pravoslavna Crkva]] [[Anglikanska Crkva]]
| slavi se u =
| nadnevak spomendana = [[14. veljače]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
[[Datoteka:Sveti Metodije.jpg|140px|mini|Metod, freska. [[Ohrid]].]]
'''Sveti Ćiril''' ([[grčki|grč.]]: ''Κύριλλος'' ; [[826.]]/[[827.]] - [[14. veljače]] [[869.]]) i '''Sveti Metod''' ([[grčki]]: ''Μεθόδιος'' ; [[815.]] - [[6. travnja]] [[885.]]), kršćanski misionari i [[sveci]].

== Životopis ==

Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u [[Solun]]u. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki [[bizant]]ski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme bio posve okružen [[Slaveni]]ma. Metod je postao upravitelj jedne [[arhontija|arhontije]] u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]], dok je Ćiril, odgojen na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija bio postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Carigrad]]u i učitelja [[filozofija|filozofije]] na carigradskoj visokoj školi.

Godine [[851.]] Ćiril je postao član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod je napustio svoj položaj arhonta i povukao se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim je došao i Ćiril. Po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860.]] oba brata su otišla kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]].

Neposredno nakon povratka iz Rusije angažirani su za novu misiju kod Slavena. Naime, [[862.]] poslanstvo [[Velikomoravska Kneževina|moravskog]] kneza [[Rastislav]]a zatražilo je od cara Mihajla biskupa i svećenike koji će propovijedati na [[slavenski jezici|slavenskom jeziku]] [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države širili su kršćanstvo već od početka 9. stoljeća [[Njemačka|njemački]] svećenici iz regensburške i pasaunske dijeceze. Rastislav, bojeći se njihovog političkog utjecaja, traži u Bizantu oslonac protiv kralja [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom istrgao. Rastisavljeva koncepcija išla je za tim da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.

Bizant je donekle udovoljio Rastislavovoj želji i poslao mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863.]] braća kreću na put i stižu [[864.]] knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].

Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća polaze na put kako bi biskup zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj knjizi. Stekavši i tu mnogo učenika polaze u [[Venecija|Veneciju]] gdje su morali voditi oštru polemiku s tamošnjim [[Trojezična hereza|"trojezičnjacima"]]. Odatle ne kreću za Carigrad, gdje je umoren car Mihajlo, a vlast preuzeo [[Vasilije Makedonski]], već odlaze u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II.]] vidi u slavenskim misionarima dobre pomagače u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova suverena te ih prima svečano. U Rimu se Ćiril razboli i uskoro kao redovnik umire u Rimu (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas sačuvan njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku službu, a Metoda poslao [[869.]] knezu Kocelju, čak ga prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio za panonskog nadbiskupa. Time je zapadni Ilirik trebao biti izdvojen iz jurisdikcije salzburškog nadbiskupa i podvrgnut izravno Rimu.

Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je stigao u Moravsku (gdje je Rastislava zbacio njegov sinovac, njitranski knez Slavopuk) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuđuju ga i bacaju u tamnicu, gdje je ostao 2,5 godine. Godine [[873.]] Metod je na papin nalog pušten iz tamnice, ali je slavenska liturgija zabranjena. Kako je Metod ipak nastavio svoju djelatnost te se slavensko bogoslužlje sve više širilo po Moravskoj podignuta je protiv njega optužnica u Rimu. Metod je [[879.]] pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Ivan VIII., papa|Papa Ivan VIII.]], nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj i ostajući kod odluka svojega prethodnika Hadrijana, potvrdio je slavensko bogoslužlje bulom ''Industriae tuae'' iz 880. godine<ref>[http://www.stin.hr/index.php?menu=96&action=1&_lang=hr web-stranice Staroslavenskog instituta] [[Marica Čunčić]], "Dokumenti Svete Stolice o glagoljici i liturgiji na narodnom jeziku", pristupljeno 18.08.2013.]</ref>. Isto je učinio i 882. carigradski [[patrijarh]] [[Focije I.|Focije]] koji se u to doba bio pomirio s papom.

Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik [[Biblija|Bibliju]]. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u [[ropstvo]], a neki su se uspjeli skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]], [[Makedonija|Makedoniju]], [[Raška|Rašku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|primorsku Hrvatsku]] gdje su nastavili svoj rad. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su Ćiril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Slavorum Apostoli]], [[enciklika]] o sv. Ćirilu i Metodu
* [[Trojezična hereza]]

{{Portal Kršćanstvo}}

== Izvori ==
{{izvori}}
* {{moljac|ciril_metod.htm}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćiril i Metod}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Svetci]]
[[Kategorija:Staroslavenski jezik]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Slavenska kultura]]

Duran Çetin

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:21 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Duran Çetin
| slika = durancetin5.jpg
}}

[[Datoteka:durancetin5.jpg|mini|200px|<center>'''Duran Çetin'''</center>]]
'''Duran Çetin''' (Apasaraycık, Cumra, [[Konya]], [[15. veljače]] [[književnost u 1964.|1964.]]), [[Turska književnost|turski]] pisac. Opus mu čine kratke priče i novele.

==Biografija==
Rodio se je u selu Apasaraycıku, okrugu Cumri. Osnovnu je školu pohađao u svom selu, zatim u stručno-tehničkom odjelu vjerske škole (Imam Хатип Lisesi) u Cumra 1981. Diplomirao je na fakultetu teologije na sveučilištu Selçuk u 1986. Priče i članci su mu objavljeni u Edebiyat Otağı, Berceste, Санат Әлемі. Prvi mu je "Iki Eylül" objavljen je u lokalnim novinama iz Eskisehira u 1990. Pripremio je i predstavio radio program u različitim područjima. Pripremanje i prezentaciju programa "naša Kultura" na KONTV.

== Djela ==
==Novele==
# Bir Adım Ötesi, Beka Yayınları, İstanbul,2002.,
# Yolun Sonu, Beka Yayınları, İstanbul, 2004.,
# Portakal Kızım, Beka Yayınları, İstanbul, 2005.,
# Toprak Gönüllüler, Beka Yayınları, İstanbul, 2008.,
# Portakal Kızım Sadece Ben, Beka Yayınları, İstanbul, 2010.,
# Cüneyt,Beka Yayınları, İstanbul, 2012.,
# Tebessüm Öğretmen ve Öğrencileri, Nar Yayınları, İstanbul, 2012.
# Muhteşem Yükseliş, Karatay Akademi Yayınları, Konya, 2013.
# Çılgın Okul, Nar Yayınları, İstanbul, 2013.
# Gökkuşağı Yolculuğu, Gonca Yayınları, İstanbul, 2010,.
# Macera Peşinde, Meram Belediyesi Kültür Yayınları, Konya, 2011.
# Macera Peşinde, Nar Yayınları, İstanbul, 2012.

==Priče ==
# Bir Kucak Sevgi,Beka Yayınları, İstanbul, 2000,
# Güller Solmasın, Beka Yayınları, İstanbul, 2000,
# Kırmızı Kardelenler, Beka Yayınları, İstanbul, 2003,
# Sana Bir Müjdem Var, Beka Yayınları, İstanbul, 2006,
# Gözlerdeki Mutluluk, Beka Yayınları, İstanbul, 2007,
# Minik Göl, Koski Yay, Konya, 2009,
# Büyük Ödül, Beka Yayınları, İstanbul, 2009,
# Balkondaki Adam, Beka Yayınları, İstanbul, 2009,
# Kül Yığını, Beka Yayınları, İstanbul, 2010,
# Bir Yudum Şehir, Meram Belediyesi Kültür Yayınları, Konya, 2011
# Bekleyiş, Meram Belediyesi Kültür Yayınları, Konya, 2011

{{GLAVNIRASPORED:Çetin, Duran}}
[[Kategorija:Turski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Putopisci]]
[[Kategorija:Romanopisci]]

Christa Wolf

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:18 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Christa Wolf
| slika = Christa_Wolf_2007_cropped.jpg
| nagrade = //www
}}

{{mrva}}
[[Datoteka:Christa_Wolf_2007_cropped.jpg|mini|Christa Wolf (2007,)]]
'''Christa Wolf''' rođ. Ihlenfeld ([[Landsberg an der Warthe]], [[18. ožujka]] [[1929.]] – [[Berlin]], [[1. prosinca]] [[2011.]]) bila je njemačka književnica, jedna od najutjecajnih spisateljica u [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačkoj Demokratskoj Republici]].<ref>{{Citiranje weba|author=Deutsche Welle (www.dw.com)|title=A writer who spanned Germany's East-West divide dies in Berlin {{!}} DW {{!}} 01.12.2011|url=https://www.dw.com/en/a-writer-who-spanned-germanys-east-west-divide-dies-in-berlin/a-15571446|language=en-GB|accessdate=2020-11-01}}</ref> Dobitnica je brojnih nagrada, uključujući prestižnu nagradu [[Georg Büchner]].<ref>{{Citiranje weba|author=Thomas Rüdiger|title=Lebensmuster - Wege zu Christa Wolf {{!}} APuZ|url=https://www.bpb.de/apuz/32142/lebensmuster-wege-zu-christa-wolf|language=de|accessdate=2020-11-01}}</ref> Njezina djela prevedena su na mnoge jezike.

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Književnici]]
{{DEFAULTSORT:Wolf, Christa}}

Miriam Toews

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:16 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Miriam Toews
| slika = Miriam Toews a Più libri più liberi (Roma, 7 dicembre, 2013).jpg
| nacionalnost = Hrvat
| djela = Summer of My Amazing Luck, A Boy of Good Breeding, Swing Low: A Life, A Complicated Kindness, The Flying Troutmans, Irma Voth, All My Puny Sorrows
}}

[[Datoteka:Miriam Toews a Più libri più liberi (Roma, 7 dicembre, 2013).jpg|mini]]
'''Miriam Toews''' ([[Steinbach]], [[Manitoba]], [[Kanada]], [[1964.]]), kanadska spisateljica i novinarka. Odrasla je u [[menoniti|menonitskoj]] zajednici.
Čim je završila srednju školu, napustila je svoju zajednicu i odselila u Montreal. Završila je novinarstvo a potom se upustila u pisanje knjiženvih djela.

== Djela prevedena na hrvatski jezik ==
*''Komplicirana dobrota'', 2014 (''A Complicated Kindness''), {{ISBN|978-953-303-746-2}}; prijevod: Duška Gerić Koren<ref>{{Citiranje novina| url=http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/348420/Nisam-sigurna-postoji-li-zdrava-religija.html | location= | work=tportal.hr | first=Gordan | last=Duhaček | title=Intervju: Miriam Toews - ''Nisam sigurna postoji li zdrava religija'' | date=29. kolovoza 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje novina| url=http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=10053 | title=Komplicirana dobrota: Miriam Toews}}</ref>

==Djela==
* ''Summer of My Amazing Luck'', 1996
* ''A Boy of Good Breeding'', 1998
* ''Swing Low: A Life'' (non-fiction), 2000
* ''A Complicated Kindness'', 2004
* ''The Flying Troutmans'', 2008
* ''Irma Voth'', 2011
* ''All My Puny Sorrows'', 2014

== Nagrade ==
* 1996 John Hirsch Award za ''Summer of My Amazing Luck''
* 1998 [[McNally Robinson Book of the Year Award]] za ''A Boy of Good Breeding''
* 2000 McNally Robinson Book of the Year Award za ''Swing Low: A Life''
* 2004 [[Governor General's Award]] za ''[[A Complicated Kindness]]''
* 2004 McNally Robinson Book of the Year Award za ''A Complicated Kindness''
* 2005 Canadian Booksellers Association Libris Award for Fiction Book of the Year za ''A Complicated Kindness''
* 2006 [[International IMPAC Dublin Literary Award]] (longlist) za ''A Complicated Kindness''
* 2006 Winner CBC [[Canada Reads]] 2006 za ''A Complicated Kindness''
* 2007 [[Ariel Award]], Best Actress nomination za ''Luz Silenciosa"
* 2008 [[Rogers Writers' Trust Fiction Prize]] za ''The Flying Troutmans''
* 2009 [[Orange Prize for Fiction]] (longlist) za ''The Flying Troutmans''
* 2010 [[Writers' Trust Engel/Findley Award|Writers Trust Engel/Findley Award]]
* 2012 Canadian Authors Association Award for Fiction finalist za ''Irma Voth''
* 2013 [[Order of Manitoba]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Toews, Miriam}}
[[Kategorija:Kanadski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Novinari]]

Thorbergur Thordarson

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:14 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Thorbergur Thordarson
}}

'''Thorbergur Thordarson''' (''Þórbergur Þórðarson''/''Thórbergur Thórðarson'': Breiðabólstaður, [[12. ožujka]] [[1888.]]<ref>{{jezikk|isl.}} {{citiranje weba| url = http://thorbergur.is/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=47 | title = Þórbergur Þórðarson: Æviferill | publisher = Thorbergur.is}} [http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=is&tl=en&u=http%3A%2F%2Fthorbergur.is%2Findex.php%3Foption%3Dcom_content%26task%3Dview%26id%3D14%26Itemid%3D47 Engleski prijevod]</ref> - [[Reykjavík]], [[11. prosinca]] [[1974.]]), islandski književnik.

==Životopis ==

Najprije je bio mornar, onda studirao filologiju i radio kao učitelj. [[1924.]] godine bio je otpušten zbog radikalizma i satire, pa je djelovao kao slobodni književnik. U djelima je često izražavao društvenu kritiku. Poznati su njegovi autobiografski eseji "Pisma Lári" (Bréf til Láru, 1924). Pisao je i futurističke pjesme.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Thordarson, Thorbergur}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Islandski umjetnici]]

Thomas Pringle

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:12 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Thomas Pringle
}}

'''Thomas Pringle''' ([[Blaiklaw]], [[5. siječnja]] [[1789.]] - [[London]], [[5. prosinca]] [[1834.]]), [[Škotska|škotsko]]-[[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] književnik

Posredstvom [[Walter Scott|W. Scotta]] odlazi u južnu [[Afrika|Afriku]] [[1820.]] godine, odakle se [[1826.]] godine vraća u [[Engleska|Englesku]] zbog kritike kolonijalnih vlasti. Do kraja života posvetio se pokretu za borbu protiv [[ropstvo|ropstva]], te je bio i tajnik Društva za borbu protiv ropstva. Iako je pisao i u Škotskoj, smatra se prvim južnoafričkim pjesnikom.

== Djela ==

* Efemeriede
* Afrički zapisi
* Daleko u pustinji

{{Mrva-biog-knjiž}}

{{GLAVNIRASPORED:Pringle, Thomas}}
[[Kategorija: Književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]
[[Kategorija:Južnoafrički književnici]]

Snorri Sturluson

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:10 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Snorri Sturluson
| slika = Snorre-sturlasson.jpg
}}

[[Datoteka:Snorre-sturlasson.jpg|mini|Snorri Sturluson - ilustracija Christiana Krohga]]
'''Snorri Sturluson''' ([[1178.]]- [[23. rujna]] [[1241.]]), legendarni [[Island|islandski]] pisac, pjesnik, poglavica i [[povijest|povjesničar]]. Bio je predsjednik islandskog [[parlament]]a.

Bio je i ''zakonogovornik'' (osoba koja zna zakone napamet). Zakonogovornik je bilo cijenjeno zanimanje u vikinškom društvu. Jedan je od glavnih izvora za razdoblje [[Viking]]a i za nordijsku mitologiju.
Napisao je zbirku [[saga]] poznatu kao [[Mlađa edda|Mlađa Edda]].
Imao je teorije prema kojima su svi bogovi iz [[Nordijska mitologija|nordijske mitologije]] bili ljudi koji su kasnije slavljeni kao [[bog]]ovi. Tu je tezu kasnije obradio poznati norveški [[antropologija|antropolog]] [[Thor Heyerdahl]].

Imao je niz afera, ali samo mu je petero djece odraslo. Ubijen je prvog dana jeseni u 63. godini. Sudjelovao je u uroti protiv Hakona II., kralja [[Norveška|Norveške]]. Snorri je putovao i u [[Švedska|Švedsku]]. Sturluson nije prezime, nego je [[patronim]]. Kip mu je podignut [[1947.]] godine.
Koristio je i kadu na otvorenome. Danas je ta[[ kada]], kao i njegov posjed, sačuvan samo u tragovima.
Zadnje su mu riječi navodno bile: ''"''Nemoj me udariti''!"''

{{Mrva-biog-knjiž}}
{{GLAVNIRASPORED:Sturluson, Snorri}}
[[Kategorija:Islandski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Island]]
[[Kategorija:Islandski političari]]

Samuel Selvon

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:06 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Samuel Selvon
| slika = Pauline Enriques Sam Sevlon Caribbean Voices 1952.jpg
}}

[[Datoteka:Pauline Enriques Sam Sevlon Caribbean Voices 1952.jpg|Pauline Enriques i Samuel Selvon|270px|thumb]]
'''Samuel Selvon''' (San Fernando, [[20. svibnja]] [[1923.]] - Piarco, [[16. travnja]] [[1994.]]), bio je [[Trinidad i Tobago|trinidadtobaški]] pisac miješanog indo-trinidadskog i [[Europljani|europskog]] podrijetla. Selvon je obrazovan na sveučilištu "Naparima" u [[San Fernando (Trinidad i Tobago)|San Fernandu]] prije nego što se [[1950-ih]] preselio u [[London]], a kasnije u [[kanada|kanadsku]] [[Alberta|Albertu]]. Najpoznatiji je po romanima ''[[The Lonely Londoners]]'' i ''[[Moses Ascending]]''.

== Kritička djela ==

* [[Clement Wyck]], ''Sam Selvon's dialectal style and fictional strategy'' (1991.)
* [[Austin Clarke]], ''Passage back home: a personal reminiscence of Samuel Selvon'' (1994.)
* [[Mark S. Looker]], ''Atlantic Passages: history, community, and language in the fiction of Sam Selvon'' (1996.)
* [[Roydon Salick]], ''The Novels of Samuel Selvon'' (2001.)

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.tsarbooks.com/ TSAR Publications]

{{GLAVNIRASPORED:Selvon, Samuel}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Trinidad i Tobago‎]]

Rómulo Gallegos

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:04 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Rómulo Gallegos
}}

Rómulo Gallegos''' ([[Caracas]], [[2. kolovoza]] [[1884.]] - Caracas, [[4. travnja]] [[1969.]]), [[venezuela]]nski romanopisac i političar.

Bio je liberal, narodni poslanik, ministar prosjvete, osnivač stranke "Accion Democratica2, a 1948. godine predsjednik republike, no iste je godine svrgnut nakon državnog udara konzervativnih vojnih krugova te je emigrirao u Meksiko.

Njegov roman "Dona Barbara", u kojem s mnogo kolorita slika život u venecuelanskim savanama, jedno je od najtipičnijih djela hispano-američke književnosti.

== Ostali romani ==
* "Penjačica",
* "Ubogi crnac",
* "Cantaclaro".

{{GLAVNIRASPORED:Gallegos, Rómulo}}
[[Kategorija:Venezuelanski umjetnici‎]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Predsjednici]]
[[Kategorija:Političari 1945. – 1989.]]

Romina Floris

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:53:02 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Romina Floris
| nacionalnost = Hrvat
}}

Romina Floris''', [[istriotska književnost|istriotska]] književnica iz Hrvatske. Stvarala je na [[Bale|balskom]] dijalektu [[istriotski jezik|istriotskog jezika]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/festival-istriotskog-narjecja-ocuvati-i-promicati-drevni-dijalekt-570878 Glas Istre] ''FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref><ref name=Ližnjan>[https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto Općina Ližnjan] ''5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto '' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Floris, Romina}}
[[Kategorija:Bale]]
[[Kategorija:Istriotski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]

Juan Octavio Prenz

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:59 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Juan Octavio Prenz
| djela = Cuentas claras, Apuntes de historia, Habladurías del Nuevo Mundo, Cortar por lo sano, Antologija kratke priče Latinske Amerike, Historia de la literatura hispanoamericana, El Cid y Krállevich Marko: una primera aproximación, El señor Kreck
}}

'''Juan Octavio Prenz''' ([[La Plata]], [[1932.]]) je argentinski književnik, [[književna povijest|povjesničar književnosti]] i prevoditelj. Piše pjesme, romane i eseje. Podrijetlom je iz Hrvatske.

Roditelji su mu se rodili u središnjoj Istri. Otac je rodom iz [[Kringa|Kringe]], a mati iz [[Cerovlje|Cerovlja]]. Emigrirali su u Argentinu 1930-ih. Tako se rodio u Argentini. Još u djetinstvu slušao je priče o Velom Joži. Zbog političkih razloga bio je prisiljen napustiti Argentinu, pa je više od pola života proveo u egzilu. Između ostalih sredina, živio je i radio u Beogradu u dva navrata, od 1962. do 1967. godine. Prevodio je na španjolski djela književnika iz Jugoslavije. Objavio je brojne književne kritike o hispanoameričkoj književnosti i komparativnoj književnosti. djela Od 1975. živi i radi u [[Trst]]u.

Prijateljevao je s [[Jorge Luis Borges|Borgesom]] i [[Pablo Neruda|Nerudom]].

Profesor Elvio Guagnini sa tršćanskog sveučilišta ovako je opisao Prenza kao književnika: "i''znimno osebujan autor, njegovo stvaralaštvo ulazi u razne tematske i interesne sfere, a objavio je brojne naslove. U nekim je svojim djelima pomalo kafkijanski, ima vrlo razrađeni stil i u stanju je percipirati detalje na vrlo sugestivan način. On je povjesničar španjolske književnosti, esejist, književnik, prevoditelj, a sve to čini vrlo dobro i kvalitetno''".

U Trstu 2000-ih vodi Hrvatsku književnu radionicu.<ref name="Jurišić"> Šimun Jurišić: [http://www.matica.hr/hr/333/HRVATI%20U%20TRSTU/ Hrvati u Trstu], [[Hrvatska revija]] br.1/2004. {{matica hrvatska}}</ref>

== Djela ==
*''Cuentas claras''
*''Apuntes de historia''
*''Habladurías del Nuevo Mundo''
*''Cortar por lo sano''
*''Antologija kratke priče Latinske Amerike'' (prir. J.A. Prenz, prevela Ljiljana Popović i dr.), 1983.
*''Historia de la literatura hispanoamericana''
*''El Cid y Krállevich Marko: una primera aproximación'', 1983.
*''El señor Kreck''

== Izvori ==
*V. Begić: [http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/autor-iznimnih-stvaralackih-dosega-475331 Autor iznimnih stvaralačkih dosega], Glas Istre, 16. listopada 2014., pristupljeno 6. studenoga 2014.
*[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Prenz%20Juan%20Octavio Katalog FFZG], pristupljeno 6. studenoga 2014.
*José María Pallaoro: [http://poesialaplata.blogspot.com/2007/12/diez_5754.html Poesía La Plata de José María Pallaoro - Juan Octavio Prenz - La muerte de un pequeño poeta de bien y otros poemas.htm], pristupljeno 6. studenoga 2014. (špa.)
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Prenz, Juan Octavio}}
[[Kategorija:Prevoditelji]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Pjesnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Argentinski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Trst]]

Nicolás Gómez Dávila

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:56 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Nicolás Gómez Dávila
| djela = Notas I, novo izdanje, Textos I, novo izdanje, Escolios a un texto implícito, Nuevos escolios a un texto implícito, Sucesivos escolios a un texto implícito, novo izdanje, Escolios a un texto implícito. Selección, antologija, Escolios a un texto implícito. Obra completa
}}

{{Filozof
| regija = Kolumbijski filozofi
| era = [[Filozofija 20. stoljeća]]
| slika = Nicolás Gómez Dávila.jpg
| opis_slike = Nicolás Gómez Dávila sa 17 godina ([[1930.]])
| veličina = 230px
| ime = Nicolás Gómez Dávila
| rođenje = [[Bogotá]], [[Kolumbija]] [[18. svibnja]] [[1913.]]
| smrt = [[Bogotá]], [[Kolumbija]] [[17. svibnja]] [[1994.]]
| škola_tradicija = Tradicionalni konzervativizam 
| glavni_interesi = [[Politika]] [[Religija]]
| poznate_ideje = Antimodernizam Reakcionizam
| utjecaji = [[Tukidid]], [[Jacob Burckhardt]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Juan Donoso Cortés|Juan Cortés]]
| utjecao_na =
| potpis =
}}
'''Nicolás Gómez Dávila''' ([[Bogotá]], [[18. svibnja]] [[1913.]] – [[Bogotá]], [[17. svibnja]] [[1994.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] [[filozof]], [[književnik]] i [[intelektualac]] koji se smatra jednim od najvažnijih [[Konzervativizam|konzervativnih]] političkih teoretičara [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Dávilini radovi postaju slavni tek posljednjih godina njegova života, posebno zahvaljujući [[Njemački jezik|njemačkim prijevodima]] njegovih djela. Jedan je od najradikalnijih kritičara [[Modernizam|modernizma]], a radovi mu se sastoje gotovo isključivo od [[aforizam]]a.

==Životopis==
Nicolás Gómez Dávila rođen je [[18. svibnja]] [[1913.]] godine u [[Bogotá|Bogoti]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Otac mu je bio bogati trgovac i industrijalac.<ref name="strpięć">{{polj oznaka}} Krzysztof Urbanek, ''Ex occidente lux II'', [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Następne scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 5.</ref> Godine [[1919.]], kada je imao 6 godina, seli se s [[obitelj]]i u [[Europa|Europu]]. Mladi Nicolás se tada školovao u [[Pariz]]u kod [[Benediktinci|benediktinaca]].<ref name="strpięć"/><ref name="Kalendarium">{{polj oznaka}} Kalendarium życia i twórczości, [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Nowe scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 13.</ref>

Zbog teške [[Upala pluća|upale pluća]], proveo je oko dvije godine kod kuće, gdje su ga podučavali privatni učitelji. Tada je razvio cjeloživotno zanimanje za [[Antička književnost|klasičnu literaturu]]. Godine [[1936.]] se vratio iz [[Pariz]]a u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Od tada više nije boravio [[Europa|Europu]], osim šestomjesečnog boravka sa ženom, [[1948.]] godine. Godinu kasnije ([[1937.]]) se ženi s Emiliom Nieto Ramos<ref name="Kalendarium"/> ([[1909.]]-[[1995.]]), s kojom je imao dva sina i kćer.<ref>{{polj oznaka}} Krzysztof Urbanek, ''Ex occidente lux II'', [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Następne scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 6</ref>. U Bogoti je napravio ogromnu privatnu [[Knjižnica|knjižnicu]] prikupivši više od 30.000 djela u njoj. Godine [[1948.]] je pomogao osnivanju Andskog sveučilišta u [[Bogotá|Bogoti]].<ref name="Kalendarium"/>

Godine [[1954.]] Nicolásov brat objavljuje prvi svezak njegovih djela; kompilacija bilješka i [[aforizam]]a pod nazivom ''Notas I''. Drugi svezak nikada nije bio objavljen. Knjiga je ostala gotovo nepoznata, jer je tiskano svega 100 primjeraka, a bili su predviđeni kao darovi za njihove prijatelje. Godine [[1959.]] objavio je malu knjigu [[esej]]a pod naslovom ''Textos I''. Također, drugi svezak opet nije bio objavljen. Ovi [[esej]]i su razvili osnovne misli njegove filozofske antropologije koja obiluje [[metafora]]ma.

Nakon sloma vojne diktature [[1958.]] godine Dávili je ponuđeno mjesto glavnog savjetnika predsjednika države. Ponudu je odbio, kao i onu [[1974.]] godine kada mu je bilo ponuđeno mjesto [[veleposlanik]]a u [[London]]u.<ref name="Kalendarium"/> Iako je podržao kasnijeg [[predsjednik]]a [[Alberto Llera|Alberta Lleru]] u rušenju [[Diktatura|diktature]], suzdržao se od bilo kakve političke aktivnosti.

Njegova [[Skepticizam|skeptična]] antropologija blisko se temelji sa naučavanjima [[Tukidid]]a i Jacoba Burckhardta. Bio je duboko kritičan prema [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]] kojeg je vidio kao duboku problematičnu adaptaciju prema svijetu. Posebno je osudio izuzimanje latinske liturgije, odnosno uvođenja bogoslužja na narodnom jeziku umjesto na [[Latinski jezik|latinskom]], u [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]]. Slično [[Juan Donoso Cortés|Juanu Donosu Cortésu]], Gómez Dávila vjeruje kako su sve političke pogreške u konačnici rezultirale od teoloških pogrešaka. Zato se njegova misao može opisati kao oblik [[političke teologije]]. Nicolás Gómez Dávila je sebe vidio kao kritičara [[Marksizam|marksizma]], [[Demokracija|demokracije]], [[Socijalizam|socijalizma]], ideološkog [[Fašizam|fašizma]] te slijepe vjere u napredak.

Gómez Dávila raspravlja o velikom broju tema; [[Filozofija|filozofskim]] i [[Teologija|teološkim pitanjima]], problemima [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[Estetika|estetike]], [[Filozofija povijesti|filozofije povijesti]] i dr. Rijetko je istupao u javnosti sa ciljem popularizacije svojih spisa. Samo putem [[Njemački jezik|njemačkih]] prijevoda (a kasnije i [[talijanski]]h, [[francuski]]h i [[poljski]]h), Dáviline ideje postaju dostupne većem broju ljudi.<ref>{{Citiranje weba | url = http://don-colacho.blogspot.com/2010/01/bibliography.html | title= Bibliografija Nicolása Gómeza Dávile| language = engl.| accessdate = 16. lipnja 2016. | publisher = don-colacho.blogspot.com}}</ref> Umro je u [[Bogotá|Bogoti]] [[17. svibnja]] [[1994.]] godine, dan prije 81. rođendana.

==Djela==
* ''Notas I'' ([[1954.]], ''novo izdanje'' [[2003.]])
* ''Textos I'' ([[1959.]], ''novo izdanje'' [[2002.]])
* ''Escolios a un texto implícito'' (2 sv., [[1977.]])
* ''Nuevos escolios a un texto implícito'' (2 sv., [[1986.]])
* ''Sucesivos escolios a un texto implícito'' ([[1992.]], ''novo izdanje'' [[2002.]])
* ''Escolios a un texto implícito. Selección'' ([[2001.]], ''antologija'')
* ''Escolios a un texto implícito. Obra completa'' ([[2005.]])

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gómez Dávila, Nicolás}}
[[Kategorija:Kolumbijski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Katolički laici]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Aforisti]]

Terentianus Maurus

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:53 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Terentianus Maurus
}}

{{zaglavlje}}'''Terentianus ''', [[nadimak|nadimkom]] '''Maurus''' (podrijetlom iz [[Mauritanija|Mauritanije]]), latinski gramatičar

Terentianus Maurus je latinski gramatičar i autor o [[prozodija|prozodiji]], kojom je bogato [[2. stoljeće]] naše ere. Njegove reference na [[Septimius Serenus|Septimius Serenusa]] i [[Alfius Avitus|Alfiusa Avitusa]], koji pripadaše školi "poetae neoterici ili novelli" - školi novog pjesništva za [[Hadrijan]]ove vlasti i kasnije, pokazuju njegovu bliskost ovih njemu suvremenih pjesnika.

Autor je jedne rasprave (nekompletne) u četiri knjige (pisane poglavito u [[heksametar|heksametrima]]), i to: o pismima, [[silab]]ima, [[metrička stopa|metričkim stopama]], čija značajna upotreba bijaše veoma česta kod kasnijih autora, te o sličnim problemima. Najvažniji dio toga je onaj koji tretira [[metrika|metriku]], radovi bazirani na radovima [[Caesius Bassus|Caesiusa Bassusa]], 1 [[esej|Esej]] o dječaku.

[[Kategorija:Književnici|Maurus, Terentianus]]
[[Kategorija:Mauritanija|Maurus, Terentianus]]

José Julian Marti

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:51 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = José Julian Marti
| slika = Jose-Marti.jpg
}}

[[Datoteka:Jose-Marti.jpg|mini|José Martí]]
'''Jose Julian Marti''' ([[Havana]], [[28. siječnja]] [[1853.]] - Don Rios, [[19. svibnja]] [[1895.]]), [[kuba]]nski pjesnik

[[Datoteka:Memorial marti havana.jpg|mini|spomenik Joséu Julianu Martiju u Havani]]

Bio je borac za oslobađanje [[Kuba|Kube]] te je prognan u [[Španjolska|Španjolsku]]. U [[New York]]u je osnovao [[1892.]] [[Kubanska revolucionarna partija|Kubansku revolucionarnu partiju]]. Kad je na Kubi izbio ustanak iskrcao se u zaljevu Las Playitas i poginuo u sukobu sa španjolskom vojskom. Bio je govornik, pisac političkih pamfleta i novinar.

[[Kategorija:Književnici|Marti, Jose Julian]]
[[Kategorija:Kubanski umjetnici|Marti, Jose Julian]]
[[Kategorija:Pjesnici|Marti, Jose Julian]]

Shkëlzen Maliqi

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:49 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Shkëlzen Maliqi
| slika = Shkëlzen Maliqi.JPG
}}

[[Datoteka:Shkëlzen Maliqi.JPG|mini|desno|250px]]
'''Shkëlzen Maliqi ''' ([[Orahovac (Kosovo)|Orahovac]], Kosovo, [[26. listopada]] [[1947.]]), [[Kosovski Albanci|kosovski]] albanski [[filozof]], [[umjetnički kritičar]], [[politički analitičar]], [[intelektualac]], borac za [[ljudska prava]]. 1990-ih se angažirao u [[političar|politici]]. Suosnivač [[Socijaldemokratska stranka Kosova|Socijaldemokratske stranke Kosova]] i njen prvi predsjednik od 1991. do 1993. godine. Držao vodeće položaje u organizacijama civilnog društva kao Kosovska fondacija civilnog društva (1995.–2000.) i Kosovski helsinški odbor (1990.–1997.).

Objavio je nekoliko knjiga o umjetnosti i politici na albanskom, engleskom, talijanskom, španjolskom i srpskom. Od početka 1980-ih je redovni suradnik svih većih medijskih kuća na Kosovu i bivšoj Jugoslaviji. Živi u Prištini i vodi Institut za humanističke studije "Gani Bobi" (Qendrën për Studime Humanistike "Gani Bobi").

== Vidi ==
* [[Gani Bobi]]
* [[Muhamedin Kullashi]]
* [[Fatos Lubonja]]
* [[Ismail Kadare]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ganibobicenter.org Centar Gani Bobi ]
* [http://www.divus.cz/umelec/en/pages/umelec.php?id=1005&roc=2003&cis=3#clanek Maliqijev esej u ''Ulemec'']
* [http://www.nadir.org/nadir/periodika/jungle_world/_99/09/03a.htm Maliqijev intervju za njemački "Keine linke Option"]
* [http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/111/t111-5.htm Interview s Maliqijem - "''A Fictitious Bridge''"]
* [http://www.beta-press.com/temaeng6.html#alb Maliqi - "The future of Kosovo"]
* [http://www.europaelire.org/programs/interview/2007/01/20070127174422.asp Interview za Radio Europa e Lire (''na albanskom'')]
* [http://www.amazon.com/s?url=search-alias%3Daps&field-keywords=shkelzen+maliqi "Shkelzen Maliqi", upit na "''Amazonu''"]
* [https://books.google.com/books?q=shkelzen+maliqi&btnG=Search+Books&as_brr=0 "Shkelzen Maliqi", upit na "''Google Knjige''"]
* [http://scholar.google.com/scholar?q=shkelzen+maliqi&hl=en&lr=&btnG=Search "Shkelzen Maliqi", upit na "''Google Scholar''"]

{{GLAVNIRASPORED:Maliqi, Shkelzen}}
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Kosovski političari]]
[[Kategorija:Kosovski umjetnici]]
[[Kategorija:Albanci]]

Viivi Luik

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:46 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Viivi Luik
}}

[[File:Luik, Viivi.IMG 9426.JPG|thumb|right|Viivi Luik (2011.)]]
'''Viivi Luik''' ([[Tänassilma]], [[6. studenog]] [[1946.]] - ) je estonska književnica i pjesnikinja. Od 1974. u braku je s piscem i diplomatom [[Jaak Jõerüüt|Jaakom Jõerüütom]].

== Djela ==
* "Pilvede püha" (zbirka poezije, 1965.)
* "Taevaste tuul" (zbirka poezije, 1966.)
* "Hääl" (zbirka poezije, 1968.)
* "Lauludemüüja" (zbirka poezije, 1968.)
* "Ole kus sa oled" (zbirka poezije, 1971.)
* "Pildi sisse minek" (zbirka poezije, 1973.)
* "Leopold" (knjiga za djecu, 1974.)
* "Salamaja piir" (priča, 1974.)
* "Vaatame mis Leopold veel räägib" (knjiga za djecu, 1974.)
* "Põliskevad" (zbirka poezije, 1975.)
* "Leopold aitab linnameest" (knjiga za djecu, 1976.)
* "Luulet 1962–1974" (antologija, 1977.)
* "Maapäälsed asjad" (zbirka poezije, 1978.)
* "Tubased lapsed" (knjiga za djecu, 1979.)
* "Rängast rõõmust" (zbirka poezije, 1982.)
* "Kõik lood Leopoldist" (knjiga za djecu, 1984.)
* "Seitsmes rahukevad" (roman, 1985.)
* "Kolmed tähed" (knjiga za djecu, 1987.)
* "Ajaloo ilu" (roman, 1991.)
* "Inimese kapike" (esej, 1998.)
* "Maa taevas: luulet 1962-1990" (antologija, 1998.)

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.viiviluik.ee/ službena stranica] (estoski i njemački)

{{GLAVNIRASPORED:Luik, Viivi}}
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Estonski umjetnici]]

Loredana Bogliun

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:44 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Loredana Bogliun
| nacionalnost = Hrvat
}}

Loredana Bogliun''', [[istriotska književnost|istriotska]] književnica iz Hrvatske. Stvarala je na [[Vodnjan|vodnjanskom]] dijalektu [[istriotski jezik|istriotskog jezika]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/festival-istriotskog-narjecja-ocuvati-i-promicati-drevni-dijalekt-570878 Glas Istre] ''FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref><ref name=Ližnjan>[https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto Općina Ližnjan] ''5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto '' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bogliun, Loredana}}
[[Kategorija:Vodnjan]]
[[Kategorija:Istriotski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]

Ligio Zanini

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:42 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Ligio Zanini
| nacionalnost = Hrvat
}}

Ligio Zanini''', [[istriotska književnost|istriotski]] književnik iz Hrvatske. Stvarao je na [[Rovinj|rovinjskom]] dijalektu [[istriotski jezik|istriotskog jezika]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/festival-istriotskog-narjecja-ocuvati-i-promicati-drevni-dijalekt-570878 Glas Istre] ''FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref><ref name=Ližnjan>[https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto Općina Ližnjan] ''5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto '' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Zanini, Ligio}}
[[Kategorija:Životopisi, Rovinj]]
[[Kategorija:Istriotski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]

Leonard Cohen

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:39 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Leonard Cohen
| nacionalnost = Hrvat
| nagrade = //www
}}

{{Infookvir glazbenik
| Ime = Leonard Cohen
| Img = Leonard Cohen 2187-edited.jpg
| Img_capt = Leonard Cohen 2008.
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Leonard Norman Cohen
| Rođenje = [[21. rujna]] [[1934.]], [[Montreal]], [[Kanada]]
| Smrt = [[7. studenog]] [[2016.]], [[Los Angeles]], [[SAD]]
| Žanr = [[folk]], [[rock]], [[pop]], [[cabaret]]
| Zanimanje = kantautor, književnik
| Djelatno_razdoblje = 1956. - 2016.
| Producentska_kuća = Columbia
| URL = [http://www.leonardcohenfiles.com The Leonard Cohen Files]
| nagrade = R'N'R kuća slavnih, Kuća slavnih kanadskih glazbenika, orden Kanadskog reda, Grammy za životno djelo
}}
'''Leonard Cohen''', (rođen [[21. rujna]], [[1934.]] u [[Montreal|Montrealu]], [[Quebec]] - preminuo [[7. studenog]], [[2016.]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]]) bio je [[Kanada|kanadski]] kantautor i književnik. Počeo je pisati još [[1951.]], dok je svoju prvu knjigu pjesama ''Let Us Compare Mythologies'' (''Usporedimo mitologije'') objavio u [[Montreal|Montrealu]] [[1956.]] godine. Primljen je u [[Rock and Roll Hall of Fame|Kuću Slavnih]] 2008. godine.

== Djetinjstvo ==
Leonard Cohen je odrastao u [[Montreal|Montrealu]]. Potječe iz ugledne [[Židovi|židovske]] obitelji, čija je djelatnost najočitija bila u gospodarstvu i židovskom svećenstvu. Otac mu je umro još dok je bio dijete, pa mu je djed dobrim dijelom preuzeo očinsku ulogu. Cohen se kao dijete i srednjoškolac nije naročito iskazivao ocjenama, iako je oduvijek imao talent za pisanje, a zanimali su ga [[glazba]], [[književnost]] i [[religija]].

== Rana mladost ==
Cohen je [[1951.]], u svojoj sedamnaestoj godini, započeo s pisanjem pjesama. U to vrijeme upisuje se na prilično proslavljeno sveučilište McGill gdje sluša kolegije iz pravnih i ekonomskih znanosti, te [[Engleska|engleske]] i svjetske književnosti. Tamo stječe prva književna poznanstva, što se ponajviše odnosi na formiranje studentskih umjetničkih grupa i prijateljstva sa mentorima - starijim književnicima i profesorima.

== Život umjetnika ==
Nakon što je diplomirao na montrealskom sveučilištu McGill, [[1956.]] godine objavljuje svoju prvu knjigu pjesama. Relativno je dobro prihvaćen kao mladi kanadski autor, iako izaziva brojne kontroverze.

Pošto mu je [[Montreal|Montreal]] ubrzo postao uzak u smislu umjetničkog djelovanja, puno vremena provodi u [[New York|New Yorku]], zatim na grčkom otoku [[Hidra (otok)|Hidri]] (gdje se odvilo jako plodno razdoblje njegovog stvaralaštva), [[Oslo|Oslu]], [[Kuba|Kubi]], [[London|Londonu]]... S vremenom razvija zreliji umjetnički izričaj što je najprimjetnije u njegovom prvom objavljenom glazbenom albumu '[[Songs of Leonard Cohen]]' 1967.

S godinama Leonard Cohen postao je svjetski slavan i priznat glazbenik, te je njegov književni rad ostao u sjeni karijere glazbenika, kojom je ušao u legendu.

==Cohen i Hrvatska ==
Cohenov opus u Hrvatskoj postao je poznat, kao i drugdje, preko njegove glazbene karijere. Sredinom 1970-ih [[Arsen Dedić]] namjeravao je snimiti album obrada Cohenovih pjesama, koje je za njega prepjevao pjesnik [[Nikica Petrak]], no projekt nije ostvaren; sačuvano je nekoliko pjesama na demo snimkama.<ref>[http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi Cohen u Hrvatskoj - Obrade i prepjevi]</ref> Arsen je 1985. objavio album ''Kantautor'' s prepjevima svojih omiljenih kantautora, uvrstivši i Cohenovu pjesmu "Seems So Long Ago, Nancy", pod naslovom "To sve je davno sad".

[[Ibrica Jusić]] snimio je [[1999.]] godine album ''Hazarder: A tribute to Leonard Cohen'', s dvanaest Cohenovih pjesama u prepjevu šansonijera Srđana Depola. Taj je album, po nekim izvorima, jako dobro primljen ne samo u Hrvatskoj, nego i u međunarodnoj zajednici Cohenovih obožavatelja, za koje je Jusić nastupio na međunarodnom okupljanju u Zagrebu, u klubu SAX!, 2010.<ref>[http://www.leonardcohenforum.com/viewtopic.php?p=219851#p219851 leonardcohenforum.com - Zagreb Meetup, March 13-16, 2010]</ref>

Cohena je kao uzor navodio i [[Branimir Štulić]], koji je na samostalnom albumu ''Sevdah za Paulu Horvat'' obradio, u svojem prepjevu, Cohenov hit "The Partisan", pjesmu koju Cohen nije napisao, ali ju je popularizirao svojim drugim albumom. Cohena su također obradili i [[Ivo Amulić]] ("Dance Me to the End of Love" pod naslovom "Sanjaj na nogama" na albumu ''Sto na sat'' 1995.), Klapa Libar ("Hallelujah") te [[Ivo Gamulin Gianni]] ("Aleluja", na albumu ''Božićna priča'' 2010.).

Do 1990. Cohenova poezija bila je u Hrvatskoj dostupna preko prijevoda uglednih srpskih književnika Vladislava Bajca i [[David Albahari|Davida Albaharija]], a poznati glazbeni kritičar [[Darko Glavan]] objavio je [[1981.]] svoje prijevode u časopisu ''Off''. Kasnije su prevedena njegova oba romana te [[2007.]] najnovija zbirka poezije, prva u 20 godina, ''Knjiga čežnje'', u prepjevu uglednoga pjesnika [[Damir Šodan|Damira Šodana]]. Cohenovo najslavije književno djelo, roman ''Divni gubitnici'', objavio je [[1998.]] [[Feral Tribune]] u prijevodu uglednoga pjesnika [[Miloš Đurđević|Miloša Đurđevića]]. Časopis ''15 dana'' posvetio je [[2004.]] cijeli broj Cohenovu opusu, povodom njegova 70. rođendana, donijevši niz eseja o Cohenu, njegovih pjesama te odabir iz crteža koje je kasnije tiskao u ''Book of Longing''. Cohenova autorizirana biografija ''Raznoliki stavovi: život Leonarda Cohena'' kanadskog anglista Ire Nadela prevedena je na hrvatski [[2007.]], a časopis ''Književna republika'' tiskao je obje studije ugledne teoretičarke [[Linda Hutcheon|Linde Hutcheon]] o Cohenu, "Poezija Leonarda Cohena" (2008.) i "Proza Leonarda Cohena" (2010.).

Cohen je svoju svjetsku turneju 2010. godine, odnosno treću godinu svoje povratničke turneje, otvorio koncertom u [[Arena Zagreb|Areni Zagreb]] [[25. srpnja]] [[2010.]] U tjednu koncerta čak je 16 Cohenovih albuma ušlo na službenu ljestvicu prodaje glazbenih albuma u Hrvatskoj.<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/27805/vijesti/cohenov-rekord-na-hr-ljestvici-stranih-albuma.aspx muzika.hr - http://www.muzika.hr/clanak/27805/vijesti/cohenov-rekord-na-hr-ljestvici-stranih-albuma.aspx]</ref> Cohen, njegov sastav i prateća ekipa proveli su u Zagrebu cijeli tjedan,<ref>[http://www.jutarnji.hr/leonard-cohen-vec-stigao-u-zagreb/848505/ Jutarnji list, 20. srpnja 2010. - FOTO Leonard Cohen stigao u Zagreb pet dana prije koncerta]</ref> a noć prije koncerta [[Sharon Robinson]] i članovi sastava bili su gosti na okupljanju obožavatelja i promociji Cohenovih hrvatskih izdanja u Zagrebu, dok je glazbena knjižara Rockmark priredila izložbu Cohenovih naslovnica i kolekcionarskih izdanja.<ref>[http://www.leonardcohenforum.com/viewtopic.php?f=50&t=22170 leonardcohenforum.com - Zagreb July 25: meet-up, tribute concert, exhibition, press]</ref> Koncert u Zagrebu bio je povod i za niz drugih izdanja vezanih uz Cohena: tiskane su čak dvije njegove biografije na hrvatskom jeziku, časopis ''Quorum'' donio je 80-ak Cohenovih pjesama u prepjevu Damira Šodana, a izdavačka kuća Vuković i Runjić objavila je prvo hrvatsko izdanje Cohenove ugledne zbirke poetske proze ''Knjiga milosrđa''. Cohenov koncert u Areni Zagreb imao je golem medijski odjek,<ref>[http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/iz-domaih-medija leonardcohencroatia.com - Iz domaćih medija]</ref><ref>[http://www.muzika.hr/clanak/27329/izvjestaji/leonard-cohen-zagreb-je-pokorio-uskoro-ce-i-berlin.aspx muzika.hr, 26. srpnja 2010. - Zagreb je pokorio, uskoro će i Berlin]</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/kantautorski-budisticki-bard-predvodio-kolektivnu-mantru-clanak-171840 Večernji list, 26. srpnja 2010. - Kantautorski i budistički bard predvodio kolektivnu mantru]</ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/bozanski-glas--cohenov-pjesnicki-dubok-nastup-bio-je-doista-velicanstven/849794/ Aleksandar Dragaš, Jutarnji list, 25. srpnja 2010. - Božanski glas: Cohenov pjesnički dubok nastup bio je doista veličanstven]</ref> a u prosincu 2010. glasovanje poznatih intelektualaca u ''[[Vjesnik|Vjesniku]]'' svrstalo ga je, kao jedini umjetnički događaj koji nije ostvario hrvatski umjetnik, na popis pet najvažnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj u 2010. godini.<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2010/12/28/18A18.PDF Vjesnik, 28. prosinca 2010. - Najveći kulturni događaji u Hrvatskoj 2010. godine]</ref> Hrvatska televizija dvaput je emitirala skraćeni snimak Cohenova DVD-a ''Live in London'', [[29. siječnja]] [[2011.]] te [[30. srpnja]] [[2011.]]<ref>[http://www.leonardcohenforum.com/viewtopic.php?f=3&t=25095 leonardcohenforum.com - Live in London on Croatian Television]</ref> godine.

Cohen je 2010. primio [[Porin (nagrada)|Nagradu Porin]] za album ''Live in London'' (2009.) u kategoriji najboljeg inozemnog video programa. Nagrada mu je uručena osobno prije koncerta u Areni Stožice u Ljubljani 12. listopada 2010.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/118283/Default.aspx Slobodna Dalmacija, 13. listopada 2010. - Leonard Cohen s oduševljenjem primio nagradu Porin]</ref> Koncertni album ''Songs From the Road'' (2010.) bio je iduće, 2011. godine nominiran za Porina u istoj kategoriji.

== Smrt ==
Leonard Cohen je preminuo u svojoj 82. godini života dana 07. studenog 2016. u Los Angelesu, SAD. Vijest o njegovoj smrti objavljena je 10. studenog 2016. godine. <ref> https://www.washingtonpost.com/entertainment/music/leonard-cohen-singer-songwriter-of-love-death-and-philosophical-longing-dies-at-82/2016/11/10/1e6bf036-a779-11e6-8042-f4d111c862d1_story.html </ref>
Izraze sućuti i žaljenja su uputile mnoge svjetske poznate osobe naročito glazbenici i drugi na čije je živote utjecao svojim likom i djelom.<ref>http://www.ew.com/article/2016/11/10/leonard-cohen-dead-celebrities-react</ref>

Njegov sin Adam je izjavio da mu je otac preminuo mirno sa spoznajom da je nakon pjesme [[You Want It Darker (pjesma)|You Want It Darker]] učinio sve što je htio. Do poslijednjih trenutaka života proveo je pišući i sa svojim jedinstvenim smislom za humor.

== Diskografija ==

*''[[Songs of Leonard Cohen]]'', 1967.
*''[[Songs from a Room]]'', 1969.
*''[[Songs of Love and Hate]]'', 1971.
*''[[Live Songs]]'', 1973.
*''[[New Skin for the Old Ceremony]]'', 1974.
*''The Best of Leonard Cohen/Greatest Hits'', 1975.
*''[[Death of a Ladies' Man]]'', 1977.
*''[[Recent Songs]]'', 1979.
*''Night Magic'', mjuzikl/''soundtrack'', stihovi: Leonard Cohen, skladatelj: Lewis Furey, izvode: Lewis Furey i [[Carole Laure]], 1985.
*''[[Various Positions]]'', 1985.
*''[[I'm Your Man]]'', 1988.
*''[[The Future]]'', 1992.
*''[[Cohen Live]]'', 1994.
*''[[More Best of Leonard Cohen]]'', 1997.
*''[[Field Commander Cohen: Tour of 1979]]'', 2001.
*''[[Ten New Songs]]'', 2001.
*''[[The Essential Leonard Cohen]]'', dvostruki CD, 2002.; trostruki CD, 2008.
*''[[Dear Heather]]'', 2004.
*''Blue Alert'', album Anjani Thomas, pjesme i produkcija Leonard Cohen, 2006.
*''Book of Longing'', uglazbio [[Philip Glass]], dvostruki CD, 2007.
*''[[Live in London]]'', dvostruki CD, DVD, 2009.
*''[[Live at the Isle of Wight 1970]]'', CD s DVD-om, Blu-Ray, 2009.
*''[[Songs from the Road]]'', CD, DVD, Blu-Ray, CD s DVD-om, 2010.
*''[[Old Ideas]]'', 2012.
*''[[Popular Problems]]'', 2014.
*''[[You Want It Darker]]'', 2016.

== Bibliografija ==
===Pjesništvo===
*''Let Us Compare Mythologies'' (Usporedimo mitologije), 1956.
*''The Spice-Box of Earth'' (Kutija sa začinima Zemlje), 1961.
*''Flowers for Hitler'' (Cvijeće za Hitlera), 1964.
*''Parasites of Heaven'' (Paraziti raja), 1966.
*''Selected Poems, 1956-1968'' (Izabrane pjesme, 1956-1968), 1968.
*''The Energy of Slaves'' (Energija robova), 1972.
*''Death of a Lady's Man'' (Kavalirova smrt), 1978.
*''Book of Mercy'' (Knjiga milosrđa), 1984. Hrvatsko izdanje: Vuković i Runjić, 2010.
*''Stranger Music: Selected Poems and Songs'' (Strančeva glazba: izabrana poezija i pjesme), 1993.
*''Book of Longing'' (Knjiga čežnje), 2006. Hrvatsko izdanje: V.B.Z., 2007.
*''Poems and Songs'', 2010.

===Proza===
*''The Favorite Game'' (Omiljena igra), 1963. Hrvatsko izdanje: Feral Tribune, 1998.
*''Beautiful Losers'' (Divni gubitnici), 1966. Hrvatsko izdanje: Disput - Hrvatsko filološko društvo (Biblioteka Na tragu klasika), 2005.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.leonardcohen.com Službene stranice Leonarda Cohena - SonyBMG]
*[http://www.leonardcohenfiles.com The Leonard Cohen Files - autorizirani svjetski web-site]
*[http://www.leonardcohenforum.com Svjetski fan forum]
*[http://www.bookoflonging.com Cohenova nova, aktualna knjiga]
*[http://www.leonardcohencroatia.com Hrvatske stranice posvećene Leonardu Cohenu]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Leonard Cohen}}
{{GLAVNIRASPORED:Cohen, Leonard}}
[[Kategorija:Kanadski pjevači]]
[[Kategorija: Kanadski umjetnici]]
[[Kategorija:Kantautori]]
[[Kategorija: Književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]

Kristijan Nokaj

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:37 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Kristijan Nokaj
}}


{{Infookvir glazbenik
| Ime = Kristijan Nokaj
| Img = Kristijan Nokaj.jpg
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Kristijan Nokaj
| Pseudonim = Chris
| Rođenje = [[1981.]] [[Prizren|Prizeren]], [[Kosovo]]
| Smrt =
| Prebivalište = [[Sveti Ivan Zelina]]
| Instrument = [[klavir]]
| Žanr = [[Pop]], [[R&B]], [[Gospel]]

| Zanimanje = [[skladatelj]] {{·}} [[pjevač]] {{·}} [[reper]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[producent|glazbeni producent]] {{·}} [[zlatar]]
| Djelatno_razdoblje = [[2018.]] do danas
| Producentska_kuća = Independent artist-Kristijan Noka
| Angažman =
| URL =
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}

Kristijan Nokaj ([[1981.]]) je [[pjevač]], [[reper]], [[skladatelj]], [[kantautor]].

== Životopis ==

Kratka Biografija:
Kristijan Nokaj je kroz svoj život napisao najmanje oko 400 pjesama (na hrvatskom).
Pisanje pjesama mu je ustvari najjača strana.
Završio je obiteljsku struku, ali njega je prvenstveno zanimala glazba i film.

Na Hrvatskoj glazbenoj sceni pojavio [[1998.|1998. godine]]

Sa 15 godina (1996) je počeo snimati rep glazbu, snimio nekoliko albuma
(ali zbog životnog preobraćenja, potpuno se odrekao svih albuma i glazbe koje je snimao i sve započeo ispočetka?!)

U kratkom vremenu je savladao pjevanje (osnovno), te filmsku i glazbenu produkciju ...

Odlučio je glazbu (Pop-R&B), u skladu sa životnim vrijednostima - Život, Ljubav, znanje, Istina ...

Snimio je:
Sing in the name of Love, Uvijek Si tu, Snaga Ljubavi, Don’t Give Up 2017 ...

Kristijan Nokaj je rođen u Kosovu – Albaniji (Ilirskog podrijtla), odrastao u Hrvatskoj, ali mu je želja oduvijek bila Amerika, nadajući se u budućnost kvalitetne kompanije koja će iskoristiti njegove radove, te da će se moći potpuno posvetiti filmskoj i glazbenoj produkciji.

Kristijan je također napisao i četiri knjige, od kojih je jedna namijenjena za film, a temeljena na istinitim događajima.

== Diskografija ==

=== Studijske pjesme ===
{{div col|colwidth=5em}}
* ''Bog najveca podrska '' (2017.)
* ''Dobroto beskrajna '' (2017.)
* ''Don't give up '' (2017.)
* ''Izludi me '' (2011.)
* ''Moj zivot mora dalje '' (2011.)
* ''Pjevaj u ime ljubavi '' (2017.)
* ''Shake it mammy '' (2011.)
* ''Sing in the name of love '' (2017.)
* ''Snaga ljubavi '' (2017.)
* ''Stvarna ljubav '' (2017.)
* ''Svjetlo bojze '' (2017.)
* ''Uvijek si tu '' (2017.)
* ''Ti imaš sve '' (2000.)
* ''Dodirni me '' (2000.)
* ''Samo riječi'' (2001.)

== Vanjske poveznice ==
* http://www.kristijan-nokaj.com/
* https://hr-hr.facebook.com/Nokaj.Kristijan/
* https://www.youtube.com/user/KRISTiJAnokajHR
* https://hr.linkedin.com/in/kristijan-nokaj
* https://www.instagram.com/kristijan_nokaj/
* https://twitter.com/Kristijan_Nokaj

== Izvori ==
{{izvori|2}}

*[http://repertoire.bmi.com/Catalog.aspx?detail=writerid&page=1&fromrow=1&torow=25&keyid=1877173&subid=0]u bazi autora BMI-a (Broadcast Music, Inc., SAD)
*[https://play.google.com/store/music/artist?id=Aiy4eb2rbofojgafpbcuq7soou4] Music Artist - Kristijan Nokaj
*[https://store.cdbaby.com/artist/KristijanNokaj] Artist - Kristijan Nokaj
*[https://www.amazon.com/s/ref=dm_aw_ps_adp?search-alias=digital-music&k=Kristijan+Nokaj] Amazon music - Kristijan Nokaj
*[https://itunes.apple.com/us/artist/kristijan-nokaj/1282617794] Artist - Kristijan Nokaj
*[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153779035] u bazi autora ZAMP-a (Croatia)

{{GLAVNIRASPORED:Nokaj, Kristijan}}
[[Kategorija:pjesnici]]
[[Kategorija:pjevači]]
[[Kategorija:kantautori]]
[[Kategorija:skladatelji]]
[[Kategorija:književnici]]
[[Kategorija:Albanci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:tekstopisci]]

Karel Konrád

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:34 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Karel Konrád
| nacionalnost = Hrvat
}}

Karel Konrád''' ([[1842.]] – [[1894.]]), [[Česi|češki]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], [[crkveni glazbenik]], [[skladatelj]], [[dirigent]] i glazbeni povjesničar, predstavnik [[panslavizam|panslavističke]] ideje na području [[glazbena teorija|glazbene teorije]]. Bavio se i [[teologija|bogoslovljem]], [[himan|himnologijom]], [[etnografija|etnografijom]] i [[etnomuzikologija|etnomuzikologijom]] (aranžira [[Slovaci|slovačke]] narodne pjesme), a pisao je i [[putopis]]e i književnu fikciju.<ref> Bat'a, J., 2013: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=172675 Karel Konrád (1842-1894) i konstrukcija panslavenskog glazbenog identiteta] ''Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik'' 44 (2), 229-236. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Konrád, Karel}}
[[Kategorija:Češki skladatelji]]
[[Kategorija:Češki dirigenti]]
[[Kategorija:Teolozi]]
[[Kategorija:Književnici]]

Ken Saro-Wiwa

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:32 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Ken Saro-Wiwa
}}

{{Decimalni zarez}}
'''Kenule "Ken" Beeson Saro- Wiwa''' ([[10. listopada]] [[1941.]]-[[10. studenog]] [[1995.]]), [[Nigerija|nigerijski]] [[pisac]], [[novinar]], televizijski [[producent]] i aktivist za [[okoliš]].
Rodio se u mjestu Bori, delta rijeke [[Niger]]. Potječe iz naroda [[Ogoni]], etničke skupine u Nigeriji.

Odrastao je u poligamnom anglikanskom kućanstvu, i istaknuo se kao jako dobar učenik. Završivši studije, jedno vrijeme je bio zaposlen kao [[docent]] na Sveučilištu u [[Lagos]]u.

Upustio se u politiku, postavši [[predsjednik]] Pokreta za preživljavanje naroda Ogoni. Za svoj narod borio se protiv svakoga, svim mogućim sredstvima.Bio je protiv secesioničke države [[Biafra|Biafre]] tijekom Nigerijskog građanskog rata. U svom najpoznatijem djelu, romanu ''Sozaboy:Roman na lošem engleskom'' Ken nam priča o korupciji i pokroviteljstvu tadašnjeg nigerijskog vojnog režima. U [[roman]]u su prikazani i doživljaji naivnog dječaka koji se našao usred građanskog rata.
Tijekom [[1980-ih]] godina na važan politički položaj imenovao ga je tadašnji [[diktator]] [[Ibrahim Babangida]], no Ken je brzo dao ostavku nezadovoljan IBB-ovom politikom.
Kad je na vlast došao zloglasni [[general]] [[Sani Abacha]], on se pobunio protiv eksploatacije nafte na zemlji njegovog naroda.

U mirnom prosvjedu je okupio 300. 00 ljudi, polovicu svog naroda, zbog čega se [[Shell]] povukao.
Abacha ga je često zlostavljao, uhićivao i bacao u zatvor.

Optužen je za razne izmišljene zločine, zajedno s još osam osoba. Njihovi branitelji su odustali od slučaja pa se nitko nije čudio kad su proglašeni krivima.

Ipak, nitko nije mogao ni zamisliti da će kazne vješanja biti izvršene. Ken je svojim mučeništvom postao najpoznatiji primjer stradanja tijekom režima. Objesio ga je sam Abacha. Nigerija je pretrpila niz sankcija zbog tog čina.

{{Mrva-biog-knjiž}}
{{GLAVNIRASPORED:Saro-Wiwa, Ken}}
[[Kategorija:Nigerijski umjetnici]]
[[Kategorija:Politički aktivisti]]
[[Kategorija:Okolišni aktivisti]]
[[Kategorija:Književnici]]

Guy Gavriel Kay

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:30 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Guy Gavriel Kay
| slika = Guy Gavriel Kay (cropped).jpg
| djela = The Summer Tree, The Wandering Fire, The Darkest Road, Tigana, A Song for Arbonne, The Lions of Al-Rassan, Sailing to Sarantium, Lord of Emperors, The Last Light of the Sun, Ysabel
}}

[[Datoteka:Guy Gavriel Kay (cropped).jpg|mini]]
'''Guy Gavriel Kay''' ([[Saskatchewan]], [[Kanada]], [[7. studenog]] [[1954.]]) je kanadski pisac [[fantastika|fantastike]]. Njegova djela smještena su u imaginarni [[svijet]] koji podsjeća na stvarni svijet u stvarnim povijesnim periodima, na primjer [[Konstantinopol]] za vrijeme [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] ili [[Španjolska]] za vrijeme Cida. Djela su objavljena i na tržištu označena kao [[Povijest|povijesna]] fantastika, iako sam Kay rado izbjegava bilo kakvu kategorizaciju kad god je to moguće.

==Životopis==

Kay je rođen u Weyburnu, Saskatchewan, a odrastao je u Winnipegu, [[Manitoba]]. Kao student na Sveučilištu u Manitobi došao je u kontakt s Christopherom Tolkienom, sinom [[J. R. R. Tolkien]]a. Christopher je trebao asistenta za uređivanje očevih neobjavljenih djela, te je kontaktirao Kaya koji se zatim prebacio na [[sveučilište Oxford]] i počeo raditi s Tolkienom na uređivanju [[Silmarillion]]a.

Vratio se u Kanadu [[1976.]] godine da završi studij prava na Sveučilištu u [[Toronto|Torontu]], te je postao zainteresiran za pisanje fantastike.
Njegova prva knjiga, Stablo ljeta, objavljena je [[1984.]] godine.

==Djela==

*[[Fionavarska tapiserija]], trilogija:
**Stablo ljeta (''The Summer Tree'') (1984.)
**Lutajući plam (''The Wandering Fire'') (1986.), dobitnica nagrade Aurora 1987.
**Najtamnija cesta (''The Darkest Road'') (1987.)
*Tigana (''Tigana'') (1990.), dobitnica nagrade Aurora 1991.
*Pjesma za Arbonnu (''A Song for Arbonne'') (1992.).
*Lavovi Al-Rassana (''The Lions of Al-Rassan'') (1995.)
*[[Sarantinski mozaik]], u dva dijela:
**Odjedriti u Sarant (''Sailing to Sarantium'') (1998.)
**Gospodar careva (''Lord of Emperors'') (2000.)
*Posljednja svjetlost sunca (''The Last Light of the Sun'') (2004.)
*Ysabel (''Ysabel'') (2007.)
*Under Heaven (2010.)

{{GLAVNIRASPORED:Kay, Guy Gavriel}}
[[Kategorija: Književnici]]
[[Kategorija: Kanadski umjetnici]]

Han Kang

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:28 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Han Kang
| slika = Han Kang Vegetarian 2015 title.jpg
| djela = Vegetarijanke
| nagrade = //english
}}

{{infookvir književnik |
Ime = Han Kang|
boja = #77DD77|
slika = Han Kang - 2017 (cropped).png|
opis slike = |
puno ime = |
rođenje = [[27. studenoga]] [[1970.]] [[Gwangju]], [[Južna Koreja]]|
smrt = |
nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[2024.]] |
utjecao = |
utjecali = |
period = |
djela = ''[[Vegetarijanka (roman)|Vegetarijanka ]]''|
potpis = Han Kang signature.svg |
}}
'''Han Kang''' ([[Gwangju]], [[27. studenoga]] [[književnost u 1970.|1970.]]) [[Južna Koreja|južnokorejska]] je književnica, dobitnica [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 2024. godine.

== Životopis ==
Rođena je [[27. studenog]] [[1970.]] u [[Gwangju]], [[kći]] je pisca [[Han Sung-won|Han Sung-wona]].<ref>[http://english.donga.com/List/3/all/26/255688/1 Humans As Plants] donga.com Preuzeto 12. listopada 2024.</ref>

Nakon što završetka srednje škole za djevojke Pungmoon, upisala je [[korejski jezik]] i književnost na [[Sveučilište Yonsei|Sveučilištu Yonsei]]. Diplomirala je 1993. i kasnije radila u izdavačkoj kući Samteo.

Godine 1993. debitirala je kao pjesnikinja objavljujući četiri [[pjesma|pjesme]], uključujući „Zimsko vrijeme u Seulu”. Godine [[1994.]] napisala je svoj prvi [[roman]] „Crveno sidro”, pobijedivši na proljetnom književnom natjecanju Seoul Shinmun. Nakon objavljivanja svoje prve duže proze „Yeosuova ljubav” [[1995.]] godine dala je [[otkaz]] na poslu. Nakon što je debitirala, nastavila je pisati djela te je [[2007.]] imenovana profesoricom na Odsjeku za kreativno pisanje na Institutu za umjetnost u [[Seul]]u. U svibnju 2016. njen roman „Vegetarijanka” dobitnik je međunarodne [[Nagrada Booker|nagrade Man Booker]] zajedno s [[Deborah Smith|Deborom Smith]], koja je knjigu prevela na engleski.

Dana [[10. listopada]] [[2024.]] dodijeljena joj je [[Nobelova nagrada za književnost]]<ref>[https://news.koreaherald.com/view.php?ud=20241011050535 Han Kang: From blacklist to Nobel laureate] The Korea Herald Preuzeto 12. listopada 2024.</ref> „za njezinu intenzivnu pjesničku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i otkriva krhkost ljudskoga života.”<ref>{{Citiranje novina|last=Edwards|first=Christian|date=2024-10-10|title=Han Kang wins Nobel Prize in literature for ‘intense poetic prose’ confronting human fragility|language=en|work=CNN|url=https://edition.cnn.com/2024/10/10/style/han-kang-nobel-prize-literature-intl/index.html|access-date=2024-10-13}}</ref>

Trenutno živi u [[Seul]]u.

== Djela ==
[[Datoteka:Han Kang Vegetarian 2015 title.jpg|thumb|150px|Engleski prijevod ''Vegetarijanke'' iz 2015.]]
=== Poezija ===
* ''Ledeni cvijet'', 1993.
* ''Zimsko vrijeme u Seulu 6'', 1993.
* ''Daščara'', 1993.
* ''Zimsko vrijeme u Seulu 12'', 1993.
* ''Lipanj'', 1995.
* ''Ostavila sam večeru u ladici'', 2013.

=== Kratka proza ===
* ''Crveno sidro'', 1994.
* ''Yeosuova ljubav'', 1995.
* ''Plod moje žene'', 2000.
* ''Moje ime je suncokret'', 2002.
* ''Povijest crvenog cvijeta'', 2003.
* ''Mala vila groma'', 2007.
* ''Kutija suza'', 2008.
* ''Vječnost sa žutim motivima'', 2012.

=== Romani ===
* ''Crni jelen'', 1998.
* ''Tvoje hladne ruke'', 2002.
* ''Vegetarijanka'', 2007.
* ''Vjetar puše, kreni'', 2010.
* ''Sat grčkog'', 2011.
* ''Dječak dolazi'', 2014.
* ''Bijelo'', 2016.
* ''Ne reci zbogom'', 2021.

=== Eseji ===
* ''Ljubav i stvari koje ljubav okružuju'', 2003.
* ''Pjesma koja se pjeva tiho'', 2007.

== Izvori==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://han-kang.net/ Službena web stranica autorice]

{{Nobelova nagrada za književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Kang, Han}}
[[Kategorija:Južnokorejski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]

Ismail Kadare

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:24 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Ismail Kadare
| slika = Ismail Kadare.jpg
| nacionalnost = Hrvat
| nagrade = na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ
}}

[[Datoteka:Ismail Kadare.jpg|mini]]
'''Ismail Kadare''' (rođen [[1936.]]) [[Albanci|albanski]] je pisac svjetskoga glasa. Prvi je dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International|Man Booker International]] (2005. godine). Premda su mu djela objavljena na četrdesetak jezika, hrvatskoj je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat: na [[hrvatski]] je prevedeno samo nekoliko njegovih djela, i to uglavnom s jezikâ posrednikâ.

== Životopis ==

Kadare je rođen 28. siječnja 1936. u gradu Gjirokastru ([[Gjirokastër]] / [[Gjirokastra]]) na jugu [[Albanija|Albanije]], u obitelji skromnog sudskog službenika. Majka mu potječe iz imućne porodice pa odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Djetinjstvo i rodni grad (pod naizmjeničnom talijanskom odnosno grčkom okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) opisuje u romanu ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu).

Studira na Sveučilištu u [[Tirana|Tirani]] i na Zavodu za književnost Maksim Gorki u [[Moskva|Moskvi]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=40}}</ref>

[[1960-ih|Šezdesetih godina XX. stoljeća]] radi kao novinar i urednik te počinje objavljivati poeziju.
Godine 1963. objavljuje prvi roman, ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske), koji doživljava uspjeh i u zemlji i u inozemstvu. Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s [[Marcello Mastroianni|Marcellom Mastroiannijem]] u glavnoj ulozi.<ref>{{Citiranje knjige|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=345}}</ref>

Otad redovno objavljuje brojna djela koja su ga učinila jednim od najvažnijih europskih pisaca XX. stoljeća. Među njima se posebno ističe ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.), politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski [[Istanbul]], ali kojom Kadare na suptilan način kritizira [[Komunizam|komunistički]] režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]].<ref>{{Citiranje weba|author=Joachim Röhm|url=http://www.joachim-roehm.info/palast_nachwort.pdf|title= Nachwort zum 'Palast der Träume' |accessdate=28 June 2019}}</ref><ref>https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706</ref>

Godine 1990., pred sam pad komunizma u Albaniji, dobiva azil u [[Francuska|Francuskoj]]. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature; "Pisac je prirodni neprijatelj diktature". Kadare ostaje u Francuskoj do 1999., kad se vraća u Albaniju. Trenutačno živi u objema zemljama, na relaciji [[Tirana]]-[[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Apolloni|first1=Ag|title=Paradigma e Proteut|date=2012|publisher=OM|isbn=9789951632041|p=358}}</ref>

== Odabrana djela ==

* ''Gjenerali i ushtrisë së vdekur'' (General mrtve vojske, 1963.)
* ''Përbindëshi'' (čudovište ,1965)
* ''Kështjella'' (Tvrđava, 1970.)
* ''Kronikë në gur'' (Kronika u kamenu, 1971.)
* ''Dimri i madh'' (Velika zima, 1977.)
* ''Ura me tri harqe'' (Most na tri luka, 1978.)
* ''Kush e solli Doruntinën'' (1980)
* ''Prilli i thyer'' (1980)
* ''Pallati i ëndrrave'' (Palača snova, 1981.)
* ''Dosja H.'' (1981)
* ''Koncert në fund të dimrit'' (Koncert na kraju zime, 1988.)
* ''Piramida'' (1992.)
* ''Përballë pasqyrës së një gruaje'' (2001.)
* ''Jeta, loja dhe vdekja e Lul Mazrekut'' (2002.)
* "Tri elegije za Kosovo", Edicije Božičević, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6751-07-0}}
* "Lutka" (''Kukulla''), VBZ, Zagreb, 2017., {{ISBN|978-953-304-987-8}}
* "Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva"

== Nagrade, priznanja, članstva ==

• Dopisni član Akademije moralnih i političkih znanosti u Parizu; 
• Dobitnik odličjâ francuske Legije časti; 
• Dobitnik nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992.; 
• Dobitnik nagrade Herder 1998.; 
• Dobitnik nagrade [[Nagrada Man Booker International|Man Booker International]] 2005.; 
• Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.; 
• Dobitnik nagrade Jerusalem 2015.; 
• Dobitnik nagrade Letërsia shqipe 2017.; 
• Dobitnik nagrade Nonino 2018.

== Vidi ==
* [[Gani Bobi]]
* [[Muhamedin Kullashi]]
* [[Fatos Lubonja]]
* [[Shkëlzen Maliqi]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{GLAVNIRASPORED:Kadare, Ismail}}
[[Kategorija:Albanski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]

Juana Inés de la Cruz

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:22 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Juana Inés de la Cruz
| slika = Sor Juana Inés de la Cruz (Juan de Miranda).jpg
}}

[[Datoteka:Sor Juana Inés de la Cruz (Juan de Miranda).jpg|mini]]
Sor '''Juana Inés de la Cruz''' ([[12. studenog]] [[1648.]] – [[17. travnja]] [[1695.]]) bila je samouka filozofkinja, skladateljica i pjesnikinja [[barok]]a te redovnica u redu sestara sv. Jeronima. Bila je poznata kao redovnica koja je imala hrabrosti osporiti tuđa mišljenja i boriti se za svoja uvjerenja. Zato što je otvoreno izražavala svoja mišljenja dobila je nadimke kao što su "Deseta Muza", "Američki Feniks" i "Meksički Feniks".<ref name="murray">Murray, Stuart (2009). The Library: An Illustrated History. Chicago: Skyhorse Publishing. {{ISBN|978-0-8389-0991-1}}.</ref>

Juana Inés de la Cruz živjela je tijekom meksičkog kolonijalnog perioda pa je tako pridonijela ranoj meksičkoj književnosti, ali i široj literaturi Zlatnog vijeka španjolske književnosti. Budući da se rano počela školovati, bila je fluentna u latinskom,<ref name="latin">[http://www.mexonline.com/history-sorjuana.htm "Sor Juana Ines de La Cruz, famous women of Mexico"]. Mexonline.com. Retrieved 11 March 2017.</ref> pisala je na jeziku [[Nahuatlanski jezici|nahuatlan]]<ref name="nauhatlanski">Townsend, C. Sor Juana's Nahuatl. Le Verger–Bouquet VIII, Rujan 2015.</ref> te je postala poznata po svojoj filozofiji još kao tinejdžerica.<ref name="biography">[https://www.biography.com/people/sor-juana-inés-de-la-cruz-38178 "Sor Juana Ines de la Cruz Biography"]. Biography.com. A&E Television Networks. Pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> Educirala se u vlastitoj knjižnici koju je gotovo cijelu bila naslijedila od svojeg djeda.<ref name="murray" /> Nakon što se pridružila redu sestara sv. Jeronima 1667. godine kako bi mogla učiti po vlastitoj volji,<ref name="biography" /> Juana Inés de la Cruz počela je pisati poeziju i prozu baveći se temama ljubavi, feminizma i religije.<ref name="latin"/> Pretvorila je svoje stambene prostorije u salon koji je posjećivala gradska intelektualna elita. Među njima bila je i grofica Maria Luisa de Paredes, potkraljica Meksika. Njih dvije postale su strastvene prijateljice te iako nije jasno jesu li bile lezbijke u današnjem smislu, Maria Luisa svakako je nadahnula Juanu Inés de la Cruz da piše ljubavne pjesme.

Međutim, osudio ju je biskup iz Pueble, ne zbog njezine lezbijske poezije, već zbog njezine kritike mizoginije i licemjerja muškaraca te je 1694. bila prisiljena prodati svoju zbirku knjiga i usredotočiti se na dobrotvorni rad za siromašne. Umrla je iduće godine od kuge dok je liječila časne sestre s kojima je radila.<ref name="merrim">Stephanie, Merrim. [https://www.britannica.com/biography/Sor-Juana-Ines-de-la-Cruz"Sor Juana Ines de la Cruz"]. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Meksiko]]

Jovan Palavestra

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:20 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Jovan Palavestra
| rođenje = 10. travnja 1924., ''Večernja pošta''
| djela = Sivi vidici, Na belom hlebu, Od predanja do istine, Savesti na vetru, Čovjek koji se snašao, Veliki skandal, Izabrana djela
}}

'''Jovan Palavestra''' ([[Mostar]], [[25. travnja]] [[1893.]] - [[Sarajevo]], [[6. prosinca]] [[1959.]]), bio je [[književnik]] i [[prevoditelj]].

== Životopis ==
Jovan Palavestra rodio se je u Mostaru 1893. godine. Studirao je pravo u Zagrebu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] u Sarajevu razvio je raznovrsnu kulturnu i književnu djelatnost. Sudjelovao u je osnivanju Narodnog pozorišta. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] boravio je u [[Srbija|Srbiji]], a potom do smrti živio je u Sarajevu. Pisao je drame, pripovijetke, putopisne reportaže; bio je utjecajan književni i kazališni kritičar.

Reagirajući na [[Miroslav Krleža|Krležin]] članak ''Aleksa Šantić'', Palavestra izlaže svoje viđenje Krleže, zgnušan odnosom što ga Krleža iskazuje naspram tek preminula pjesnika. Svoje teze Palavestra naznačuje već u nadnaslovu i podnaslovu članka: ''Primeri umetničke savesti. Podvig g. Miroslava Krleže. Jedna slava gledana s naličja'' (''Večernja pošta'', 10. travnja 1924.). Označuje Krležu, toga »predstavnika književne republike literarnoga San Marina u mirotvornoj Hrvatskoj«, čovjekom bez elementarna pijeteta i umjetnikom što se naglo vinuo do slave u okolnostima naklonjena mu političkoga i društvenoga trenutka. Palavestra Krleži posve ne osporava talent, ali upozorava da ga ne krasi skromnost, »najljepša vrlina umjetnika«. Svoj temeljni doživljaj Krleže koji blebeće, docira i diskutira vidi i kao osnovnu karakteristiku, stoga manu, Krležina dramskoga djela (''Dramski ćorci g. Krleže. Dva čina, dva dijaloga; tri sata, tri pucnja'', ''Reč'', 19. lipnja 1928.), pišući o drami ''U agoniji''. Logičan je tako put do ''Lede'', kao najslabijega Krležina djela, do kojega se u Krleže stalno radi o »opadanju i slabljenju nerva dramske akcije«, koja je inače, prema Palavestri, bila prisutnija u prvom dijelu trilogije (Klackanje repertoara. »Leda«, »Tartif«, »Kći puka«, ''Pregled'', 1933., 9.).<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1963 Palavestra, Jovan], krlezijana.lzmk.hr, pristupljeno 26. rujna 2018.‎</ref>

Pisao je [[Pripovijetka|pripovijetke]] i [[Drama|drame]], [[Kazališna kritika|kazališnu]] i [[Književna kritika|književnu kritiku]]. Pevodio je [[Stanisław Przybyszewski|Przybyszewskoga]], [[Gustave Flaubert|Flauberta]], [[Charles Baudelaire|Baudelairea]].

== Djela ==
* ''Sivi vidici'', (zbirka pripovijetki), 1919.
* ''Na belom hlebu'', (zbirka pripovijetki), 1920.
* ''Od predanja do istine'', 1933.
* ''Savesti na vetru'', (drama)
* ''Čovjek koji se snašao'', (drama)
* ''Veliki skandal'', (drama)
* ''Izabrana djela'', 1971.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Palavestra, Jovan}}
[[Kategorija: Književnici]]

Stefan Ivanov Vlahov-Micov

Bot1 — Tue, 23 Jun 2026 12:52:18 GMT

Automatsko dodavanje infookvira književnik (bot)

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Stefan Ivanov Vlahov-Micov
| slika = Stefan_Ivanov_Vlagov-Micov1.jpg
}}

[[Datoteka:Stefan_Ivanov_Vlagov-Micov1.jpg|mini|200px|desno|'''Stefan Ivanov Vlahov-Micov na simpoziju u Puli''']]

'''Stefan Ivanov Vlahov-Micov''' ([[2. lipnja]] [[1956.]], [[Gabrovo]], [[Republika Bugarska]]), makedonski i bugarski [[povjesničar]], [[filozof]], [[književnik]] i [[publicist]], [[novinar]] i javni djelatnik.

== Životopis ==
Stefan Ivanov Vlahov-Micov u rodnome mjestu pohađa matematičku gimnaziju, a [[1980.]] diplomira povijest na Sofijskom sveučilištu “Sv. Kliment Ohridski” (uža specijalnost balkanistika), te filozofiju i retoriku. Godine [[1986.]] doktorira na temu “Komuniciranje i predodžbe Bugara o svijetu - do Renesanse”. Za znanstvenoga savjetnika I. stupnja na Filozofskom fakultetu Sofijskoga sveučilišta izabran je [[1990.]], a [[2005.]] imenovan je direktorom Kulturno-informativnog centra [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]] u Sofiji. Godine [[2007.]]/[[2008.]] radi kao viziting profesor europskog FON-Univerziteta u [[Skoplje|Skoplju]], a od [[2012.]] kao profesor [[Institut za nacionalnu povijest|Instituta za nacionalnu povijest]] u Skoplju. Godine [[1988.]] bio je na specijalizaciji na lenjingradskom sveučilištu.

Stefan Ivanov Vlahov-Micov autor je brojnih studija, eseja i ogleda objavljivanih u bugarskom tisku i makedonskim periodičnim glasilima. Svojim je prilozima sudjelovao na znanstvenim susretima, simpozijima i tematskim okruglim stolovima u Francuskoj, Rusiji, SAD, Turskoj, Finskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Albaniji, Južnoj Koreji i drugim zemljama. Do sada je objavio 11 knjiga u Bugarskoj i 4 u Makedoniji s temama iz različitih područja, od filozofije povijesti, preko književne kritike, do politologije i socijalne psihologije. Uz izdanja na [[bugarski jezik|bugarskom]] i [[makedonski jezik|makedonskom jeziku]], djela su mu tiskana i na engleskom, španjolskom, njemačkom, ruskom, poljskom, srpskom, finskom, turskom, arapskom i talijanskom jeziku.

Bio-bibliografske jedinice o Stefanu Ivanovu Vlahovu-Micovu zastupljene su u referentnim publikacijama “Tko je tko u bugarskoj kulturi”, “Tko je tko u Bugarskoj”, “Tko je tko na Balkanu” (na engleskom jeziku), zatim u informativnim publikacijama “Poznate osobe u svijetu” (Američki biografski institut) i “Dvije tisuće izvrsnih intelektualaca u 2000.” (Međunarodni biografski centar u Cambridgeu), te u dvotomnoj “Makedonskoj enciklopediji”. Godine [[2006.]] dodijeljeno mu je zvanje Ambasador mira Internacionalne federacije za svjetski mir pri [[Organizacija ujedinjenih naroda|Organizaciji ujedinjenih naroda]]. Laureat je počasnog “Racinovog priznanja” za 2006. godinu, a [[2011.]] dobio je i nagradu “Duhovni borac” Makedonskih duhovnih konaka u [[Struga|Strugi]].

Kao javni i društveni djelatnik Stefan Ivanov Vlahov-Micov ističe se kao glavni tajnik Društva za bugarsko-makedonsko prijateljstvo od 1995. godine do danas, zatim kao predsjednik Saveza slobodnih pisaca Bugarske i od [[2003.]] kao član Saveza bugarskih novinara i Međunarodne organizacije novinara (MON). Godine [[2007.]] proglašen je počasnim članom Društva književnika Makedonije ([[Skoplje]]).

Za osobite zasluge u afirmaciji i razvijanju jezika prihvaćanja različitosti, razumijevanja i suživota među narodima [[Makedonski kulturni forum]] iz Pule dodijelio je Stefanu Ivanovu Vlahovu-Micovu međunarodno društveno piznanje [[“Povelja suživota”|“Povelju suživota”]] za 2012. godinu.

== Objavljene knjige ==

* „Кой уби Христо Ботев?” (“Tko je ubio Hrista Boteva?”), Нов ден, София, 1994.
* „ОтхвЪрлени страници - Без цензура” (“Odbačene stranice - bez cenzure”), Пропелер, София, 2001.
* „Неомеѓени мисли” (“Neomeđene misli”), Sovremenost, Skoplje, 2006.
* „Филоэофскиот клуч за македонскиот идентитет” (“Filozofski ključ za makedonski identitet”), Matica makedonska, drugo izdanje, Skoplje, 2008. (S bugarskoga na makedonski preveo Apolon Gilevski) {{ISBN|978-9989-48-845-0}}
* „Вируси за поматени мозоци” (“Virusi za pomućene mozgove”), Matica makedonska, Skoplje, 2010. {{ISBN|978-608-10-0058-0}}
* „Хероите и потомците” (“Heroji i potomci”), [[Matica makedonska]], Skoplje, 2011.

{{GLAVNIRASPORED:Ivanov Vlahov-Micov, Stefan}}
[[Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija]]
[[Kategorija:Životopisi, Bugarska]]
[[Kategorija:Sjevernomakedonski povjesničari]]
[[Kategorija:Povjesničari]]
[[Kategorija:Vlasi]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Publicisti]]
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Književnici]]