Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

https://enciklopedija.cc/api.php?action=feedcontributions&feedformat=atom&user=Suradnik10 Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr] 2026-10-12T02:01:15Z Doprinosi suradnika MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivo_Grabovac&diff=789240 Ivo Grabovac 2026-10-01T00:17:16Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivo Grabovac''' (Split, 28. kolovoza 1934. – Split, 27. rujna 2026.), hrvatski pravni stručnjak u području pomorskog prava. == Životopis == Rodio se je u Splitu. U rodnom je gradu išao u Klasičnu gimnaziju. U Zagrebu je studirao pravo, koje je magistrirao (1965.) i doktorirao (1967.). Došao je do statusa redovnog profesora. Predavao je na splitskom Pravni fakultet u S...«.</p> <hr /> <div>'''Ivo Grabovac''' ([[Split]], [[28. kolovoza]] [[pravo u 1934.|1934.]] – Split, [[27. rujna]] [[pravo u 2026.|2026.]]), hrvatski pravni stručnjak u području [[pomorsko pravo|pomorskog prava]]. <br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Splitu. U rodnom je gradu išao u Klasičnu gimnaziju. U Zagrebu je studirao pravo, koje je magistrirao (1965.) i doktorirao (1967.). Došao je do statusa redovnog profesora. Predavao je na splitskom [[Pravni fakultet u Splitu|Pravnom fakultetu ]] od osnivanja 1961. predmete ''Pomorsko i opće prometno pravo'' te ''[[Pravo osiguranja]]'', na Pomorskom fakultetu u Splitu i na Sveučilišnom studiju u Splitu, Odjel za studij mora i pomorstva – [[morsko ribarstvo]] te na nekoliko poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i u inozemstvu. Obnašao je dužnost dekana splitskog Pravnog fakulteta u dvama mandatima, jednom u doba Jugoslavije, i jednom u neovisnoj Hrvatskoj. 1976. je pokrenuo poslijediplomski studij na splitskom sveučilištu ''Pomorske privrede'', suosnovao je poslijediplomski studij ''Pravo mora'' odnosno ''Pomorskog prava'' na istoj ustanovi. Umirovio se je 1. listopada 2004.. <br /> <br /> Uređivao je [[Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu]] te Pomorsku biblioteku u Književnom klubu Split. U HAZU je bio pročelnikom sekcije za društveno-znanstvene aspekte pomorstva Znanstvenog savjeta za pomorstvo, član Odbora za Ustav, [[poslovnik]] i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, bio je stalni vanjski znanstveni savjetnik [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnog suda]] Republike Hrvatske, dopredsjednik [[Književni krug Split|Književnog kruga Split]] te predsjednik Gradskog društva [[Crveni križ|Crvenog križa]] Split.<br /> <br /> == Djela ==<br /> Opus mu je iznimno bogat. Čini ga preko 700 radova, od čega je preko 300 izvorni znanstveni rad. Tu je i 30-ak knjiga (monografije, komentari, udžbenici, enciklopedija pojmova) iz područja pomorskog i prometnog prava. Sudionikom brojnim znanstvenih skupova i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu. Kao enciklopedist pridonio s više stotina natuknica u svojoj Enciklopediji pojmova iz pomorskog prava (1991.), u Pomorskoj enciklopediji, u Pomorskom leksikonu i u Pravnom leksikonu. U zakonodavstvu RH ostavio trag u pmorskom pravu, kao što je [[Pomorski zakonik Republike Hrvatske]]. <br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 1988.: godišnja državna [[Nagrada Božidar Adžija|nagrada Hrvatske Božidar Adžija]] za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području pomorskog prava. <br /> * 1991.: godišnja [[Nagrada Grada Splita]] (za 1990.) u području znanosti za monografiju “Odgovornost prijevoznika” (Split 1989.). <br /> * 1996.: [[Nagrada Splitsko-dalmatinske županije]] za zasluge u promicanju znanosti. <br /> * 1998.: postao članom suradnikom [[HAZU]] u Razredu za društvene znanosti <br /> * 2000.: Nagrada Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo za izniman doprinos u promicanju nastavnog procesa i znanosti iz područja pomorskog prava. <br /> * 2004.: Nagrada za životno djelo novinske kuće Slobodna Dalmacija, Split. <br /> * 2004.: [[Nagrada Josip Juraj Strossmayer]] (Zagrebački velesajam i HAZU) za knjigu [[Plovidbeno pravo Republike Hrvatske]] koja je ocijenjena kao najuspješnije znanstveno djelo koje je na hrvatskom jeziku objavljeno u 2003. godini na području društvenih znanosti. <br /> * 2004.: Počasno zvanje [[professor emeritus]] za priznatu nastavnu i znanstvenu izvrsnost, te zasluge za napredak i razvitak Sveučilišta u Splitu<br /> * 2006.: Nagrada za životno djelo Grada Splita za osobita znanstveno-istraživačka dostignuća i doprinose na području gospodarskog i društvenog života. <br /> * 2007.: [[Nagrada HAZU]] za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području društvenih znanosti. <br /> * 2007.: Državna nagrada za znanost za životno djelo za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti. <br /> <br /> ==Izvori==<br /> *[https://www.info.hazu.hr/clanovi/grabovac-ivo/ ''Ivo Grabovac'']. HAZU. Pristupljeno 1. listopada 2026.<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.info.hazu.hr/clanovi/grabovac-ivo/ CroRIS]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Grabovac, Ivo}}<br /> [[Kategorija:Životipisi, Split]]<br /> [[Kategorija:Pomorsko pravo]]<br /> [[Kategorija:Prometno pravo]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]<br /> </div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kuhar_tradicionalnih_jela_Hrvata_u_Vojvodini&diff=789239 Kuhar tradicionalnih jela Hrvata u Vojvodini 2026-09-30T23:58:28Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kuhar tradicionalnih jela Hrvata u Vojvodini''' je gastronomska knjiga na hrvatskom jeziku, izašla u izdanju NIU Hrvatska riječ iz Subotice 2026. godine. Jedno je među prvim sveobuhvatnim gastronomskim izdanjima u Hrvata u Vojvodini i koje se bavi kuhinjom vojvođanskih Hrvata. Nastajala je četiri godine, a novinari su na terenu prikupljali recepte iz brojnih hrvatskih zajednica...«.</p> <hr /> <div>'''Kuhar tradicionalnih jela Hrvata u Vojvodini''' je [[gastronomija|gastronomska]] knjiga na hrvatskom jeziku, izašla u izdanju [[NIU Hrvatska riječ]] iz Subotice [[knjige u 2026.|2026.]] godine. Jedno je među prvim sveobuhvatnim gastronomskim izdanjima u Hrvata u Vojvodini i koje se bavi kuhinjom [[Hrvati u Vojvodini|vojvođanskih Hrvata]]. Nastajala je četiri godine, a novinari su na terenu prikupljali recepte iz brojnih hrvatskih zajednica po Vojvodini. Prikupljeni recepti izlazili su u subotičkom tjedniku [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatskoj riječi]] u rubrici istog imena. Skupilo ih se dvjesta, a najbolji su uvršteni u knjigu po kriteriju da najbolje predstavljaju različite sredine i običaje hrvatske zajednice. Uvrštena su i jela koja se dugo nije pripremalo. Novinari su uz [[recept]]e zapisivali što su im ljudi pripovijedali, običaje i način života u mjestima koja su obilazili. Tako su oformili gastronomski zemljovid vojvođanskih Hrvata.<ref>RTV: [https://www.rtv.rs/hr/vojvodina/gastronomska-bastina-hrvatske-zajednice-u-vojvodini_1747132.html '' Gastronomska baština hrvatske zajednice u Vojvodini'']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 1. listopada 2026.</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Knjige]]<br /> [[Kategorija:Gastronomija]]<br /> [[Kategorija:Hrvati u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Hrvatska kuhinja]].</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvati_u_Vojvodini&diff=789238 Hrvati u Vojvodini 2026-09-30T23:51:35Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div><br /> {{Infookvir etnička grupa<br /> | ime = Hrvati u Vojvodini<br /> | slika = [[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|200px|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]]<br /> | opis slike = [[Subotica]], kulturno središte Hrvata Vojvodine<br /> | populacija = 78.422<br /> | regije = <br /> | regija1 = [[Subotica]]<br /> | pop1 = 32.623<br /> | ref1 = <br /> | regija2 = [[Sombor]]<br /> | pop2 = 10.832<br /> | ref2 = <br /> | regija3 = [[Novi Sad]]<br /> | pop3 = 5.657<br /> | ref3 = <br /> | regija4 = [[Apatin]]<br /> | pop4 = 3.736<br /> | ref4 = <br /> | regija5 = [[Srijemska Mitrovica]]<br /> | pop5 = 2.547<br /> | ref5 = <br /> | regija6 = [[Šid]]<br /> | pop6 = 2.083<br /> | ref6 = <br /> | regija7 = [[Ruma]]<br /> | pop7 = 1.987<br /> | ref7 =<br /> | regija8 = [[Inđija]]<br /> | pop8 = 1.911<br /> | ref8 =<br /> | regija9 = [[Stara Pazova]]<br /> | pop9 = 1.615<br /> | ref9 =<br /> | regija10 = [[Bač]]<br /> | pop10 = 1.392<br /> | ref10 =<br /> | regija11 = [[Pančevo]]<br /> | pop11 = 1.188<br /> | ref11 =<br /> | jezik = [[hrvatski jezik]]<br /> | vjera = pretežno [[katolicizam|rimokatolička]]<br /> | srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]]<br /> }}<br /> '''Hrvati u Vojvodini''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]].<br /> <br /> == Naseljenost ==<br /> <br /> Danas su većina Hrvata na području Vojvodine iz hrvatskih skupina [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]].<br /> <br /> Bunjevci su većinom koncentrirani na sjeveru Bačke, u [[Subotica|Subotici]], [[Bikovo|Bikovu]], [[Gornji Tavankut|Gornjem]] i [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]], [[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]] i [[Stari Žednik|Starom Žedniku]].<br /> <br /> Šokci su većinom koncentrirani u zapadnoj Bačkoj, u [[Sonta|Sonti]], u [[Apatin]]u, [[Bereg]]u i [[Monoštor]]u te u [[Srijem]]u.<br /> [[Datoteka:1881ProcesijaPetrovaradina.jpg|mini|350px|desno|Procesija prijenosa slike Majke Božje Snježne iz [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|crkve sv. Jurja]] na Tekije, na prvu nedjelju poslije Uskrsa, 1881. godine]]<br /> Dio Šokaca je doselio u Banat, u sela [[Opovo]], [[Starčevo]] te u grad [[Pančevo]]. Doseljeni su prije 230 godina radi ojačanja granice s Turskim Carstvom, a doseljeni šokački Hrvati, njih oko 4000, došli su iz središnje Slavonije. Svi su štokavci. U ove su se krajeve doselili zbog teških životnih uvjeta života u Bosni te pojačane islamizacije kršćana. Ovamo su ih doveli franjevci.<ref name="Tomislav Žigmanov">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/6-hrvati-danas/6-hrvati-u-vojvodini-danas Hrvati u Vojvodini danas – Tomislav Žigmanov]</ref><br /> <br /> Doselili su se u Podunavlje Kraljevine Ugarske (jugozapadnu i zapadnu Bačku) te u zapadni dio Srijema.<ref name="Tomislav Žigmanov"/> <br /> <br /> Treća skupina Hrvata u Vojvodini ne pripada ni Šokcima ni Bunjevcima.<br /> <br /> U Srijemu je postojao stari sloj Hrvata. Najautohtoniji su od svih Hrvata u Vojvodini. Prisutni su od dolaska Južnih Slavena.<ref name="Tomislav Žigmanov"/><br /> <br /> Nakon prvih sukoba sa Bugarima a kasnije i turski prodori u Europu prouzročili su velike političke i društvene promjene uključujući prisilno iseljavanje Hrvata, istodobno i prelazak u druge vjere a i samu asimilaciju. I u takvim teškim uvjetima opstanka, u Srijemu su se ipak očuvale velike skupine Hrvata posebno na područjima Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Beške, Slankamena, Petrovaradina, Zemuna, Golubinaca.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini">Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref><br /> <br /> Dio Hrvata u srijemskim selima [[Hrtkovci]]ma i [[Nikinci]]ma, u općini [[Ruma]], vuku podrijetlo od katoličkih [[Albanci u Vojvodini|Albanaca]] (t.zv. [[Klimenti]]) koji su se ondje naselili [[1737.]]<br /> <br /> U [[Banat]]u postoje hrvatske zajednice koje su doseljene za vrijeme [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], odnosno nakon oslobođenja tih krajeva od Turaka. Oni su iz nekoliko skupina doseljenih u nekoliko valova. Po narječju se razlikuju štokavsko-ikavska (Šokci) koji su u južnom Banatu i kajkavska u srednjem Banatu.<ref name="Đanić, Bačić">Đanić, M. i Bačić, S., Banat, u: Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 2 B-Baž, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2004., str. 59-60</ref> Među najstarije su oni iz [[Novi Bečej|Novog Bečeja]] nekad važnog središta žitne trgovine gdje je bila glavna skela na Tisu u srednjem Banatu. Bavili su se brodogradnjom. Prolaskom željeznice gradić je izgubio na važnosti, pa su se tamošnji Hrvati raselili ili pomađarili.<ref name="Krpan 1990">[http://hrcak.srce.hr/68961 Arhivski vjesnik, No.34. studenoga 1990..] [[Stjepan Krpan]]: Hrvati u Banatu</ref> U sklopu preuređenja vojnograničarskih teritorija u Hrvatskoj, 1760.-1770. iz Ličke i Modruške županije i iz okolice Petrinje i Gline Hrvati su u banatsko Podunavlje došli u Perlez, Opovo, Starčevo, Glogonju, Omoljicu i Borču (štokavska skupina).<ref name="Đanić, Bačić"/><br /> Od 1788. od vremena biskupa Galjufa pa sve do 1801. godine na poticaj zagrebačkog biskupa M. Vrhovca zbiva se [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|seoba]] Hrvata u Banat. To su [[turopoljsko plemstvo|turopoljski plemići]] koji su se odselili u srednjobanatska naselja.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj </ref><ref>Đanić, M. i Bačić, S., Banat, u: Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 2 B-Baž, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2004., str. 59-60</ref><ref name="Đanić, Bačić"/><br /> Dakle, grafovci ili potomci grofova, statusa predijalaca-plemića, koji su u Banatu imali posjede, te su ondje naselili svoje sunarodnike koji su došli iz [[Pokuplje|Pokuplja]] u 18. st., njih oko 5000. To je bilo na posjede grofova Berkovića, Čekonića, Fekovića, Jagodića, Matanovića, [[Pozojević|Pozojevića]] i dr. u sela [[Hrvatska Boka|Hrvatsku Boku]] (danas Boka, u čiji sastav ulazi nekadašnja [[Srpska Boka]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Klarija|Hrvatsku Klariju]] (današnje [[Radojevo]], nastalo 1947. spajanjem sa [[Srpska Klarija|Srpskom Klarijom]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Neuzina|Hrvatsku Neuzinu]], [[Perlez]],<ref name="Tomislav Žigmanov"/> [[Veliki Bečkerek]] (Zrenjanin). Jedan dio završio je u današnjoj Rumunjskoj, u [[Hrvatska Keča|Hrvatsku Keču]] (danas [[Keča]], u čijem je sastavu nekadašnja [[Rumunjska Keča]]<ref name="Đanić, Bačić"/>) i [[Hrvatski Čenej]] (Čenija) i [[Biled]].<ref name="Đanić, Bačić"/> Svi su kajkavci. Hrvati iz tih triju naselja su mnogo odseljavali, najviše u bliže banatske gradove, zatim put Beograda i Novog Sada, a dio ih se vratio u Hrvatsku, ponajviše Zagreb.<ref name="Krpan 1990"/> Dio tih Hrvata nalazi se u [[Bela Crkva|Beloj Crkvi]] i [[Ivanovo|Ivanovu]].<ref name="Krpan 1990"/><br /> <br /> [[Karaševski Hrvati]] su većinom u Rumunjskoj, oko Karaševa. Ondje ih je oko 10.000, dok je manji dio završio u [[Vršac|Vršcu]] ([[Banatski Karlovac]])<ref name="Krpan 1990"/>, [[Zrenjanin]]u i [[Pančevo|Pančevu]], njih oko 500. Podrijetlom su iz središnje Bosne. Izvorni im se govor izmiješao s torlačkim govorom rumunjskih Srba i Bugara.<br /> <br /> Dio banatskih Hrvata podrijetlom je iz Ličke (oko Gospića) i Modruške županije te prostora oko Slunja, Gline i Petrinje. Žive u selima [[Perlez]]u, [[Opovo|Opovu]] i [[Starčevo|Starčevu]] u nešto većoj koncentraciji, a nešto su manje zastupljeni u [[Borča|Borči]], [[Glogonj]]u i [[Omoljica|Omoljici]]. U Opovu se dio Nijemaca pohrvatio.<ref name="Krpan 1990"/><br /> <br /> U Bačkoj postoje Hrvati koje su vlasti [[Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu|doselile]] za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije Vojvodine]], a diljem Vojvodine postoje i Hrvati koji su došli u Vojvodinu unutarnjim migracijama (poslom, bračno) za vrijeme Austro-Ugarske i obaju Jugoslavija (u Subotici je danas prema procjeni zavičajnog udruženja, nekoliko stotinjaka njih iz Dalmacije<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=13674 Radio Subotica, program na hrvatskom] Uskoro... Prva zavičajna večer Dalmatinaca u Subotici 3. ožujka 2012.</ref>). Organiziranom kolonizacijom 1945.-1948. je od Hrvata najviše doseljeno dalmatinskih Hrvata, s područja [[Metković]]a, [[Sinj]]a, Vrlike, [[Drniš]]a, Benkovca, [[Split]]a, [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a, Zadra, iz zaleđa Dalmacije i otoka. Po procjenama ih je ukupno bilo oko 4000.<ref name="Bara">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>Doseljeno je i iz ostalih dijelova Hrvatske, uglavnom Gorskog Kotara te [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata iz Bosne i Hercegovine]]. Dalmatinski Hrvati su uglavnom naseljeni u [[Stanišić]] i [[Riđica|Riđicu]], u manjem broju u [[Sivac]], [[Gudurica|Guduricu]] i veće vojvođanske gradove.<ref name="Bara"/> Pripadnici vojnih postrojba su naseljeni u Srijem<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>. Hrvati iz Bosne, Gorskog Kotara i Hercegovine su naseljeni u [[Beška|Bešku]], [[Lemeš]] i [[Petrovaradin]].<ref name="Bara"/><br /> Dio Hrvata koji je doselio u Banat nakon Drugoga svjetskog rata za kolonizacije Vojvodine doselilo je oko 200 Hrvata iz [[Ljubuški|ljubuškog]] kraja u [[Ravni Topolovac]] kod Žitišta blizu Zrenjanina. Još oko 300 Hrvata iz ostalih dijelova Hercegovine završilo je po cijelom Banatu, uglavnom većim naseljima. Pretpostavlja se da danas u srbijanskom dijelu Banata živi 8000 Hrvata. <br /> <br /> Kroz povijest se veliki broj Hrvata asimilirao u druge narode, što prirodno, što kao posljedica agresivne državne politike. Najčešće se to događalo u krajevima gdje su Hrvati bili izrazita manjina prema nekom drugom znatno brojnijem narodu, ali i među višim slojevima koji su se vezivali uz dominantni narod da bi stekli ili sačuvali povlastice, visoki društveni položaj i dobar imovinski status. Tako su se brojni Hrvati mađarizirali, ponijemčili, a dio ih se i posrbio. Neki od tih su se kasnije politički angažirali, otvoreno radeći protiv interesa hrvatske zajednice iz koje su potjecali. Također se dio njih vezao uz te narode iz romantičnog zanosa, kao što je bio slučaj kod Hrvata koji su stali uz mađarstvo i mađarski preporod, odnosno uz južnoslavensko jedinstvo, pa preko toga uz jugoslavenstvo, a malobrojni su se tako i odmaknuli time od hrvatstva završivši naposljetku uz srpstvo. Proces je išao i u suprotnom pravcu, pa su se tako dio ili cijela zajednica nekih naroda koji su bili manjinom u hrvatskom okružju pohrvatili pa osim albanskih Klimenata, zabilježeno je pohrvaćivanje [[Nijemci u Vojvodini|Nijemaca]] u somborskoj okolici, Tavankutu, Mitrovici, Opovu, Petrovaradinu i drugdje, [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka]] u somborskoj okolici i Tavankutu, [[Mađari u Vojvodini|Mađara]] u Tavankutu i Rumi itd.<ref name="HNVBara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} [[Mario Bara]]: Hrvati u Vojvodini - Naseljavanja i integracijski procesi u Bačkoj i Srijemu, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>. Nakon Drugog svjetskog rata su se preostali Nijemci zbog pritisaka prikrivali svoju nacionalnost izjašnjavanjem pod Hrvate ili Mađare, s tim što je jedno vrijeme probitačnije bilo biti Hrvatima, koji su im bili bliski kao katolici. Kad je sustav bio represivno okrenut prema Hrvatima, kao nakon hrvatskog proljeća i za uspona velikosrpskog režima 1980-ih i kasnije, probitačnije je bilo biti Mađarom, Jugoslavenom ili Srbinom. Slično je bilo i s dijelom Mađara koji su u Titovoj Jugoslaviji stali uz hrvatsko ime, jer su im Hrvati bliži po vjeri, kulturi, obiteljskim svezama, a i mađarska sjećanja na srpsku osvetu<ref>[http://www.hungarianhistory.com/lib/cseres/cseres01.htm Hungarian History] Tibor Cseres: Serbian Vendetta in Bacska, preuzeto 10. ožujka 2011. </ref> i živu osvetoljubivost u srpskim redovima je bila presnažna.<br /> <br /> Ženidbom, udajom i stvaranjem rodbinskih veza drugi su se narodi asimilirali u Hrvate u mjestima gdje su Hrvati bili većina, a u mjestima gdje su Hrvati bili manjina, asimilirali su se u Mađare ili Nijemce. Prvo se asimilirao visoki društveni sloj, poput plemstva, činovništva, svećenstva i ostale intelektualne elite. Usponom ili radi uspona na društvenoj ljestvici prihvaćali su jezik i kulturu dominantnog naroda. Hrvati su manje asimilirali druge narode, nego što su sami bili asimilirani. Uz već spomenuto albanskog pleme Klimenata u Hrtkovcima i Nikincima, Hrvati su asimilirali Slovake i Nijemce sa salašarskih naselja u okolici Sombora, u Tavankutu malobrojne Mađare, Nijemce i Slovake, dio zajednice Nijemaca u Mitrovici i Petrovaradinu, Mađare iz Rume, u Opovu Nijemce itd. Slom mađarske revolucije zaustavio je mađarizacijske procese na neko vrijeme. Uvedeno je [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]] (1849.-1860.) u kojem je službeni jezik bio njemački i "ilirički", pa su tako u hrvatskim mjestima u Bačkoj zapisnici vođeni na hrvatskom na lokalnoj ikavici, dok umjesto dotad uobičajenih naziva Dalmatinac ili Ilir sve se više službeno uporabljuje naziv Bunjevac. Nakon austro-ugarske i hrvatsko-ugarske nagodbe, mađarizacijski procesi slavenskog stanovništva se nesmiljeno nastavljaju, osobito u krajevima pod upravom Ugarske.<ref>[http://web.ffos.hr/download/Essehist-IV-net.pdf Essehist, časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti broj 4, godina 4., prosinca 2012., FFOS, Tema broja: Kolonizacija; Bagić, Marko; Kolonizacija Vojvodine , str. 47.]</ref><br /> <br /> == Povijest ==<br /> === Srednji vijek ===<br /> <br /> Podunavlje je u ranom srednjem vijeku bilo dio širokog slavenskog etničkog kontinuuma.<ref> Mario Bara: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/65d/332/0be/65d3320be63f5769987896.pdf ''Autohtonost i migracije: Hrvati u ugarskom Podunavlju '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2021. {{odlična}}{{napraviti}}</ref>{{is|10.}}<br /> <br /> Hrvati se pojavljuju na području današnje autonomne pokrajine Vojvodine još u srednjem vijeku. Pojava nije jednaka na svim područjima. Hrvati se pojavljuju pod jednim okolnostima na području Srijema, pod drugim okolnostima na području Bačke, a pod trećim okolnostima na području Banata.<br /> Po najsmjelijim tezama Hrvati na prostor Srbije, točnije Banata, Bačke i Srijema dolaze najkasnije krajem 6. stoljeća kao jedan od brojnih naroda koji u savezu s predvodničkim Avarima stvara Avarski Kaganat, tada jednu od najvećih i najjačih država koja ima i svoju prijestolnicu u ovim krajevima. Brojni ostaci nekropola od 8. - 12. stoljeća govore o Avarima, ali i o Hrvatima. O tome govori i spominjanje srijemskog bana u Supetarskom kartularu kao jednog od sedam hrvatskih banova. Za to najranije razdoblje Hrvata, kao i današnje, osobito je važan i značajan Srijem. Iz toga vremena Hrvati nam se spominju ili kao Dalmatinci ili kao Iliri, što će za one koji pišu o Hrvatima kao bilo kojim drugima ostati do danas rado korištena frazeologija. Za njega se otimaju i bore prvo Bizant i Bugari, a potom i Madžari, dok nam je za ostali prostor malo izvora do dolaska Madžara u Banat i Bačku i Srba u peripanonski dio južno od Dunava.<ref name="Stipo Pilić">Prof. Stipo Pilić o povijesti Hrvata u današnjoj Republici Srbiji: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19741-prof-stipo-pilic-o-povijesti-hrvata-u-danasnjoj-republici-srbiji.html Hrvati u Srbiji – dolasci, odlasci, stradanja, umiranja, protjerivanja i vazdašnja ostajanja i bivstvovanja], hkv.hr, Objavljeno: Četvrtak, 26. veljače 2015. {{hakave}}</ref><br /> <br /> Hrvatska nit i kontinuitet nastavljaju se i u daljnjem periodu, osobito za dio Srijema koji se nalazi u gusto naseljenoj Vukovskoj županiji, koja se prostirala prilično istočnije nego danas Vukovarsko srijemska županija. Postojanje Hrvata potvrđeno je i u prostoru Bačke za Arpadovića, a već od 13. stoljeća imamo prva naseljavanja Hrvata iz Bosne i Dalmacije, od kojih će osobito trag ostaviti skupina doseljenih Hrvata iz Usore i Soli u područje oko današnjeg Bača. Tako će uz Mađare Hrvati biti glavno stanovništvo na ovim prostorima tijekom srednjeg vijeka do dolaska Turaka Osmanlija.<ref name="Stipo Pilić"/><br /> <br /> Najranije pojave Šokaca na području Vojvodine još od 8. stoljeća, a Bunjevci dolaze u Vojvodinu u nekoliko valova, od 16. stoljeća i kasnije. U valu iz [[1573.]] bunjevačke [[seoba Hrvata u Bačku 1587.|Hrvate u Bačku]] doveli su [[bosanski franjevci]]<ref name="Backabezgranica">[https://web.archive.org/web/20041225084628/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir03.html Miroljub br.14/2001.] [[Stipan Pekanović]]: Iz naše povisti - Bačka bez granica - Crtice iz tisućljetne povijesti sela Santova</ref>. [[Matija Evetović|Evetović]] smatra da su predci bunjevačkih Hrvata doselili u šest navrata unutar pet stoljeća, između 1241. i 1686. godine.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD Vrilo mudrosti - Bunjevačko plemstvo]</ref> Dio migracija organizirali su vladari Bačke radi naseljavanja svojih opustjelih zemalja.<ref name="vrilo"/> Drugi dio doseljavanja bio je posljedica posljedica zbijega pred represijom osmanskih begova nad kršćanima.<ref name="vrilo"/><br /> <br /> Zbog pritisaka u Turskom Carstvu su se Šokci u drugom valu doselili u Bačku.<br /> <br /> Izvori bilježe [[1633.]] da na području Bačke ima 30 katoličkih sela i da u njima žive Hrvati (''catholicos Dalmatico sive Illyrico”'')<ref name="Backabezgranica"/>.<br /> <br /> === Turska vlast ===<br /> Hrvati će se kao vojnici za obranu od Osmanlija naseliti tijekom 15. stoljeća na lijevu obalu Dunava, od Beograda do Smedereva i na lijevu obalu Save na vojno organizirani prostor Mačvanske banovine. U to doba pred Turcima se povlači i dio srpskog stanovništva koji se dijelom nastanjuje prije svega u Srijem i Slavoniju, a potom i u Banat i Bačku. S druge pak strane dio se starog, autohtonog hrvatskog stanovništva povlači na zapad prema habsburgškim zemljama, čime se prvi puta, poslije nekoliko stoljeća, mijenja etnička i narodnosna slika ovih prostora.<ref name="Stipo Pilić"/><br /> <br /> Za vrijeme turskih osvajanja su brojna područja u Bačkoj opustjela, a kršćansko stanovništvo je bilo obespravljeno pod turskom vlašću. Ipak, i u takvo [[Tursko Carstvo]] su doselili bunjevački Hrvati, a pretpostavlja se da su došli iz krajeva gdje su bili puno nepravedniji lokalni turski moćnici u ove krajeve, gdje su turski feudalci manje tlačili svoje podanike. Kao drugi razlog se navodi iznimno velika bijeda u kojoj su živjeli bunjevački Hrvati u svojim krajevima, tako da im je odlazak u Bačku nosio barem bolje životne uvjete.<br /> <br /> Poslije [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]] su i sami Turci naseljavali Hrvate u Podunavlju u tom razdoblju<ref name="Mjestopisi">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994. str. 95.</ref><br /> <br /> Nakon što su Turci [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvojili istočnohrvatska područja]] u Srijemu tijekom prve polovice 16. stoljeća, u kojem su u ono vrijeme živjeli Hrvati, Mađari i Srbi, dolazi do još jednog vala demografskih promjena. Dio srijemskih Hrvata se preselio na zapad ili na sjever, u krajeve izvan dosega izravne ratne ugroze. Drugi dio Hrvata nije ostao odan kršćanstvu, nego je prešao na islam tijekom stoljeća vladanja turske vlasti. Dio tih Hrvata koji se nisu poslije rekristijanizirali, poslije je oblikovao novi etnicitet kojeg je formirao vjerski identitet. Treći dio srijemskih Hrvata je ostao i uspio se očuvati, odoljevši svim vjerskim i [[asimilacija|asimilacijskim]] pritiscima. Oni su se nalazili oko današnjih naselja: [[Erdevik]]a, [[Golubinci|Golubinaca]], [[Srijemska Kamenica|Kamenice]], [[Srijemski Karlovci|Karlovaca]], [[Srijemska Mitrovica|Mitrovice]], [[Morović]]a, [[Petrovaradin]]a, [[Ruma|Rume]] i [[Slankamen]]a. Četvrti i peti dio Hrvata čini onaj dio Hrvata koji je uspio opstati, a da se pritom nije [[islamiziranje|islamizirao]] i da je ostao vjeran kršćanstvu, ali nije ostao uz katoličanstvo, male su zajednice koje su [[kalvinizacija|prešle]] na [[kalvinizam]]: u [[Grgurevci]]ma, [[Srijemski Karlovci|Karlovcima]] i [[Petrovaradin]]u odnosno zajednice Hrvata koje su [[popravoslavljenje|prešle]] na [[pravoslavlje]]: u [[Dobrinci]]ma, [[Golubinci]]ma, [[Manđelos]]u, [[Velika Remeta|Velikoj Remeti]] i [[Voganj|Vognju]]. Za ove dvije zadnje kršćanske zajednice situacija je bila povoljnija, jer nisu pripadale vjeri neposrednih susjednih država s kojima je Osmansko Carstvo često bilo u ratu: katoličanstvu ([[Hrvatsko-Ugarska]], [[Habsburška Monarhija]], [[Mletačka Republika]], [[Kraljevina Poljska|Poljska]]), a pripadale su državama i narodima koje su bile osmanski saveznici, jer su te države bile neprijatelji njihovih neprijatelja.<ref name="HNS-Bara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} Mario Bara: Hrvati u Vojvodini</ref><br /> <br /> U franjevačkoj su organizaciji [[seoba Hrvata u Bačku 1610.|Hrvati u Bačku doselili]] su [[1610.]] godine.<ref name="vrilo"/> Radi naseljavanja krajeva, svećenik Ivan Matković 1612. godine zvao je [[isusovci|isusovce]] u Bačku da bi tu djelovali.<ref name="vrilo"/> [[1687.]] je godine uslijedila [[seoba Hrvata u Bačku 1687.|druga velika seoba Hrvata]] u Bačku u organizaciji [[franjevci|franjevaca]].<ref name="vrilo"/><br /> <br /> === Pod habsburškom vlašću ===<br /> [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|desno|180px|[[Ban Josip Jelačić]]]]<br /> Do polovice 19. st. su Hrvati u Podunavlju mogli bez problema istovremeno biti etnokulturološki Hrvati i politički Mađari. Štaviše, hrvatsko školstvo je cvjetalo, posebice zahvaljujući [[franjevci]]ma i njihovom [[budimski kulturni krug|budimskom kulturnom krugu]]. Postojala je velika jezična tolerancija u Ugarskoj: hrvatski je bio u uporabi u školama i crkvama gdjegod je bilo ugarskih Hrvata, a koristio se i u upravnim ustanovama. U nekim gradovima je čak bilo i uvjetom da zna hrvatski ako je želio raditi u javnoj službi, a čak je i [[Ugarski urbar|Ugarski]] [[urbar]] iz [[1767.]] u brojnim ugarskim županijama bio objavljen i na hrvatskom jeziku.<ref name="slavonskifranjevci"> [http://hrcak.srce.hr/file/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref>. Tada su, rastom mađarskog nacionalnog pokreta Hrvati s područja južne Ugarske, ali i u Trojednici, bili izloženi [[mađarizacija|mađarizacijskim]] [[asimilacija|asimilatorskim]] pritiscima. Nositelji tog pokreta su zahtijevali da se sve manjine odreknu svojeg etno-kulturnog identiteta. Počelo se s rafiniranim metodama progona i istiskivanja jezika iz škola (na kraju su gašene odnosno onemogućavano otvaranje privatnih škola na hrvatskom jeziku), državnih ustanova pa na koncu i crkve. U tomu su ulogu imali i odnarođeni Hrvati; tako je [[kalačko-bačka nadbiskupija|kalačko-bački nadbiskup]] [[Gabrijel Patačić]] bio naredio kažnjavanje djece koja bi progovorila hrvatski u školi. <br /> <br /> Budući da su se Hrvati u Bačkoj i drugim dijelovima južne Ugarske doselili prije nego se dovršila oblikovati suvremena hrvatska nacija, ostali su izvan hrvatskih nacionalno-osvjestiteljskih i integracijskih tokova. Tako su ih svi ti kulturno-društveni procesi koji su koncem 18. i početkom 19. st. oblikovali suvremenu hrvatsku naciju zaobišli bačke Hrvate ili ih djelimice dotakli i to ne svi procesi, tako da je samo mali dio nacionalne elite bačkih Hrvata u potpunosti upio sve te procese. Zbog toga veliki dio tog dijela hrvatskog naroda zapravo je i danas u prednacionalnom razdoblju<ref name="Vuković">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6727 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Josip Buljovčić o bunjevačkoj povijesti bez dlake na jeziku (predavanja Petra Vukovića na znanstvenom kolokviju), 9. prosinca 2011.</ref>, čemu su mnogo kumovali kasniji opstrukcijski procesi koji su prekinuli njihovo kasno osvještavanje u nekoliko navrata.<br /> <br /> Situacija se iznimno pogoršala nakon [[mađarska revolucija 1848.|mađarske revolucije 1848.]], kada su mađarske vlasti imale stav ''"da su svi oni koji govore mađarski Mađari (dotad su to bili samo povlašteni) i da svaki Mađar mora govoriti mađarski."'' <ref name="slavonskifranjevci"/>. Uvidjevši što će se dogoditi, inteligencija tamošnjih Hrvata je ustrajno radila na [[hrvatski preporod|narodnom buđenju]] ([[Ivan Antunović]], [[Blaško Rajić]], [[Pajo Kujundžić]], [[Mijo Mandić]], [[Lajčo Budanović]], [[Stipan Vojnić Tunić]], [[Vranje Sudarević]], [[Petar Pekić]]). <br /> <br /> Ipak, iz raznih su razloga bunjevački Hrvati (uznapredovala mađarizacija inteligencije, vjerska bliskost, ideje "slobode i jednakosti") u Bačkoj stali uz mađarsku revoluciju, a protiv Srbima, i time i ostalim Hrvatima, unatoč stavu uglednika hrvatske zajednice u Bačkoj, što je rezultiralo u velikom krvoproliću u [[bitka kod Kaponje|bitci kod Kaponje]].<ref>[[Matija Poljaković]]: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca</ref><br /> <br /> Nakon mađarske revolucije ukinut je ustavni poredak, koji je vraćen tek 1860. godine. Vremenom su se isprofilirale dvije političke opcije, [[Deákova stranka]] koja je bila tolerantna prema manjinama, i [[Neovisna četrdesetosmaška stranka]], koja se sve šovinističkije odnosila prema manjinama. 1868. je prijelomna godina za nacionalne manjine u Ugarskoj. Te je godine Ugarski sabor izglasovao Zakon o narodnostima. Za bačke je Hrvate ovo bio iznimno važan dokument kojim su se služili kao osnovicom svoje političke borbe sve raspada Austro-Ugarske. Usprkos svemu tome, Hrvati u Bačkoj držali su se neorganizirano, postrance, neprepoznatljivo. Takve ih je zatekao rastući mađarski i srpski nacionalizam. Mađarstvo i srpstvo ih je stavilo pred vrata istine, jer je kraj zakašnjele infantilne faze nacionalne (ne)samosvijesti koja je kod bunjevačkih Hrvata još bila u predmodernoj fazi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref> Revolucionarna 1848. pokazala je snagu Hrvata (Jelačić) i Srba (stvaranje Srpske Vojvodine). Da se ne bi zamjerio rastućem agresivnom mađarskom nacionalizmu, ali i Srbima, vodeći je preporoditelj bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović još uvijek njegovao regionalne, subetničke atribute bunjevačkog. Pa i takav je bio problem za Mađare, jer je i bunjevačko ime bilo problem, zbog čega [[Pučka kasina]] nije smjela biti osnovana pod prvotno predviđenim imenom Bunjevačke pučke kasine. Zbog svega tog, ni mađarske vlasti ni mađarska javnost nikako nisu odobravale ikakvo jačanje sveza bačkih Bunjevaca i Šokaca s Hrvatskom. Svaki pokušaj kojim bi se istaklo hrvatsko ime smatran je činom izdaje mađarske države.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref> Svaka inicijativa bila je proglašavana panslavenskom, pojam od čega su se Mađari paranoično bojali (zbog proročanstva njemačkog filozofa o utapanju Mađara u slavensko more).<br /> <br /> Aristokratski sloj bačkih Hrvata je u korijenima športa u Bačkoj. Početkom 19. stoljeća [[hrt]]ovi su bili popularni u Bačkoj, i već tada u Subotici na trgu ispred Gradske kuće puštali su iz zabave hrta na zeca. Već 1840-ih konjičke utrke organizirano se odvijaju u Subotici, a 1860-ih doživjela veliki uspon konjarstva, a tome se priključio lov kao šport, odnosno [[trke hrtova|trke hrtova]]. Ova je disciplina uzela maha kod bogatog sloja, tako i Hrvata, među kojima su Ištvan Sarić, Šimon Mukić, Jožef Mačković, Mikloš Đelmiš, Ištvan Kulunčić, Franjo Zomborčević, Karolj Pilasanović i Krištof Stipić. 1862. godine molbu za dozvolu Subotičkom senatu za osnivanje Konjičkog udruženja i udruženja vlasnika hrtova Bačke podnijeli su Šandor Vojnić od Bajše, Karolj Sarić, Mate Antunović i Imre Mađar mlađi. Tijekom druge polovine 19. stoljeća postojala je godišnja manifestacija – [[lov s hrtovima]] na Čantavirskoj plagi.<ref>[https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-162/ Agroplus: Poljoprivredni portal] Olga Kovačev Ninkov: ''Serijal: Lovstvo u Vojvodini (162) - Lovačka udruženja (11) - Iz istorije lovstva Subotice (2) - Lov sa hrtovima'' (srp.)</ref> <br /> <br /> [[datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|mini|desno|300px|Etnički zemljovid. Stanje prema mađarskom popisu 1910.. Zemljovid ne prikazuje najveću zajednicu u Subotici, Hrvate, jer je statističkim igrama broj Hrvata usitnjen.]]<br /> <br /> U desetljećima na prijelazu 19. u 20. st., financijski je sektor ovdašnjih Hrvata predstavljala [[Zemljodilska štedionica]] koja je poslije postala [[Hrvatska zemaljska banka]] - podružnica u Subotici.<br /> <br /> === Prvi svjetski rat ===<br /> Početkom rata je uvedena cenzura na tisak.<br /> <br /> Područje Srijema je bilo mjestom grupiranja austro-ugarskih snaga koje su se spremale za invaziju na Srbiju. U Srijemu je trebala 2. Armija koja je trebala doći iz [[Galicija|Galicije]].<br /> <br /> Kasnije je pod pritiskom Antante Kraljevina Srbija izvela ograničeni napad preko Save i upala u Srijem s [[1. armija (Kraljevina Srbija)|1. armijom]]. U isto vrijeme je 1. timočka divizija 2. Armije pretrpila teške gubitke pri prelasku rijeke, izgubivši oko 6000 vojnika, dok je Austro-Ugarskoj uspjela izbaciti iz stroja samo 2000 vojnika.<br /> <br /> Pretkraj rata su se intenzivirale veze Zagreba i matice hrvatskog naroda s Hrvatima u Bačkoj<ref name="Cvijin">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=636&no=38 Hrvatska riječ] Zvonimir Cvijin: Promjena statusa dijela nacije, 20. listopada 2003.</ref>.<br /> <br /> Krajem rata i nakon potpisivanja [[Beogradski mir|primirja u Beogradu]], došlo se do teme osamostaljivanja naroda u skladu sa [[14 točaka]] američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Wilsona]]. <br /> <br /> Nakon dugog pritiska tamošnjih Slavena, [[Jovan Cvijić]] je u Somboru sastavio memorandum koji je bio naslovljena na [[pariška mirovna konferencija|Mirovnu konferenciju u Parizu]], u kojem je tražio da se [[Bajski trokut]] te [[Baranja]] s [[Mohač]]em pripoji novoj južnoslavenskoj državi. Memorandum je odnijelo izaslanstvo u kojem su od Hrvata bili [[Martin Matić]] (vođa izaslanstva), Josip Velin, [[Petar Pekić]], [[Josip Đido Vuković]], Šimun Rudić i [[Franjo Pijuković]]. Kasnije su u Pariz išli i [[Blaško Rajić]], a bio je pozvan i [[Lajčo Budanović]].<br /> <br /> === U Kraljevini Jugoslaviji ===<br /> [[<br /> <br /> Datoteka:Novi Sad, Petrovaradin, kostel svatého Jurija, deska krále Tomislava.jpg|thumb|desno|250px|Spomen ploča [[Kralj Tomislav|Kralju Tomislavu]] u Petrovaradinu]]<br /> <br /> Hrvati u Bačkoj su smatrali da su napokon dočekali nacionalno oslobođenje i ujedinjene, da će dočekati prava za koja su bili zakidani u vrijeme mađarske vlasti.<ref name=Radiša>Mario Bara: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/61a/0dd/38c/61a0dd38c30a6963800993.pdf '' Hrvatski radiša: Osvrt na djelovanje u Somboru 1922. 1941.'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2018. Pristupljeno 15. travnja 2026.{{odlična}}{{napraviti}}</ref>{{is|128.}}<br /> Padom Austro-Ugarske, Hrvati su dočekali neka od svojih prava i prvih godina postojanja Kraljevine SHS su doživljavali kulturni procvat. Subotički [[Srbi u Vojvodini|Srbi]] su priznali realnost hrvatske većine u svom gradu te su mjesnim Hrvatima neposredno nakon rata prepustili čelne gradske funkcije. <br /> Bunjevački Hrvati su nastankom Kraljevine SHS su prvih godina te države doživjeli nacionalnu emancipaciju i afirmaciju. Prve su mjesece bili jedinstveni, no uskoro su se podijelili na dvije struje: većinsku, koja se izjašnjavala Hrvatima te na manjinu koja se je držala samo Bunjevcima. Ove druge su podupirali srpski vladajući krugovi.<ref name="CPI">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka]</ref><br /> <br /> No, sve iluzije o zajedničkim interesima su se počele razbivati kada se na [[pariška mirovna konferencija|pariškoj mirovnoj konferenciji]] pokazalo da Kraljevina Srbija uopće ne rade na tome da obuhvati sav "bratski hrvatski narod" iz cijele Bačke odnosno [[Bajski trokut|Bajskog trokuta]] i cijele Baranje u novu južnoslavensku državu, nego im je bilo bitno, cjenkajući se s Rumunjskom, uhvatiti što veći dio Banata, koji je imao brojne Srbe (što je bio južnoslavenski interes), ali se tome toliko površno pristupilo da su Pašićevi pregovarači u državu svojom [[politička trgovina|političkom trgovinom]] uveli i područje koje je imalo većinske i brojne Mađare, južno [[Potisje]]. Težinu svemu daje što su bačkim Hrvatima do zadnjeg trenutka davali lažne nade i nisu dali niti naslutiti (iako su srpski pregovarači što će biti) da će biti podijeljeni i izdani i ostavljen na milost i nemilost, a i pokušaj [[1919.]] [[Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.|plebiscita]] kojim bi se moglo spasiti ostavljene Hrvate su srpski političari osujetili.<br /> <br /> Nažalost, Karađorđevićevski režim i klika oko njega je uskoro pokazala svoju velikosrpsku hegemonističku narav. Već [[1920.]] su nasilnim putem, ukazima preuzeli vlast u Subotici: smijenili su Hrvate s položaja velikog župana i subotičkih gradskih čelnika, a namjesto njih stavili Srbe ili odnarođene bunjevačke Hrvate, čak i one koji su prije bili ugarski režimlije. Ovdje je režimski poduprta umjetna podjela hrvatskog naroda ostavila posljedicu. Kadgod su bili izbori, gdjegod da su bilo koja od te dvije struje imale nekakav bitniji utjecaj, te su političke stranke imale slabe rezultate baš zbog te podjele.<ref name="CPI"/> Ni drugdje po sjeveru i zapadu Bačke nije bilo bolje, kako u subotičkoj okolini, tako ni u Somboru i okolini, ni u Podunavlju (Bereg, Monotor, Sonta, Plavna, Vajska, Bač). Umjesto da je pošlo na bolje, pošlo je na gore: Hrvati su micani s važnih položaja u upravi, a umjesto njih su postavljali mahom doseljenike.<ref name=Radiša/>{{is|128.}}<br /> [[Šestosiječanjska diktatura]] je podjelu na svjesne Hrvate i odnarođene (bunjevačke) Hrvate privremeno skrila jer je velikosrpski režim nasilno gušio svako isticanje nacionalnih razlika i sve meo pod tapet integralnog jugoslavenstva. Čim je nasilje popustilo, sve je izbilo nazad.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Novi su pritisci na Hrvate uslijedili nakon što su se priklonili [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u, stranci koja je dok je djelovala i postojala po Bačkoj uvelike pridonijela očitovanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata. U početku je HSS djelovala na kulturnom planu nego na političkom, a od [[1935.]] uspjeva ostaviti konkretnije rezultate. Pri tome valja naglasiti da HSS nije bila ta koja je donijela hrvatsko ime u Bačku, jer ono je postojalo prije, nego ga je samo učvrstila. Posebice je to bilo važno kod osoba koje nisu bile sigurni u svoje podrijetlo, kod kojih je HSS utjecao da se te osobe javno izjasne kao Hrvati.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111 Radio Subotica] Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009.</ref>.<br /> <br /> Do pojave HSS-a kao najutjecajnije stranke, interese tamošnjih Hrvata su zastupale [[Bunjevačko-šokačka stranka]] i [[Vojvođanska pučka stranka]]. Dio bunjevačkih Hrvata se priklonio [[Zemljodilska stranka|Zemljodilskoj stranci]], kasnije ogranku Radikalne stranke, no ta je polučila nekakve rezultate samo u Subotici. Okretanje tog dijela Hrvata toj stranci se objašnjava dobrim prijeratnim odnosima Hrvata i Srba u Subotici. Tijekom vremena su se bački Hrvati sve više politički okretali nacionalnoj i socijalnoj politici HSS-a <ref name="Cvijin"/>. <br /> <br /> Slabljenjem režima nakon atentata u Marseilleu 1934., ojačala je oporba koja se na području Vojvodine okupila oko Vojvođanskog pokreta, u kojem su bili [[Samostalna demokratska stranka]] na čelu s [[Duda Bošković|Dudom Boškovićem]], [[Hrvatska seljačka stranka]] koju je vodio [[Josip Đido Vuković]], Mađari koje je predvodio [[Imre Nagy]] te Slovaci koje je [[Janko Bulík]]<ref name="kolikosepoznajemo">[http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE Služba za zajedničke odnose pokrajinskih organa AP Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090713062421/http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE |date=13. srpnja 2009. }} Koliko se poznajemo</ref>. Ista je postigla veliki uspjeh na izborima 1938.<br /> <br /> [[26. kolovoza]] [[1939.]] je potpisan sporazum o formiranju [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], koji je imao nezadovoljnike i među srpskim i hrvatskim političarima, smatrajući da je druga strana "dobila previše". Većina hrvatskih političara smatrala je da je Banovina dobila premalo, jer u svom sastavu nije imala Boku Kotorsku i sjeverozapadnu Bačku sa Suboticom. Ovaj sporazum je bio i početkom kraja [[Vojvođanski pokret|Vojvođanskog pokreta]], jer su ga napustili samostalni demokrati, a drugi veliki član, HSS, se podijelio po tom pitanju: na somborsko ([[Grgo Vuković]]) i subotičko krilo ([[Josip Đido Vuković]]). Somborsko je bilo za vojvođansku autonomiju i cjelovitost<ref name="bijelickivukovic">[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska biblioteka Karlo Bijelicki] Naše novine, preuzeto 13. ožujka 2011.</ref>, a subotičko se htjelo priključiti Banovini Hrvatskoj<ref name="kolikosepoznajemo"/>, odnosno da se taj dio Bačke odvoji<ref name="bijelickivukovic"/>.<br /> <br /> Kulturološki su se bački Hrvati u razdoblju između dva svjetska rata sve više vezali na Zagreb, tako da je mnoštvo bačkih Hrvata se školovalo i studiralo u Zagrebu. Isti su osnovali u Zagrebu Društvo bačkih Hrvata da bi se okupljali i surađivali s hrvatskim organizacijama u Bačkoj<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> U tom razdoblju je na području Bačke utemeljeno mnotštvo kulturnih, prosvjetnih, športskih i vjerskih udruga i ustanova s hrvatskim predznakom<ref name="Cvijin"/>, središtem kulturnog i društvenog života bačkih Hrvata su bili [[Subotica]] i [[Sombor]]<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> Iako se većina bunjevačkih i šokačkih Hrvata kroz dvadeset godina Kraljevine Jugoslavije jasno opredijelila za hrvatstvo, do pred sam rat su srpski hegemonisti radili na podvajanju hrvatskog nacionalnog tkiva u Bačkoj. Još 1939. je ministar promet [[Nikola Bešlić]] 12. rujna 1939. se povodeći politikom "kad ne možemo Bunjevce [[posrbljavanje|posrbiti]], ajde da ih bar [[dekroatizacija Bunjevaca|otuđimo od Hrvata]]"<ref name="Nastojanja">[http://hrcak.srce.hr/file/101850 Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6] Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.95</ref> izjavio da "Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati već su kao Bunjevci Jugoslaveni...Bunjevci neka samo i dalje ostanu Bunjevci",<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Godina: VIII. Broj: 03(77) Subotica, ožujak 2001. ] Što su ugledni Bunjevci govorili o svojoj narodnosti?</ref> na što su brzojavkom premijeru Cvetkoviću sutradan odmah reagirali uglednici bunjevačkih Hrvata [[Blaško Rajić]] i [[Josip Đido Vuković]]: "Protiv ove njegove izjave odlučno prosvjedujemo, jer Bunjevci su bili i ostaju ono što jesu, samo Hrvati!".<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Godina: VIII. Broj: 03(77) Subotica, ožujak 2001. ] Što su ugledni Bunjevci govorili o svojoj narodnosti?</ref> Isti ministar Nikola Bešlić, član Jugoslavenske radikalske zajednice, 17. je studenoga 1939. agitirao prema šokačkim Hrvatima izjavama "Šokci nisu nikad bili Hrvati, pa tako nikad i ne mogu biti Hrvati. Oni moraju ostati samo Šokci", a godinu dana poslije izjavljivao je da u Bačkoj i Baranji ne postoje Hrvati i "da su Bunjevci i Šokci uvijek bili Srbi negoli Hrvati",<ref name="HSSBara">[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore] Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref>{{is|str. 13}}, ignorirajući plebiscitarnu opredijeljenost bunjevačkih i šokačkih Hrvata za hrvatstvo.<ref name="Nastojanja"/> Potporu je nalazio samo u prorežimskim radikalskim "Bunjevačkim novinama"<ref name="HSSBara"/>{{is|str. 13}} koje su bile organom Zemljodilske i Radikalske stranke,<ref name="Nastojanja"/> u kojima je djelovao onaj krug Bunjevaca koji je predstavljao samo same sebe.<br /> <br /> === Drugi svjetski rat ===<br /> <br /> Drugi svjetski rat je donio trojaku sudbinu. Hrvati su se našli podijeljeni među četirima državama: bački Hrvati su došli pod Mađarsku, srijemski pod [[NDH]], banatski pod Srbiju, a zapravo pod njemačku upravu, a istočnosrijemski formalno pod NDH, a stvarnu su vlast obnašale vojne vlasti Trećeg Reicha zbog važnog strateškog položaja, pa je uspostavljena oblast [[Ostsyrmien]]. Hrvati čine velik udio poginulih boraca [[8. vojvođanska udarna brigada|8. vojvođanske udarne brigade]]<ref>[http://www.znaci.net/00001/184_9.pdf DEO VIII Spisak poginulih i nestalih boraca i rukovodilaca Osme vojvođanske udarne brigade, str. 675-722.]</ref><br /> <br /> ==== Bačka ====<br /> U Bačkoj se mađarska okupacija donijela nove pritiske i progone, a revanšizam se usmjerio na Slavene. Kolonizirani Srbi protjerani su u Srbiju i u NDH, domaći Hrvate i Srbe se odnarođivalo školstvom, mađariziranjem osobnih imena te pisanjem njihovih prezimena mađarskim pravopisom.<ref name="CPI"/> S obzirom na te okolnosti, čelništvo somborskog HSS-a se pasiviziralo.<ref name="bijelickivukovic"/><ref name="CPI"/> Mađarske vlasti su internirali u samostane<ref name="CPI"/> duhovne vođe bačkih Hrvata [[Lajčo Budanović|Lajču Budanovića]] i [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]].<ref name="Bara"/> Ljeta 1941. su vlasti uhitile i Grgu Vukovića "zbog održavanje veza s NDH", no to je bilo inscenirano radi zavaravanja hrvatske zajednice.<ref name="bijelickivukovic"/> S obzirom na sve te pritiske, dio se hrvatske intelektualne elite (studenti i dr.) preselio u Hrvatsku odakle nastavljaju s kulturnom djelatnošću, organizirajući društva, tisak i sl. Prosrpski režimski Hrvati su emigrirali u Srbiju: [[Albe Kuntić]], [[Martin Matić]] i još neki.<ref name="Bara"/> Hrvatska kulturna aktivnost nije zamrla, ali je značajno smanjena. Dobra je strana bila što su Hrvati s dviju strana granice došli pod istu državu, pa su obnovljeni dodiri s Hrvatima iz mađarskog dijela Bačke, što je bilo znatno otežano u međuratno vrijeme kad je postojala tvrda granica. Mađarske su pak vlasti nastavile politiku Kraljevine Ugarske koja je promicala usitnjavanje hrvatskog naroda kroz etničke skupine. Tako su promicale i favorizirale bunjevačku posebnost na štetu hrvatstva<ref name="bijelickivukovic"/>, kako na svjetovnoj, tako i na crkvenoj razini (poznat je [[Bernardin Unyi]] koji je poricao da su Bunjevci i Šokci Hrvati). Iz tog datira osnivanje promađarskog Bunjevačko-šokačkog kulturnog saveza kojemu je na čelu bio [[Grgo Vuković]]. Isti je u Somboru izdavao [[Naše novine (Sombor)|Naše novine]] i dodatak tih novina Naš kalendar; odhrvaćivanje su uspješno opstruirali nacionalno svjesni Hrvati ([[Antun Matarić]], Grga Bogdan)<ref name="bijelickivukovic"/> kojima je bazom bio [[HKD Miroljub]] iz Sombora.<ref name="Bara"/>. Vuković je isključen iz Miroljuba u travnju 1942., a proljeća 1943. su mađarske vlasti zabranile rad Hrvatskom kulturnom društvu Miroljub.<ref name="bijelickivukovic"/> Po pitanju vojnog angažmana, dio bačkih HSS-ovaca se je pridružio [[partizani]]ma. Velik dio je poginuo u zadnjim borbama u tim krajevima.<ref name="Bara"/><br /> Učinak mađarske okupacije bio je taj što je hrvatska nacionalno integracijska ideja prekinuta.<ref name="CPI"/> Hrvati su bili neravnopravni, no ipak im je kroz bunjevačko ime bilo dopušteno imati kulturna društva te izvoditi kazališne predstave na materinjem jeziku. To je potrajalo sve do kraja mađarske okupacije 1944. godine.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Dio Hrvata se dao u oružani otpor i sabotaže novim mađarskim vlastima. No, rujna 1941. vlasti su razoktrile tu organizaciju. Tad su nakon mučenja ubijeni u subotičkoj [[Žuta kuća u Subotici|Žutoj kući]] domoljubi i njihovi sljedbenici, a od poznatijih Hrvata bio je [[Matko Vuković]]. 1943. je godine protuobavještajni odjel mađarske okupacijske vlasti uhvatio dvije skupine pripadnika pokreta otpora. U prvoj su uhitili [[Vladimir Đanić|Vladimira Đanića]], a drugu su skupinu pripadnika pokreta otpora zarobili nešto poslije, a od Hrvata među zarobljenim omladincima bio je [[Vladislav Kopunović]]; zatvoreni su i pri povlačenju 1944. prisilno odvedeni u Njemačku. Zimi iste godine je u Suboticu došao [[Geza Tikvicki]] (poslije rata najpoznatiji vojvođanski dužnosnik Hrvat) gdje je kod bivšeg državnog tužitelja [[Lazar Vuković|Lazara Vukovića]] (također Hrvata) kod kojeg je organizirao osobe koje su htjele pristupiti [[NOP|NOP-u]].<ref name="Purčar 1945">[[Ante Vojnić Purčar]]: Oslobođenje Subotice, izdanje [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatske riječi]], ur. Dragutin Franković, Subotica, 1945.</ref>{{is|str. 5.-7.}} Ožujka 1944. je u dogovoru s [[Lajos Jo|Lajosom Joom]], Hrvat [[Grgo Lulić]] ostao u Subotici organizirati narodnooslobodilački pokret po gradu, iako je htio otići na oslobođeni teritorij, jer su ga mađarske vlasti dvaput internirale (1941. i 1943.; nije mogao stanovati kod kuće, pa je noći kod Hrvata [[Antun Vuković|Antuna Vukovića]], kod kojeg se nalazio s drugim suborcima<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10.-11.}}, a koji je i sam bio komunikacijski posrednik NOP-ovaca<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 21.}}). <ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 8.}}<br /> <br /> NOP je značajnu potporu imao u hrvatskim selima subotičke okolice. Na [[Čikerija|Čekeriji]] je [[Ladislav Gros]] organizirao NOP, u Zlatnom Kraju ([[Đurđin]]) se organiziralo širenje tiska NOP-a i držalo bjegunce ("drug Mijo"). Agitacija kod Đurđina da se ne ide na rad niti u okupatorsku vojsku polučila je veliki uspjeh. [[Antun Prćić]] je držao partizansku bazu ("Drvar").<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 9.}} Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli [[NOB|antifašističkoj borbi]]; na Skenderovu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika [[partizani|partizanska]] baza.<ref>[[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]]: Subotica juče i danas, 1950., str. 30</ref> Kurir među partizanskim bazama na Skenderovu i [[Šebešić|Šebešiću]] bio je [[Ivan Jakšić]], koji je pred oslobođenje Subotice čuvao ključne objekte po gradu, da ih mađarski okupatori ne bi uništili u povlačenju. <ref> Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., T. Žigmanov: Jakšić, Ivan, s. 24</ref> [[Marica Gros-Matijević]] je kad je došao partizanski odred postala ''sekretarom štaba'' odreda BB operativne zone. Grgo Lulić je uspostavio veze sa subotičkim hrvatskim intelektualcima koji su "i dušom i tijelom bili vezani za Hrvatsku, za bijeli Zagreb", ali koji su odbili suradnju s ustaškim pokretom i koji su odbili pokorničko držanje pred mađarskim vlastima: [[Marko Bačlija|Markom Bačlijom]], [[Grgo Skenderović|Grgom Skenderovićem]], [[Lozan Mihaljčević|Lozanom Mihaljčevićem]], [[Grgo Prćić|Grgom Prćićem]] te skupinu hrvatskih omladinaca s [[Blaško Stražarković|Blaškom Stražarkovićem]] (poslije sekretar prvog subotičkog NOO-a i politički komesar nakon oslobođenja<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10., 86.}}).<br /> <br /> Za širenje čitateljskih skupina koje će širiti NOP-ov tisak Grgo Lulić je došao u vezu s ovim subotičkim Hrvatima: [[Ivan Jurić (NOP)|Ivanom Jurićem]], [[Ivan Tonković|Ivanom Tonkovićem]], [[Antun Kopilović|Antunom Kopilovićem]], [[Ivan Vuković-Slikar|Ivanom Vukovićem-Slikarom]] (poslije organizator čitateljskih skupina), [[Ernest Gubičak|Ernestom Gubičkom]] i inima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 12.}} Predsjednik prvog subotičkog NOO-a (II. kvart) bio je Hrvat [[Pajo Rudinski]], za I. kvart Ivan Jurić, blagajnik Lojzija Matković. [[Stevan Tonković]] je također imao veliku ulogu u formiranju NOO-a za cijeli grad Suboticu; Hrvati su u njemu imali sekretara Grgu Lulića i blagajnika Stevana Tonkovića. Veleposjednik [[Lajčo Jaramazović]] iz [[Tavankut]]a je skrivao ilegalce te materijalno i politički pomagao NOP.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 20.-21.}}<br /> Nekoliko Hrvata komunista bilo je dijelom ''Balade vješanih'' domoljuba. 18. su studenoga 1941. vlasti pod optužbom za komunizam, sabotažu i obavještajni rad u korist SSSR-a objesili u Subotici 15 osoba, među njima Hrvate [[Šime Tikvicki|Šimu Tikvickog]], [[Lazar Bačić|Lazara Bačića]], [[Antun Suturović|Antuna Suturovića]] i [[Rókus Simokovich|Rókusa Simokovicha]].<ref>(mađarski) [http://adattar.vmmi.org/cikkek/4993/szabadkarol_13_milan_dubajic.pdf Milan Dubajić: A SZABADKAI MUNKÁSMOZGALOM FEJLŐDÉSE 1870—1941-IG]</ref><ref>(srpski) [http://www.komunistisubotice.org.rs/press.php Janos Kiss: Komunisti Subotice - Balada vješanih]</ref> Brojni su subotički Hrvati NOP-ovci bili osuđeni na smrt u odsutnosti. [[Josip Merković]] nije uspio pobjeći; zimi 1942. ubili su ga žandari dok se krio po slamama.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.}} [[Franjo Vojnić-Purčar]]-''Žvako'' je također bitno ime u antifašističkoj borbi. On i brat [[Ante Vojnić-Purčar|Ante]] su agitirali u narodu da se ne ide u vojsku, neka ne idu na prisilni rad, neka ne predaje hranu, organizirao je baze po subotičkoj okolici na salašima i pustarama, vodio antifašističko obrazovanje mladeži (preko [[Antun Vojnić|Antuna Vojnića]] itd.<br /> Na njegov nagovor Ive Nimčević je prvi dezertirao i napravio sklonište, a njegovim primjerom su se poveli i drugi; na njihov nagovor hrvatski pjesnik [[Blaško Vojnić Hajduk]] se nije vratio u vojsku s dopusta.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.-24.}}<br /> <br /> U antifašističkoj borbi su se istakli i hrvatski književnici. Pored spomenutog Blaška Vojnića Hajduka, [[Balint Vujkov]] je održavao veze s partizanskim ilegalcima. Preko odvjetničkog ureda Ice Malagurskog Ćurčića je agitirao među seljacima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25.}}<br /> <br /> Partizanske baza su se nalazile u Subotici i okolici:; kod ud. Marije Nimčević u Subotici, kod ud. Matilke Vuković na salašu kod Aleksandrova,<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 37., 52.}} Vece Milodanovića na Đurđinu, oko Blaška i Stipana Vojnića Hajduka na Pavlovcu, pod Žednikom oko Stipana Kovačića i Bartula Vojnića Purčara, cijele mreže na Bikovu oko Lazara Mikovića i Marka Buljovčića Karasa, na salašu kod Jose Mikovića, u Maloj Bosni kod svećenika Ivana Lebovića, oko Moravice, oko Pačira, na Tavankutu oko Estere Dević, na Verušiću oko Neste i Franje Kujundžića, kod Baći Nimčevića.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25., 63., 64.}} Ico Tomić -''Jašo'' je bio ilegalac koji je 1944. pristupio partizanima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 33.}}<br /> <br /> Župnik [[Blaško Rajić]], iako pod okupatorovom policijskom primotrom, nakon razgovora s Grgom Lulićem i Antom Vojnićem Purčarom pridružio NOP-u; u njegovoj su se plebaniji otad održavali sastanci partizanskih dužnosnika, ondje je sastavljen proglas pred oslobođenje, a uskoro su ga predložila za predsjednika sreskog NOO-a.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 56.-58.}} U noći 10. na 11. listopada 1944., subotički su Hrvati činili većinu među mladeži koja je uzvicima manifestirala NOV-u, Titu i sovjetskim saveznicima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 72.}} <br /> <br /> Na svečanoj sjednici subotičkog GNOO-a nakon oslobođenja, a kojoj je predsjedao Blaško Rajić, Ladislav Gros je istakao oduševljeni prijam na sjeveru Bačke među bunjevačkim Hrvatima na koji su naišli partizani, čijom predanošću se subotički odred očuvao i održao.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 77.}}<br /> <br /> Velebnom pogrebu legendarnih partizanskih zapovjednika [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]], također Hrvata, iz Opova, te Tivadara Felegija te četvorice crvenoarmejaca nazočili su, od hrvatskih organizacija, i članovi hrvatskog pjevačkog društva Neven, Pučke kasine i Hrvatskog doma.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 80.}} Crkveni obred izvršio je rimokatolički svećenik Stipan Vujković, a srpski pravoslavni svećenik je opjevao poginule borce.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 82.}}<br /> <br /> ==== Banat ====<br /> U Banatu su tamošnji Hrvati imali upravu Trećeg Reicha, iako je formalno bio dijelom Kraljevine Srbije.<br /> <br /> ==== Srijem ====<br /> Jedini su nekakvi predah od pritisaka dočekali Hrvati u Srijemu, koji je bio dijelom [[NDH]]. No, i ti Hrvati su bili sigurni samo donekle, jer su vlasti NDH proganjale političke protivnike, a u sjeveroistočnim rubnim predjelima Srijema su Hrvati bili izloženi pritiscima Srba iz susjedstva<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/12222 Scrinia Slavonica, Vol.5 br.1. rujna 2005..] Davor Kovačić: Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942.</ref> koji su tako "izravnavali" račune za "izdaju Jugoslavije". Istočni Srijem je bio formalno dijelom NDH, no pod izravnom okupacijom Trećeg Reicha ( Okupationsgebiet Ostsyrmien), jer je bio važnom strateškom točkom, što je opet nosilo nove pritiske, jer se ipak radilo o nehrvatskim vlastima. U tom su razdoblju vlasti NDH protjerale srpske dobrovoljce koje je Kraljevina Jugoslavija naselila u Srijemu, a na njihova je mjesta naselila Hrvate iz siromašnih krajeva. Nakon što je NDH pokazala još grublje lice, proganjajući Srbe, Židove, komuniste, HSS-ovce, početna potpora se okrenula u otpor, počevši od napuštanja domobranskih postrojba do otvorenog suprotstavljanja vlastima odlaskom u partizane.<ref name="Bara"/> Krajem rata i nakon rata su jugoslavenske vlasti protjerale naseljene Hrvate, a brojni nedužni obični i viđeni srijemski Hrvati su stradali pod raznoraznim konstruiranim optužbama da su "surađivali s okupatorom".<ref name="Bara"/><br /> <br /> === Socijalistička Jugoslavija ===<br /> Rat je u Vojvodini završio jeseni 1944. godine. Novi režim, jugoslavenski komunisti, uveli su vojnu vlast koja je djelovala do rujna 1945. godine. Novi režim je donio nekoliko odluka koje su znatno djelovale na okružje vojvođanskih Hrvata. Obračunao se s političkim protivnicima i kulturno organizirati stanovništvo. 6. travnja 1945. glavni NOO Vojvodine je donio odluku kojom se Vojvodina priključuje Federalnoj Srbiji. Poslije je na skupštini Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Srbije ista potvrđena. Među vojvođanskim izaslanicima toj su skupštini nazočili [[Blaško Rajić]], naslovni bački biskup i [[Lazo Jaramazović]]. Druga odluka koju se je potvrdilo na toj skupštini je pridonijela uklanjanju Hrvatima i Mađarima vjerski i kulturno bliskih Nijemaca, kojima se je oduzelo građanska i ljudska prava.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Barem u prvim fazama, novi je režim odlučio prekinuti politiku režima mađarskih hegemonista Austro-Ugarske, velikosrpskih hegemonista Kraljevine Jugoslavije te Horthyjeve Mađarske koji su negirali hrvatsku pripadnost bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Stoga je GNOOV okružnim NOO-ima uputio naputak kojim se sve osobe koje se izjasne kao Bunjevci ili Šokci također treba voditi kao Hrvate.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94880 Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.4. listopada 2007..] Mario Bara: Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata</ref> Sama mjera nije bila toliko potrebna, s obzirom na to da su se uoči Drugog svjetskog rata i osobe iz redova Bunjevaca koje su se nekad najtvrđe protivile hrvatstvu Bunjevaca, otvoreno u medijima priznale neizbježnu istinu. Primjerice, novinar [[Joso Šokčić]] je krajem 1939. objavio u [[Subotičke novine|Subotičkim novinama]] otvoreno pismo naslova [[:s:Kraj jedne zablude|Kraj jedne zablude]]. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija" te je predao uređivanje i vlasništvo nad listom [[Neven]]om svećeniku [[Blaško Rajić|Blašku Rajiću]], dok su propagatori nacionalne posebnosti bunjevaštva i šokaštva (liferant vojske Kraljevine SHS [[Marko Jurić (političar)|Marko Jurić]], [[Albe M. Kuntić]] te supruga časnika Kraljevine Jugoslavije [[Mara Đorđević Malagurski]]) bili malobrojni<ref name="HSS-Bara">[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006.] Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref> i prepoznati u redovima tamošnjih Hrvata kao režimski pristaše, a dosta ih je bilo promađarski orijentiranih. O tome je Joso Šokčić raspravljao s profesorom [[Dušan Popović|Dušanom Popovićem]] na stranicama [[Neven]]a. Prof. Popović je u broju od 10. studenoga 1939. zaključio za Bunjevce rekao "Svi ste, brate, Hrvati! A što ste, do đavola, ako niste to?", a za one iz redova Bunjevaca što su poricali hrvatstvo Bunjevaca rekao je "Pred historijom vi ćete biti smiješni, a bit ćete u isto vrijeme ljudi koji su iz partijskih razloga htjeli spriječiti jednu neminovnu stvar. Ovaj historijski proces niko ne može da zaustavi. I dobro je tako".<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001.] Povijesni kutak – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?</ref> [[Datoteka:GNOOV 1040-1945.png|mini|desno|100px|Uredba Glavnog narodno oslobodilačkog odbora Vojvodine izdata 14. svibnja 1945. godine, kojom se traži da se osobe koje se izjasne kao Bunjevci i Šokci smatra Hrvatima.{{fusg|1}}]]<br /> <br /> Nakon kraja drugog svjetskog rata, uslijedio je kulturni procvat za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, ali i političku emancipaciju. Nakon oslobođenja Subotice 10. listopada 1944. skoro svi u gradskoj upravi su bili Hrvati.<ref name="CPI"/> Crkveni obred pokopa partizanskog velikana hrvatske nacionalnosti [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]] vodio je rimokatolički svećenik Hrvat Stipan Vujković.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. str. 82.}} Pokrenut je dnevni list Slobodna Bačka, poslije Radio Vijesti, kojima je glavni suradnik bio novinar [[Josip Šokčić]].<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 86.}} U Subotici je proradilo [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Hrv. nar. kazalište]], 1953. pokrenute su osn. škole na hrv. jeziku i hrv. razredi u gimnazijama. Tavankut je dobio hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo, u Somboru je otvoren [[Hrvatski prosvjetni dom u Somboru|Hrvatski prosvjetni dom]].<ref name="CPI"/> Na papiru su bili državotvorni narod u socijalističkoj Jugoslaviji s po svim ustavima jednakim pravima kao i Srbima. No, s druge strane je to skrivalo okrutnu zbilju: u isto vrijeme su se zbivali progoni i likvidacije mjesnih Hrvata koji nisu bili u partizanima, a vršili su ih samovoljni "narodni" sudovi i oni koji su se prikazivali kao partizanski osloboditelji, a koji su na svoju ruku smicali Hrvate (vidi kao u [[pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.|Srijemskoj Kamenici]] u listopadu 1944.), odnosno, u istom razdoblju su se događali procesi koji su razarali hrvatski kulturni prostor: 1946. se ukinulo Hrvatsku riječ kao dnevnik i preobrazilo ga u bezlični sovjetski tjednik (''Subotičke novine'')<ref name="CPI"/>, 1947. udar na pisce, nastavnike, profesore, duhovnike, crkvu, studente kaznama od par mjeseca do 15 godina robije, 1948. je ugašen književni časopis [[Njiva (časopis)|Njiva]] nakon 1. broja, sve hrv. ustanove i sve s hrvatskim predznakom je ugašeno, 1950. je subotičko Hrvatsko narodnog kazalište rastočeno i submitirano pod Srpskohrvatsku dramu, a te iste 1953. se maklo najglasnije osobe koje su zagovarale neka postoje hrvatske škole i izbacilo ih se s posla.<ref name="suvremenaknjizevnost">[https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela</ref>; nastava na hrvatskom je ugašena te se izvodila samo na srpskom jeziku pod imenom ''srpskohrvatskog''. Hrvatska je drama potrajala do 1958. godine, nakon čega mijenja ime i karakter - postala je ''Drama na srpskohrvatskom jeziku''.<ref name="CPI"/> Nakon tog udara na hrvatsku kulturu, hrvatski jezik se u kulturi u Vojvodini mogao naći samo u djelima hrvatskih pisaca iz Vojvodine.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Pored tih "revanšističkih" nedjela, Hrvate je pritisnula nova nevolja: komunistička politika koja je nepravedno sprovela [[agrarna reforma|agrarnu reformu]] i kolonizaciju. Hrvati su uglavnom bili poljodjelci, pa su "''surovije od drugih platili nepravde agrarne reforme i kolonizacije, jer su stari i novi kolonisti iz pasivnih krajeva imali apsolutnu prednost''"<ref name="Glasila">[http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm Hrvatski iseljenički zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927005611/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm |date=27. rujna 2007. }} Glasila - novine u bačkih Hrvata</ref> (uglavnom Srbi iz Hrvatske i BiH)<ref name="CPI"/>, dok su domaći (među njima i brojni Hrvati) samo iznimno.<ref name="CPI"/> Nove mjere [[kolektivizacija|kolektivizacije]], urbanizacije, [[agrarna reforma|agrarne reforme]] su osobito pogodile bunjevačke Hrvate, a ponajviše velike zemljoposjednike među njima; no s druge strane, dio siromašnih Hrvata bezemljaša je prvi put došao do ikakve zemlje.<ref name="HNVBara"/><br /> Drugi krak agrarne reforme koji je nanio štetu hrvatskoj zajednici su bili novostvorene [[zadruga|zadruge]]. Kako su one stvarane, tako su opustili [[salaš]]i kojima su stanovnici uglavnom bili bunjevački Hrvati.<ref name="CPI"/><br /> <br /> U prvim godinama poraća se organiziralo i [[kolonizacija Vojvodine|kolonizaciju Vojvodine]] iz pasivnih krajeva bivše SFRJ. Stanovnike se doseljavalo u domove iseljenih Nijemaca, ali i na nove prostore. Tako je u SAP Vojvodinu doseljeni uglavnom Srbi, nešto Crnogoraca i Muslimana iz istočne Hercegovine, ali i nekoliko tisuća Hrvata, uglavnom s juga SR Hrvatske, ali i iz Gorskog Kotara, Hercegovine i Bosne.<ref name="HNVBara"/>. Zbog neprilagođenosti na znatno drukčiju klimu, nesrazmjer obećanog u odnosu na stvarne životne uvjete, veliki se dio kolonista primorskih Hrvata vratio u rodni kraj vrlo brzo nakon dolaska.<ref name="HNVBara"/>. Procesi urbanizacije i slabijeg ulaganja u sela su kasnijih desetljeća rezultitrali depopulacijom sela, neki su salaši zamrli, veća sela su zabilježila rast kao i gradovi. Sela koja su preživjela su doživjela razvitak zbog izgradnje infrastrukture.<br /> <br /> Krajem rata i u poraću rata su se nove vlasti pošle obračunavati s Crkvom i zaostatcima križarskih skupina. U [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]] su partizani 1944. strijeljali župnika Antuna Bergera.<ref>Zvonik br.6-7/2010., str. 8.</ref>Ožujka 1948. je u Subotici osudilo 3 skupine od ukupno 27 katoličkih svećenika i aktivista, a optuženi su da su pripadali "ustaškoj i križarskoj terorističkoj organizaciji".<ref name="HNVBara"/> 17. ožujka 1948. je osuđen [[Vojislav Pešut]] i još 9 osoba, od čega troje svećenika, 24. ožujka 1948. [[Mara Čović]] (Marija Čović) i još 8 osoba, od čega troje svećenika te 25. ožujka 1948. [[Tome Vukmanov]] i još 6 osoba.<ref name="HNVBara"/><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Usporedi Marija Dulić, "Da se ne zaboravi: subotički proces 1946.", Politički zatvorenik, (9) 1999., br. 87: 47; Ante Sekulić, "Dvije subotičke presude (1948. i 1972.)", Politički zatvorenik, (10) 2000., br. 102: 37-40</ref>, [[Ivan Kujundžić]], [[Alojzije Poljaković]] i ostali. Zabilježena je križarska aktivnost i kod Srijemske Mitrovice.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Zdenko Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945.-1950. (Zagreb, 2002.),str. 427.</ref> Pritisci zbog istrage su obuhvatili dvjesta ljudi.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Mara Čović: Sjećanje – svjedočenje: Zvuči kao priča, a bila je istina! (Rijeka, 1996)</ref><br /> <br /> Nakon što su prošle prve godine poraća progoni mjesnih Hrvata su izgubili na intenzitetu, no već polovicom '50-ih su komunističke vlasti počele sa sustavnim potiskivanjem, uništavanjem, negiranjem i prešućivanjem svega što je hrvatsko. Počelo se uklanjati pridjeve "hrvatski" iz kulturnih i drugih ustanova, društava, kao subotičko [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|HNK]] koje je postalo Narodno pozorište, [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]] prestaje izlaziti pod tim imenom, [[NK Bačka 1901 Subotica|HAD Bačka]], hrv. školstvo je 1958. ugašeno, a brojna hrv. društva su ukinuta i slično. Nacionalna politika komunističkog sustava je pokazala svoje lice: nastojali su zatomiti nacionalne osjećaje svima narodima, a posebice kod Hrvata, a da bi se stvorila nekakva jugoslavenska nacija. Hrvati izvan Hrvatske su bili izloženi snažnom odnarođivanju. Svako naglašavanje hrvatstva se proglašavalo nacionalizmom <ref name="Cvijin"/>. <br /> <br /> Stvari su se počele micati padom [[Aleksandar Ranković|Ranković]]a i daljnjim liberalizacijama 1960-ih i početkom 1970-ih, odnosno za vrijeme [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]]. No i tada u teškim uvjetima. <br /> 1960. su se sukobili pisci suradnici časopisa Rukoveti oko Miroslava Krleže, Marka Ristića i Oskara Daviča. Ishod je bio još jači dogmatizam, a hrvatske pisce se postupno uklonilo iz Uredništva, a suradnju su uskratili i onima koji su osnovali Rukovet.<ref name="suvremenaknjizevnost"/> 1960-e je tako hrvatsko kulturno djelovanje ostalo ograničeno unutar okvira Katoličke crkve, malom broju društava kao što su somborski [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|"Vladimir Nazor"]] i tavankutski "Matija Gubec". Vojvođanski hrvatski pisci su velikim dijelom djelovanje prebacili u Hrvatsku. U Vojvodini su ostali na hrvatskom pisati [[Ante Jakšić]], [[Jakov Kopilović]], [[Juraj Lončarević]], [[Miroslav Slavko Mađer]], [[Lazar Merković]], [[Matija Poljaković]], [[Ante Sekulić]], [[Mara Švel-Garmišek]], [[Balint Vujkov]] i još neki.<ref name="HNVBara"/> No, zbog gospodarskog prosperiteta i obrazovnih mogućnosti 1950-ih i 1960-ih, Vojvodina je privukla hrvatske ekonomske migrante iz siromašnijih krajeva, najviše iz BiH, što je zbog činjenice da je to bilo stanovništvo u reproduktivnoj dobi, povoljno utjecalo na porast broja Hrvata, tako da je 1961. Vojvodina imala najveći postotak Hrvata nego ikad prije i poslije. Hrvatsko kulturno djelovanje je bilo otežano i ulaskom u 1970-e. Liberalizacije se osjetila u obnovljenoj [[Dužijanca|Dužijanci]] 1968. u kojoj je sudjelovalo 3000 sudionika, a pratilo više od 100.000 gledatelja. Pokrenut je godišnjak [[Subotička Danica|Danica]].<ref name="CPI"/>Ipak, netom rođena ideja osnivanja pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] je osujećeno, pa je osnovano par društava sa hrvatskim predznakom. Tako su primjerice 1970. raznorazni pritisci utjecali na to da se umjesto planiranog osnivanja ogranka Matice hrvatske u Subotici osnuje [[Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Bunjevačko kolo]]: beogradski tisak je to javnosti unaprijed prikazivao negativnim, a onda je uslijedila osuda od strane jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita.<ref name="Bara"/>."Sječom u Karađorđevu" [[1971.]] je uslijedio novi progon i zatvaranje vojvođanskih Hrvata, posebice inteligencije, od čega se tamošnja hrvatska zajednica nikad nije oporavila. Iz javnog života vlasti su uklonile više od 120 članova<ref name="suvremenaknjizevnost"/> Pododbora Matice hrvatske koji se trebao osnovati. Radilo se o brojnim javnim djelatnicima, publicistima, pravnicima, inženjerima, liječnicima, novinarima, spisateljima, znanstvenicima, političarima te osoblju iz medija: suradnicima i urednicima radija, novina i časopisa<ref name="suvremenaknjizevnost"/> koji su uhićeni, zatvoreni ili otpušteni s posla.<ref name="CPI"/> Hrv. društvima je opet uklonjen predznak "hrvatski", a uslijedila su "''proganjanja i ukidanja svega što je hrvatsko, iseljavanja, sudski procesi, nasilna asimilacija i represija''" koja je potrajala narednih 20 godina, učinivši to razdoblje jednim od najtežih u povijesti za bačke Hrvate<ref name="Glasila"/>. Slomom proljeća se dio hrvatskih aktivista preselio u SR Hrvatsku<ref name="Cvijin"/>. Indikativno je da je jugoslavenskom režimu bilo nepodobno ikakvo spominjanje neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Tako je šesti broj [[Hrvatski književni list|Hrvatskog književnog lista]] bio zabranjen jer je sadržavao pismo čitatelja koji je pisao o neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Objašnjenje koje su vlasti dale je glasilo da je to bilo "protuustavno pisanje" "jer se objavljivanjem tog pisma taj list pača u unutarnje stvari druge republike, na što taj list nema pravo".<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_tomcic.html Tomislav Jonjić] Razgovor sa Zlatkom Tomičićem, pristupljeno 10. prosinca 2011.</ref><br /> Ni 1973. ta histerija talibanskih razmjera nije prestala: proskribiranim hrvatskim autorima se uništavalo djela, pa makar se radilo o zbirkama hrvatskih narodnih pjesama i pripovjedaka, velikom broju hrvatskih autora su njihove knjige izbacili iz knjižnog fonda subotičke Gradske knjižnice, pri čemu se neke izravno uklanjalo bacanjem u otpad, a knjige koje su bile klasične vrijednosti su kriomice rasprodavane po antikvarijatima; fonoteka i dokumentacija Radio Subotice je uništena, "da bi se uklonilo nepoćudne".<ref name="suvremenaknjizevnost"/><br /> <br /> Kroz cijelo vrijeme od 1945. do raspada SFRJ su veze bačkih Hrvata s Hrvatskom bile slabije nego u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, iako su Hrvati bili školovanjem, kulturom, gospodarski, rodbinski i na druge načine vezani za SR Hrvatsku<ref name="Cvijin"/>. U tom dobu je jedina povezujuća snaga među Hrvatima u Vojvodini bila [[katoličanstvo|Katolička Crkva]]<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> Godine 1986. nakon objave [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]], počelo se osjećati napetosti u odnosu prema Hrvatima. 1990. su se stvari pogoršale i krenula su otpuštanja Hrvata s posla, telefonske prijetnje i ini oblici pritisaka. Uslijedili su pritisci i progoni. Radi dobijanja izlike za nova zlostavljanja, proširene su lažne priče da se Hrvati u Vojvodini naoružavaju (u biti [[projekcija (psihologija)|projekcija]] ponašanja Srba u Hrvatskoj) i potom su [[pretres]]ali kuće uglednih Hrvata. Zatim su krenuli još nasilniji napadi na Hrvate, bacanje bomba na katoličke objekte, kuće i dvorišta Hrvata, fizičkog nasilja od strane nepoznatih osoba te od službene srbijanske policije. Većina Hrvata, mirna kao i dotad, nije ustuknula. Za pokrenuti i ubrzati odlazak Hrvata na masovniju razinu, počela su ubojstva Hrvata. Poznat je Šešeljev huškački govor mržnje u Hrtkovcima. Posljedica svega toga je da je iz Vojvodine protjerano oko 40.000 Hrvata.<ref>Zlatko Žužić: [https://www.hrvatsko-slovo.hr/2016/04/21/dnevnik-zlatko-ui-glavni-tajnik-zajednice-protjeranih-hrvata-iz-srijema-bake-i-banata-i-urednik-zova-srijema-i-gomolave/ ''DNEVNIK – Zlatko Žužić, glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i urednik “Zova Srijema” i “Gomolave” '']. Hrvatsko slovo. 21. travnja 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> === Pred i nakon raspada SFRJ ===<br /> [[Datoteka:Subotica ethnic mun.png|desno|mini|250px|Subotica: razmještaj Srba, Mađara i Hrvata po općinskom teritoriju grada (Hrvati su označeni crvenom i ružičastom bojom)]]<br /> Novo liberaliziranje je uslijedilo pred [[raspad SFRJ]], kada se dopušta višestranačje i u SR Srbiji i počinju se osnivati političke stranke i dopušta slobodnije nošenje nacionalnih oznaka, no to je bilo zapravo u sve otežanijim i naposljetku vrlo teškim okolnostima. <br /> <br /> Krajem 1980-ih godina se pojavio politički projekt [[dekroatizacija Bunjevaca|podvajanja hrvatskoga identiteta]] na sjeveru Bačke kroz stvaranje zasebne bunjevačke nacije. Srbijanske vlasti su u tome imale jednu od glavnih uloga, jer su ga od onda neprestano politički i materijalno poticale te mu davale punu stručnu potporu (jezikoslovnu, prosvjetnu, političko-pravno i sl.), a radi razbijanja slaborazvijenih identitetskih resursa vojvođanskih Hrvata.<ref name="Bušić">Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3., 4., 9. 28. listopada 2011. </ref> Isto se pokušalo kod šokačkih Hrvata, no praktično bez uspjeha.<ref name="Bušić"/> Ishodište tog projekta je bila temeljem subetničke osnove i regionalnih imena za Hrvate umjetno stvoriti nove nacije kojima je glavna ideologijska sastvnica [[antihrvatstvo]].<ref name="Bušić"/>Kroz 20 godina se pokazalo da pripadnici elite bunjevačko-nehrvatske opcije ne bi mogli niti pokrenuti niti provoditi taj projekt<ref name="nastavakpolitike">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=169 Radio Subotica] Slaven Bačić: Nastavak politike drugim snagama, 15. veljače 2010.</ref>. Od onda je veći dio pripadnika bunjevačko-nehrvatske opcije, ponajviše njihovo vodstvo se politički priklonilo uz čvrstorukaše beogradske političke pozornice (neki su postali ministri: [[Ivan Sedlak]], ministar u Vladi Srbije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ministar bez portfelja)<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=102&arc=102 Radio Subotica na hrvatskom] [[Slaven Bačić]]: Kvaziznanstveni temelji bunjevačke „nacije“, 26. kolovoza 2007. </ref>, prvo u [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] Slobodana Miloševića (te [[Mira Marković|Mire Marković]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] s kojim su se grlili na subotičkom trgu<ref name="Večernji">[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] Robert Bubalo, [[Zdenko Jurilj]]: Prijepodne su Hrvati, a poslijepodne Bunjevci. 9. lipnja 2006.</ref>), kojima se kasnije [[SRS]] i [[JUL]] te uz koalicijske vlade Vojislava Koštunice i njegove stranke DSS. Pri tome je bitno navesti da je projekt umjetne bunjevačke nacije u tom razdoblju jedno vrijeme bio "na ledu" od listopada 2000. do kraja 2003. zbog toga što je bio savezništvu sa svrgnutim Miloševićevim režimom<ref name="nastavakpolitike"/> koji je 24. rujna 2000. odbio priznati poraz na predsjedničkim izborima u SR Jugoslaviji i sići s vlasti, što je kulminiralo [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|masovnim beogradskim prosvjedom 5. listopada]], nakon čega je Milošević pao s vlasti te je bunjevačko-nehrvatskoj opciji bilo očigledno politički neoportuno i riskantno ostati uz njegovu stranku.<br /> <br /> [[Velika Srbija|Velikosrpski]] krugovi oko [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] su spremali napad na Hrvatsku i [[etničko čišćenje]] Hrvata iz Srbije, a huškačka retorika protiv Hrvata je bila sve jača. Prijetnje su se potom počele izvršavati, a iste se vršilo ubitstvima, progonima<ref name="KiceniSrijem">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194004/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=22. veljače 2008. }} Divan je kićeni Srijem</ref>, pritiscima kojima se dovodilo mjesne Hrvate do odluke da napuste Srbiju po svaku cijenu, kao i nepriznavanjem postojanja Hrvata. <br /> <br /> Tako je Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ [[Margit Savović]] izjavila [[10. lipnja]] [[1994.]] da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina<ref>{{srp oznaka}} [http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik] Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003. </ref>.<br /> <br /> Vlasti su izmišljale i promicale nove nacije "koje nisu Hrvati" (Bunjevci i Šokci) i promicanjem i pomaganjem ustanova i udruga tih novih nacija, kojima bi se usitnilo hrvatsko tkivo u Vojvodini. To je bilo osobito pojačano od Miloševićeva dolaska na vlast, kao i nakon raspada SFRJ. Osim proguravanja te teze, obećanja beogradskih političara o statusu posebnih naroda<ref name="Miroljub_br_14">[https://web.archive.org/web/20041225080748/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir01.html Miroljub br. 14/2001.] Umisto uvodnika - Popis stanovništva</ref>za te dvije hrvatske etničke skupine su se i ispunila. <br /> <br /> Promicale su tezu da su "Bunjevci poseban narod ili da su katolički Srbi", unatoč činjenici da su hrvatski preporoditelji iz Bačke [[Blaško Rajić]], [[Lajčo Budanović]], braća Kujundžići, [[Đeno Dulić]], Zomborčević i brojni drugi u hrvatskom kulturno-nacionalnom identitetu prepoznali svoj bunjevački identitet<ref name="Istrazivanje">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] [[Krešimir Bušić]]: Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004.</ref>. Dio odnarođenih bunjevačkih Hrvata je kao i u doba Kraljevine Ugarske i Kraljevine Jugoslavije služio vlastima te je želio steći identitet jačih i vladajućih naroda u susjedstvu <ref name="Istrazivanje"/>.<br /> <br /> Ova je kampanja krenila pred popis stanovništva 1991., a potom i 2001.. Kao i svakoj takvoj kampanji, cilj joj je bila asimilacija ciljanog naroda, u ovom slučaju, hrvatskog. Tako je na popisu 1991. su ondašnje vlasti Hrvatima široke ruke ponudile i mogućnost izjasniti se kao Bunjevci, Šokci, Jugoslaveni, a u tom je pravcu pred sami popis 1991. formirana t.zv. ''Bunjevačka i šokačka stranka'' koja je promicala dekroatizatorske interese tih dekroatiziranih Hrvata.<ref name="CPI"/> Ubrzo se pokazalo kako je ta politika bila štetna i za te dekroatizirane Hrvate. Posljedica je bila da se ti Hrvati, koji su se izjasnili na tom popisu kao Bunjevci i Šokci, uopće nisu pojavili kao posebna cjelina na rezultatima popisa, nego su nestali, a u stvari su ostali "sakriveni" u rubrici "Ostali". S druge strane, broj izjašnjenih Hrvata se u konačnim tablicama znatno smanjio, tako da je ispalo da su Hrvati u brojnim naseljima samo nekakva nebitna nacionalna zajednica. Sukladno takvim rezultatima režim u Srbiji je imao izlike da Hrvatima ne daje niti status nacionalne manjine<ref name="Miroljub_br_14"/>. Nadalje, etnička elita Hrvata izjašnjenih kao Bunjevci identitet svoje zajednice potvrđuje animozitetom ili antihrvatskom retorikom<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010.</ref> iz više razloga: zbog toga što se palo pod utjecaj velikosrpske propagande, radi dodvoravanja vlastima (da bi se ostvarila nekakva korist ili ostvarila sigurnost života i imovine) ili iskazivanjem animoziteta prema svom stvarnom identitetu da bi se dokazali ekstremnim velikosrbima, a radi izbjegavanja progona. Nekima nije ni to odhrvaćenje pomoglo: pojedini su javno poricali da su Hrvati i stavljali se iza identiteta "Bunjevac, Subotičanin", no unatoč tome su i takvi dobijali ultimatume "'' da za 24 sata napuste Srbiju''"<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac397.nsf/AllWebDocs/Pripovijetke_o_odlascima_bez_povratka Vijenac br.397, 21. svibnja 2009.] Strahimir Primorac: Pripovijetke o odlascima bez povratka, preuzeto 12. lipnja 2011.. Pisac Neven Ušumović opisao je takve stvari u svojoj pripovjetci Otac i sin.</ref>, jer su velikosrpski ekstremisti znali da se iza tih anacionalnih imena "kriju" Hrvati.<br /> <br /> Slika se nije izmijenila ni u desetljeću koje je uslijedilo. Srbijanska državna tijela i ustanove su i dalje poticala podvajanje u hrvatskoj zajednici, s time što je logistički pomagale sve skupine koje su se odmetale od hrvatstva, pa su logistički podupirale kvaziznanstvene, politički anakrona nastojanja radi stvaranja umjetne podjele hrvatskog autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke, a sve radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata. U tom pravcu su i potpore koje su dolazile od srpskih ekstremnijih političkih stranaka.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5812&arc=5812 Radio Subotica] GrO SPO-a daje punu potporu, 18. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011. </ref>Suprotno tome, sve prohrvatske opcije su bile izložene pritiscima, zanemarivanjima ili opstruiranjima. To je dovelo do toga da hrvatska zajednica do proljeća 2011. još nije uspjela dovršiti formiranje posebnog popisa birača niti u velikim sredinama kao što su Novi Sad i Beograd, gdje živi više od 25.000 Hrvata, a sve zbog straha, velikog animoziteta spram Hrvata u Srbiji, neprepoznatljivosti u urbanim sredinama (posebice u Novom Sadu i Beogradu) itd..<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5809&arc=5809 Radio Subotica] Kuntić: Evidentni propusti u radu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, 17. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011.</ref><br /> <br /> Izbijanjem agresije na Hrvatsku i hrvatsko osamostaljenje čemu se protivio srbijanski i jugoslavenski državni vrh koji su držali Srbi i Crnogorci, jako se loše odrazilo na vojvođanske Hrvate. Hrvati su svakog dana trpili ulične prepade i zastrašivanja. Srbija nije htjela da vojvođanski Hrvati imaju miran život.<ref>Damir Kopljar, razgovor s [[Krešimir Bušić|Krešimirom Bušićem]]: [https://mimladi.hr/2024/08/29/povijest-i-podrijetlo-hrvata-u-vojvodini/ ''Povijest i podrijetlo Hrvata u Vojvodini '']. Mi mladi. 29. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Zv9wWoiSY4s '' Akademska večer #18 - doc. dr. sc. Krešimir Bušić - Hrvati u Vojvodini '']. Kanal Časopis Obnova - Renewal magazine. 26. travnja 2022.</ref> Računa se da je za doba Miloševićeve vlasti iz Vojvodine otišlo odnosno bilo prisiljeno otići 20.000 do 40.000 Hrvata<ref>[http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=hnm007 MPVEI RH] Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji</ref>, od čega je iz Srijema pod prijetnjama protjerano više od 20.000, pri čemu su Hrvati prisilno i uz prijetnje i nasilje morali zamijeniti svoje kuće u Srijemu.<ref name="prognano20tisuca">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6412 Radio Subotica na hrvatskom] Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristup stranici: 1. rujna 2011.</ref>. Indikativan je slučaj sela [[Kukujevci|Kukujevaca]], gdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.<ref name="prognano20tisuca"/> Po navodima Memoranduma Udruge Hrvata izbjeglih iz Vojvodine, iselilo je 30.000 Hrvata, dok je ministrica SRJ [[Margit Savović]] u izjavi od 28. listopada 1993. to opovrgavala i priznavala isključivo brojku od 6.000 obitelji <ref>[http://www.hic.hr/dom/397/dom06.htm DIS 397] Kalendar</ref>. <br> Sveukupno vlasti u srpsko-crnogorskoj federaciji sve do 2002. nisu Hrvatima u Srbiji priznavale ni status ni prava nacionalne manjine <ref name="Glasila"/>.<br> Pored toga u ratno vrijeme je ubijeno 27 Hrvata, oštećen je veliki dio sakralne baštine, a u Srijemu je u pojedinim selima cjelokupno autohtono stanovništvo promijenjeno.<ref>Razgovarali Mimladi: [https://mimladi.hr/2024/08/19/darko-bastovanovic-o-hrvatima-u-vojvodini-organiziramo-300-kulturnih-manifestacija-godisnje-ali-neophodan-je-znanstveni-i-politicki-angazman/ ''[[Darko Baštovanović]] o Hrvatima u Vojvodini: Organiziramo 300 kulturnih manifestacija godišnje, ali neophodan je znanstveni i politički angažman'']. Mi mladi. 19. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> Tih su desetljeća Hrvati sudjelovali u upravnim tijelima samo u Subotici i to u koaliciji zajedno s Mađarima.<ref name="Večernji"/><br /> Situaciju je Hrvatima u Vojvodini jako pomogao - uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu 1998. godine. Nakon što je reprezentacija srpsko-crnogorske federacije ispala, Srbi su navijali za Hrvatsku te je uspjeh Hrvatske Hrvatima podigao rejting kod Srba. Kod nehrvatske opcije Bunjevaca se pokazao suprotno obrazac ponašanja,<ref>[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] [[Petar Kuntić]] u razgovoru za Večernji list. 9. lipnja 2006.</ref> obrazac svojstven [[konvertitstvo|konvertitima]] (animozitet prema stvarnom identitetu).<br /> <br /> Dolaskom [[DOS]]-a na vlast u Srbiji, državna se politika uvelike poboljšala prema tamošnjim Hrvatima. Ipak, i nakon pada Miloševićevog režima, stvari su ljudska i manjinska prava Hrvata u Srbiji su bila teška. Unatoč započinjanja demokratizacije društva u Srbiji, vrlo su se malo micale stvari oko zaštite prava Hrvata, koji su i nadalje bili prepušteni sebi i svojim skromnim resursima.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Situacija je 2004. bila takva da su Hrvati u Vojvodini i Srbiji bili prepušteni sami sebi izboriti se za svoja prava, pri čemu nisu mogli računati niti na [[Europska unija|Europsku Uniju]] koja "''favorizira nacionalne manjine u svakoj državi''", kako je to slikovito opisao kulturni djelatnik bačkih Hrvata [[Lazar Ivan Krmpotić]].<ref name="indextribina">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/tribina-polozaj-i-perspektive-hrvata-u-srbiji-i-crnoj-gori/209794.aspx Index] (HINA) Tribina "Položaj i perspektive Hrvata u Srbiji i Crnoj, 24. lipnja 2004. </ref> Informativni prostor je pružao slabu ili iskrivljenu sliku o tamošnjim Hrvatima, jer su objektivna glasila bila ugašena, preživjela su pisala kako im je bilo naređeno, a povrh svega su hrvatska glasila iz RH prenosila te iskrivljene informacije.<ref name="indextribina"/> U to su vrijeme Hrvati bili zapostavljeni i u strukturama vlasti velikih gradova, čak i u onima gdje su bili vrlo velika zajednica. Tako su u Subotici Hrvati sudjelovali u vlasti s tek 3-4%, iako su po procjenama činili 50% stanovništva.<ref name="indextribina"/><br /> <br /> 2005. je zabilježen zanimljivi paradoks. Kad je predsjednik [[DSHV]]-a na svečanoj sjednici pred hrvatskim predsjednikom Mesićem i srbijanskim predsjednikom Tadićem povodom 15. obljetnice utemeljenja DSHV-a pozvao srbijanske vlasti neka više ne dijeli umjetno hrvatski narod na Hrvate i "Bunjevce", bio je kazneno prijavljen. Tog su ga popodneva prijavili predstavnici iz 11 bunjevačkih institucija nehrvatske opcije, a jutra tog istoga dana su bili pred hrvatskim konzulatom u Subotici u redu čekali i tražili hrvatske dokumente: domovnice i putovnice. Paradoks i [[dvoličnost]] su se sastojali u tome što se za dobivanje tih isprava treba donijeti dokument da su se izjasnili kao Hrvati. <ref name="Večernji"/> Izjavu predsjednika DSHV-a su potvrdili iz hrvatskog konzulata.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839&arc=1839 Radio Subotica, program na hrvatskom] Josip Stantić: Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref><br /> <br /> === Stanje danas ===<br /> Po stanju uoči popisa stanovništva 2011. godine, Hrvati su bili izloženi identitetskim nijekanjima, osobito bunjevački Hrvati u Bačkoj. Taj projekt nije našao potporu kod šokačkih Hrvata, za razliku od dijela bunjevačkih Hrvata.<ref name="Bušić"/> <br /> Što se tiče zastupljenosti u prestižnim strukturama društva, Hrvati su podzastupljeni. Institucionalna izgrađenost je krhka, socijalne veze nisu razvijene, među članovima je malobrojna interakcije, unutar manjinskog polja ne postoji sfera civilnog društva. Unutar same zajednice nisu razvijene demokratske institucije, što je inače boljka kod drugih manjina u Srbiji, pa često nema dijaloških oblika susretanja, kad se pojave sukobi interesa, nisu uvijek pozitivno razriješeni, nisu jasno definirane procedure donošenja odluka i slično. Nazočna je česta monolitna javnost unutar hrvatske manjine, a često je u situaciji da je pod snažnom kontrolom određenih skupina. Uz sve to, zbog toga što ne postoji planski odnos prema vlastitim snagama, potencijali hrvatskog kadra nisu najbolje iskorišteni. Neke pute tu situaciju vojvođanski Hrvati ne mogu sami riješiti, jer ih srbijanske državne vlasti opstruiraju, a da pri tome vanjskopolitičke institucije RH su slabo reagirale po tom pitanju.<ref name="Bušić"/><br /> Slika suradnje najvažnije znanstveno-kulturne institucije vojvođanskih Hrvata, ZKVH-a, sa znanstvenim i kulturnim institucijama u RH se je popravila od osnutka ZKVH 2008., no to je ponajviše zbog inicijative sa strane ZKVH, a ne ustanova iz RH.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Situacija vojvođanskih Hrvata danas nije jednaka kod sviju, nego je vrlo različita, ponajviše zbog svih 1990-ih.<ref name="Bušić"/> Istočnosrijemski Hrvati su najgore prošli, pretrpivši velike demografske gubitke, zbog pretrpljena nasilja kojem je motiv bio njihova nacionalnost, tako da je taj kraj ostao bez 30.000 Hrvata, dok je više od 20 ubijeno, a manjinska prava su znatno manja. Strah je stoga tu najjači, pa je broj ustanova i organizacija neznatan u usporedbi s drugima. Stanje se malo popravilo druge polovice 2000-ih, pa tako u Srijemu danas djeluje 11 kulturnih udruga, hrvatski se jezik predaje u Srijemskoj Mitrovici u pet škola te je službenim u još nekoliko naselja. Nasuprot njima, na sjeveru Bačke, gdje je veća koncentracija i brojnost Hrvata, stanje je povoljnije. Tako u Subotici postoji cjelovito obrazovanje na hrvatskom u peterima osnovnim školama te u dvjema srednjima. Postoje radijske postaje i tiskani mediji koji informiraju na hrvatskom, a sve najvažnije ustanove vojvođanskih Hrvata su u Subotici. Ipak, Hrvati u tim krajevima malo koriste svoja manjinska prava, zbog naslijeđenih strahova iz 1990-ih, manje od 10% hrvatske djece se školuje na materinskom (hrvatskom) jeziku, znatno manje od prosjeka inih manjina.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Pored tih, postoje manje poznate skupine Hrvata u Banatu te velikim gradovima kao Novi Sad ili izvan Vojvodine, Beograd. Hrvati u Banatu kao i oni u užoj Srbiji nemaju nikakvu udrugu te jedino kako eventualno djeluju je unutar Katoličke Crkve. Nacionalnomanjinsko organiziranje je izostalo i kod Hrvata u Novom Sadu, iako ih ondje živi skoro 6000. Sveukupno, između svih tih zajednica je slaba integriranost, veze između njih su male, slabe, površne i vrlo mali udio Hrvata (manje od 5%) sudjeluje u radu manjinskih tijela, što profesionalnih, što neprofesionalnih udruga.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Prema istraživanjima političkih preferencija koje je za svoj doktorat sprovela [[Jasminka Dulić]], Hrvati iz Vojvodine većinski su priklonjeni demokratsko-liberalnom političkom bloku, po čemu se velikim dijelom slažu s [[Mađari u Vojvodini|Mađarima]] iz Vojvodine.<ref name="političkepreferencije">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6742 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Liberalni konzervativizam karakterističan za hrvatsku zajednicu, 15. prosinca 2011.</ref> Iz tog razloga su skloni strankama kao što su DS, LSV, LDP i nacionalno manjinske stranke - za Hrvate DSHV, a za Mađare SVM. Ono što temelji takav stav tih dvaju naroda je [[moral]]ni [[konzervativizam]] utemeljen na kršćanskim vrjednotama i proeuropske naklonostima, odnosno kulturni konzervativizam. Po tomu se ta dva naroda razlikuju od [[Srbi u Vojvodini|Srba]] iz Vojvodine te [[dekroatizacija Bunjevaca|nehrvatske opcije]] bunjevačkih Hrvata, koji su priklonjeni nacionalno-radikalskoj opciji temeljenom na [[tradicionalizam|tradicionalizmu]] i konzervativizmu, no ne onom konzervativizmu one vrste koji je kod Hrvata i Mađara, nego konzervativizmu iz modela iz [[socrealizam|socrealističkog]] sustava.<ref name="političkepreferencije"/> Hrvati u Vojvodini se ističu među drugim narodima po tome što im je izražena tradicionalost religioznosti, no ne u smislu protumodernosti ili protureformskosti.<ref name="političkepreferencije"/><br /> <br /> Sadašnje stanje ne uliva veliki optimizam glede očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu, čemu su doprinos tome dale su i devedesete godine prošlog stoljeća tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja hrvata iz Srijema. Hrvatska manjina u Srijemu nema zakonom riješen status kao što ga imaju manjine u Hrvatskoj kojima je osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Osiguranjem mjesta zastupnika dalo bi se na važnosti za ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Hrvatima pripadaju garantirana mjesta u općinskim i gradskim skupštinama kao i u skupštini Vojvodine. Pogađa ih i problem nezaposlenosti. Hrvatske tvrtke koje danas ulažu u Srbiji premalo zapošljavaju hrvatsku mladež u Srijemu. Zapošljavanjem bi im dali materijalne preduvjete da se zadrže u Srijemu čime bi ta mladež nastavila očuvanje kulturne baštine srijemskih Hrvata.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini"/><br /> <br /> Veliki problem kod umirovljenih izgnanih i protjeranih Hrvata iz Vojvodine jest sustav mirovinskog i socijalnog osiguranja, odnosno sporazum Republike Hrvatske i Republike Srbije. Na inicijativu ministra vanjskih poslova Mate Granića potpisan je taj sporazum, a izgnani i protjerani Hrvati iz Vojvodine su upozoravali na probleme koji će nastati. Kad je sporazum stupio na snagu 1. svibnja 2003., ondašnjih 4000 Hrvata iz te skupine pogođenih ovim sporazumom dovedeno je u teški socijalni položaj. Plediranja prema predsjednicima Sabora, te predsjednika i premijera RH nisu dala rezultata. Čim je sporazum stupio na snagu, Hrvatska je automatizmom obustavila svaku daljnju isplatu mirovina, a Srbija je uz tradicijsko kašnjenje mirovina dodatno kasnila, tako da mjesecima nisu primili ništa. Kad je novac napokon počeo pristizati, ionako mali iznosi bili su prepolovljeni, pa su izbjegli vojvođanski Hrvati su primali mirovinu ekvivalenta od 30-40 eura do eventualno 100-120 eura, što u RH nije dostatno za život. Stoga su izbjegli Hrvati poslali prijedlog amandmana u kojem traže da Republika Hrvatska preuzme na sebe obvezu isplate mirovina svojim građanima te da se vrati na stanje od prije 1. svibnja 2003. godine i primjene odredaba Ugovora sa Srbijom i Crnom Gorom, ali i ništa manje.<ref name=skromni/><br /> <br /> == Hrvatski jezik u upravi, medijima i školstvu ==<br /> Na cijelome teritoriju grada Subotice od 1993. hrvatski je bio službenim, no to je značajnije zaživjelo tek kada je ustanovljena općinska Služba za prevodilačke poslove na hrvatskom jeziku, što je bilo 2004. godine.<ref name="HNV-službenijezik">[http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |date=17. ožujka 2012. }} Službena uporaba hrvatskog jezika</ref> <br /> <br /> Nastava hrvatskog jezika u Republici Srbiji izvodi se od školske godine 2002./2003., a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007., i to u pet osnovnih škola (Subotica, Monoštor, Đurđin, Mala Bosna i Donji Tavankut), i tri srednje škole na području Grada Subotice. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u četiri vrtića, u Subotici, Donjem Tavankutu, Maloj Bosni, te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici, izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Intenzivno se radi na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.<ref name=najzakinutiji>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gledsita/24651-srijemski-hrvati-najzakinjeniji Hrvatski fokus] Branimir Miroslav Tomlekin: ''Srijemski Hrvati najzakinutiji - Na novosadskom Filozofskom fakultetu treba osnovati Katedru za hrvatski jezik i književnost'', 1. veljače 2019. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref><br /> <br /> Odlukom Skupštine općine Srijemska Mitrovica od kraja 2005., hrvatski je služben u [[Stara Bingula|Staroj Binguli]]. [[Apatin]]ska općina proglasila je 2006. hrvatski jezik i pismo službenim u [[Sonta|Sonti]]. [[Sombor]]ski statut iz 2008. je uveo hrvatski kao službeni u [[Monoštor]] i [[Bereg]].<ref name="HNV-službenijezik"/><br /> <br /> Po stanju od studenog 2009., hrvatski jezik je službenim jezikom na području [[Subotica|Subotice]], [[Sombor]]a, [[Srijemska Mitrovica|Srijemske Mitrovice]], [[Šid]]a<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4385 Radio Subotica] DSHV: Dvostruka mjerila za emitiranje susjednih TV programa, 16. studenog 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref> i [[Apatin]]a<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726121515/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 |date=26. srpnja 2011. }} Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenoga 2009., pristupljeno 23. studenoga 2009.</ref>. Od jeseni 2009., hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se uči u osnovnim školama u [[Plavna|Plavni]] i [[Vajska|Vajskoj]]<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4378 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306165328/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4378&tid=3 |date=6. ožujka 2016.}} Kratke vijesti, 13. studenoga 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref>. U Srijemskoj Mitrovici se hrvatski jezik uči u školama od jeseni 2009. kao fakultativni predmet<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Drustvo/Mitrovacki-djaci-uce-hrvatski-jezik.html Vesti] Mitrovački đaci uče hrvatski jezik, 4. listopada 2009., pristupljeno 6. prosinca 2009.</ref>. Prema dogovoru od 8. prosinca 2010., u [[Bač]]u će se od drugog polugodišta u školama započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010.</ref><br /> <br /> Od 2009. je [[Radio Sombor]] počeo emitirati jednosatnu tjednu emisiju na hrvatskom jeziku «Glas Hrvata».<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5853 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310142156/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=5853&tid=3 |date=10. ožujka 2016. }} Ivana Petrekanić Sič: Hoće li i kada Radio Sombor nastaviti s emitiranjem programa?, 3. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011.</ref> <br /> <br /> U osnovne škole u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] rujna 2009. godine uveden je predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Odaziv djece bio je velik pa je predmet uveden u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici za sve uzraste.<ref name=hrvatskiumitrovici>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/4880-prenosimo-dario-spanovic-nastavnik-hrvatskog-jezika-s-elementima-nacionalne-kulture-u-srijemskoj-mitrovici Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Suzana Darabašić/Hrvatska riječ: ''PRENOSIMO: Dario Španović, nastavnik Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici'', 23. srpnja 2018. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Nakon što se to dugo najavljivalo, 1. ožujka 2010. je drugi program [[Radiotelevizija Vojvodine|Radiotelevizije Vojvodine]] započeo emitirati redoviti program na hrvatskom jeziku. Prvo će se svakog dana od 17.45 emitirati informativne sadržaje iz Vojvodine u svezi s hrvatskom manjinom. Planira se raditi emisije političkog, društvenog i kulturnog sadržaja, a do konca lipnja 2010. se očekuje da će se oformiti i Uredništvo na hrvatskom jeziku na RTV Vojvodine. Veliku ulogu u ovom događaju je imala promjena rukovodstva na RTV Vojvodine koje je bilo "recidivom 1990-ih", a drugi čimbenik je bio donošenje Statuta Vojvodine koji je uveo i hrvatski jezik kao službeni jezik u Vojvodini<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4723 Radio Subotica] Na RTV-u napokon program i na hrvatskom jeziku, 3. ožujka 2010. </ref>. 4. ožujka 2011. je najavljeno formiranje uredništva, raspisivanje natječaja za urednika i usvajanje programske sheme programa na hrvatskom jeziku [[Radio Novi Sad|Radio Novog Sada]], a procedure bi trebale biti gotove do travnja 2011.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5861 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Program na hrvatskom jeziku proširit će se i na Radio Novi Sad do sredine godine, 7. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011. </ref> 30. svibnja 2011. je najavljeno da će se donijeti odluka o promjeni statuta općine Šid, čime će se omogućiti uvođenje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u službenu uporabu u naselju [[Sot]]u (40,07% Hrvata na popisu 2002.).<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6119 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Službena uporaba hrvatskog u naselju Sot napokon izvjesna, 30. svibnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011. (zamjenik Pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica u razgovoru za Radio Suboticu)</ref>. Prvog tjedna lipnja 2011. godine je [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|Hrvatsko narodno vijeće R. Srbije]] uputilo zahtjev lokalnoj vlasti u [[Šid]]u neka se hrvatski jezik uvede kao službeni u [[Batrovci]]ma, jer to mjesto s 28,44% Hrvata ispunjava propisane uvjete.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/412/HNV-uputio-zahtjev-lokalnoj-vlasti-u-Sidu:-Hrvatski-jezik-uvesti-u-sluzbenu-uporabu-u-Batrovcima/ Hrvatska riječ] HNV uputio zahtjev lokalnoj vlasti u Šidu: Hrvatski jezik uvesti u službenu uporabu u Batrovcima, 8. lipnja 2011.</ref><br /> 2012. su postignuti novi pomaci te su osigurani sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku: novi odjeli na hrvatskom jeziku u [[Kemijsko-tehnološka srednja škola Lazar Nešić, Subotica|Kemijsko-tehnološkoj srednjoj školi]] (npr. hrvatski odjel dizajnera odjeće), planira se otvoriti predškolske skupine na hrvatskom u [[Šandor]]u (da bi se pomoglo nastavi na hrvatskom u Osnovnoj školi 'Sveti Sava'), povećani obujam prijevoza učenika uz jednako poboljšanu kakvoću, a od naredne godine očekuje se četiri odjela u Gimnaziji i Politehničkoj srednjoj školi te jedan dakle Kemijskoj srednjoj školi.<ref name="uvjeti">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić, 28.prosinca 2012. Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku </ref> Zasad je problem što se đaci prvaci upisuju u srpske odjele iako su išli u predškolske skupine na hrvatskom.<ref name="uvjeti"/> Danas postoje predškolske skupine na hrvatskom u dječjem vrtiću '[[Marija Petković]]' u [[Ker (Subotica)|Keru]], te u [[Tavankut]]u i [[Đurđin]]u.<ref name="uvjeti"/> Iako postoji dovoljan broj zainteresiranih i dovoljan broj djece, u [[Sombor]]u i [[Apatin]]u nema nastave na hrvatskom niti predmeta 'Hrvatski s elementi nacionalne kulture'. <ref name="uvjeti"/> Počevši od školske godine 2013./14., djeci će u osnovnoj školi u [[Bezdan (Sombor, Srbija)|Bezdanu]] biti omogućeno fakultativno pohađati predmet 'Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture', s obzirom na veliki interes.<ref name="HR04072013">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1970/Za-nastavu-se-izjasnilo-dvadesetak-ucenika/ Dopisnici. Od jeseni u Bezdanu hrvatski jezik kao izborni predmet - Za nastavu se izjasnilo dvadesetak učenika], [[Hrvatska riječ (Subotica)]], Z.V., 4. srpnja 2013.</ref> Očekuje se da će to potaknuti da se i u [[Bereg]]u i [[Sombor]]u uvede fakultativna nastava hrvatskog, jer u tim dvama naseljima živi znatno veći broj Hrvata od onoga u Bezdanu.<ref name="HR04072013"/> Od 2017. u [[Petrovaradin]]u se jednom tjedno održava nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u župnoj dvorani župe Uzvišenja svetoga Križa u Petrovaradinu. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3894-hrvatski-jezik-u-petrovaradinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] S.D./Hrvatska riječ: ''Hrvatski jezik u Petrovaradinu'', 21. ožujka 2017. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Broj zainteresiranih je porastao. Ograničenje rada hrvatskoj nastavi je slaba potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.<ref name=hrvatskiumitrovici/><br /> <br /> Napretku hrvatske zajednice šteti pogubna koncentracija svega što je hrvatsko u Subotici, ponajviše u ruke bunjevačkih Hrvata. Zbog takve centralizacije, Hrvati u ostalim dijelovima Vojvodine i drugdje po Srbiji su potisnuti, po čemu su srijemski Hrvati najzakinutiji.<ref name=najzakinutiji/><br /> <br /> == Narječja ==<br /> [[Datoteka:Shtokavian Subdialect en.png|mini|desno|300px|Narječja. Bunjevački Hrvati su na zapadu i sjeveru Bačke.]]<br /> Bunjevački Hrvati govore zapadnom novoštokavskom ikavicom, istim narječjem hrvatskog jezika kojim govore Hrvati u Zagori, Lici, zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj Krajini. U te govore spadaju autohtoni mjesni govori Bikova, Lemeša, Đurđina, Male Bosne, Tavankuta, Žednika, zatim u Bajmaku, na Kelebiji i Verušiću, govori Hrvata u gradu Subotici, u Mirgešu, na Pavlovcu, a još samo u tragovima i u Somboru.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=95&arc=95 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] dr Sanja Vulić: Odnos dijalekta i standardnoga jezika s posebnim osvrtom na Hrvate u Bačkoj, 28. srpnja 2007.</ref><br /> <br /> Govori šokačkih Hrvata u Vojvodini, a to su primjerice autohtoni mjesni šokački govori Bača, Berega, Monoštora, Plavne, Sonte, Vajske te govori srijemskih Hrvata se temelje na slavonskom staroštokavskom ikavicom hrvatskoga jezika,<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Nas-divan-monostoracki.html Hrvatska riječ] [[Milovan Miković]]: Naš divan - monoštorački - Nova knjiga: Antun Kovač, »Na dvoru Pašinog Tune«, NIU »Hrvatska riječ«, Subotica 2009., 24. travnja 2009., preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> narječjem hrvatskoga jezika kojim govore Hrvati u Slavoniji, Baranji, Posavini, rumunjskom Rekašu, mađarskom Santovu i manjim oazama u Podravini i Bačkoj. Šokački govori iz Bođana odudaraju od drugih šokačkih govora po tome što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među šokačkim Hrvatima, što je posljedica toga što u tom selu od davna žive izmiješani sa Srbima<ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.</ref> <br /> <br /> Smanjena uporaba staroštokavskih govora kod mlađih naraštaja je posljedica utjecaja standarda i novoštokavskih govora, brojnih socioloških i političkih čimbenika, a najveći utjecaj imaju mediji i škola.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12173 Radio Subotica, program na hrvatskom] najave: "Znanstveni kolokvij na temu „Šokački govori u Bačkoj“, 7. lipnja 2011.</ref><ref name="bit_narodnog">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=6150 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Jezik u bîti narodnog bića (Marina Balažev o stanju na terenu), 7. lipnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011.</ref>Budući da je govor šokačkih Hrvata uvijek bio samo govorom obitelji, a nikad nije bio dobro primljen u javnom životu, došlo je do situacije da najmlađi iz obitelji šokačkih Hrvata niti kod kuće ne koriste govor svojih predaka, nego su prešli na govor okružja, na srpski standard.<ref name="bit_narodnog"/><br /> <br /> Govori doseljenih Hrvata u Vojvodinu nakon 1945. variraju ovisno o dobi. Stariji govore narječjem rodnog zavičaja, dok su mlađi Hrvati usvojili narječje sela ili grada u kojem su se rodili i žive. Usvajanje hrvatskoga standardnog jezika u Bačkoj u zadnjih 2000-ih je i 2010-ih godina izrazito poraslo, što se posebice odrazilo i dalo izvrsne rezultate u znanosti i u kulturnom životu uopće.<ref name="Vijenac13092012">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac490.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_govori_u_Vojvodini Hrvatski govori u Vojvodini] [[Josip Lisac]], Vijenac, Broj 490-491, 13. prosinca 2012.</ref> Nasuprot tome, u Vojvodini su danas hrvatski organski idiomi izrazito ugroženi.<ref name="Vijenac13092012"/><br /> <br /> <br /> == Stanje po popisima ==<br /> Vidi više u članku [[demografska povijest Vojvodine]].<br /> {| {{prettytable}} <br /> ! Godina <br /> ! Hrvata <br>prema <ref name="Zigmanov"> Hrvatska revija br.3/2005. [[Tomislav Žigmanov]]: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, str. 26 </ref> <br /> ! postotak <br /> ! Hrvata <br>prema<ref>[http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124120825/http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm |date=24. studenoga 2005. }} Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991) <br><br /> Autori se pozivaju: za 1880.-1910. i 1941. na mađarske popise o materinjem jeziku; jugoslavenske popise za 1921. i 1931. o materinjem jeziku, a za 1948.-1991. o nacionalnosti; za 1941. su kombinirali mađarske (Bačka 1941.) i jugoslavenske (Banat i Srijem 1931.) popise.<br> <br /> Za 1880.-1910. naselja Tompa, Kelebija i Čikerija, danas u Mađarskoj, su onda upravno pripadale Mađarskoj. Brojke za Hrvate obuhvaćaju osobe koje su u popisima zapisane u rubrikama Hrvati, Bunjevci, Šokci, Dalmatinci te "Srbi rimokatoličke vjerske afilijacije 1890."</ref> <br /> ! postotak <br /> ! Hrvata <br>prema<ref>Statistički godišnjak SAP Vojvodine [[1989.]], PZS, [[Novi Sad]], 1989., citirano na [http://www.hrz.hr/aktualno/zivic.htm HRZ-u: Depopulacija Hrvata u Vojvodini (1953.-2002.)]</ref> <br /> ! postotak <br /> ! nehrv. opcija<br>Bunjevci<ref>Prema srbijanskim statistikama.</ref><br><ref name="LPD8788"/><br /> ! postotak <br /> ! nehrv. opcija<br>Šokci<ref>Prema srbijanskim statistikama.</ref><br><ref name="LPD8788"/><br /> ! postotak <br /> |-<br /> | 1880. || - || - || align=right| 72.486 || align=right |6,2% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1890. || - || - || align=right|80.404 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1900. || - || - || align=right|80.901 || align=right |5,6% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1910. || - || - || align=right|91.016 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1921. || - || - || align=right|129.788 || align=right |8,5% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1931. || - || - || align=right|132.517 || align=right |8,2% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1941. || - || - || align=right|105.810 || align=right |6,5% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1948. || - || - || align=right|132.980 || align=right |8,1% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1953. || - || - || align=right|127.040 || align=right |7,5% || align=right|128.054 || align=right |7,5% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1961. || - || - || align=right|145.341 || align=right |7,8% || align=right|145.341 || align=right |7,8% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1971. || align=right|120.303 || - || align=right|138.561 || align=right |7,1% || align=right|138.561 || align=right |7,1% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1981. || align=right|109.204 || align=right |5,37% || align=right|119.157 || align=right |5,9% || align=right|109.203 || align=right |5,4% || align=right| 9.755 || - || align=right|199 || -<br /> |-<br /> | 1991. || align=right|74.808 || align=right |3,71% || align=right|98.025 || align=right |4,9% || align=right|72.394<br>74.226 || align=right |3,7%<br>3,7% || align=right | 21.552 || align=right | 1,1% || align=right | 1.866 || align=right | 0,1%<br /> |-<br /> | 2002. || align=right|56.546 || align=right |2,78% || - || - || align=right|56.546 || align=right |2,8% || align=right | 19,766 || align=right |0,9% || align=right |<ref>717 u cijeloj Srbiji.</ref>679 || align=right | -<br /> |-<br /> | 2011. || align=right| || align=right | || - || - || align=right| 47.033<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije]</ref><ref name="popis2011tabela">[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 Republički zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine prema nacionalnoj pripadnosti] {{Webarchive|url=https://archive.is/20130416155245/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 |date=16. travnja 2013.}}, pristupljeno 5. svibnja 2016. godine</ref> || align=right | 2,4%<ref name="popis2011prezentacija"/><ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 16.469<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 0,85%<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | ? || align=right | ?<br /> |}<br /> * prvi stupac: Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, Hrvatska revija br.3/2005.<br /> * treći stupac: Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991)<br /> * peti stupac: Hrvatim prema Statističkom godišnjaku SAP Vojvodine i Republičkom zavodu za statistiku Republike Srbije<br /> <br /> Od 56.546 Hrvata u Bačkoj, oko 40.000 je u Bačkoj, oko 12.000 u Srijemu. Najviše ih je u Subotici, Somboru i Novom Sadu. <ref name="Zigmanov"/>.<br /> <br /> Hrvate u Vojvodini je na popisima karakterizirala i etnička mimikrija<ref name="Zigmanov"/> - izjašnjavanjem pod drugim nacionalnim imenom radi izbjegavanja pritisaka odnosno mogućnosti napredovanja u karijeri i ostvarivanja kvalitetnijeg života. Tako su svojevremeno rasle brojnosti izjašnjenih kao Bunjevaca i Šokaca, a dobrim dijelom i osoba izjašnjenih kao Jugoslaveni<ref name="kolikosepoznajemo"/>, dok je istodobno bilježen pad broja osoba izjašnjenih kao Hrvati. Smatra se da od 200.000 nacionalno neopredijeljenih građana u Srbiji veliki udio čine Hrvati; kod Hrvata koji se nisu izjasnili kao Hrvati, brojni su se u Srijemu izjašnjavali kao neopredijeljeni ili su bili neizjašnjeni, dok su se u Bačkoj mnogi izjašnjavali prema svojoj subetničkoj pripadnosti.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Mato Groznica, zamjenik Pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne zajednice.</ref><br /> <br /> Pri tome se ne smije nepravedno pripisivati sav "gubitak" Hrvata etničkoj mimikriji, jer je postojala prirodna depopulacija, dobrovoljno iseljavanje u Hrvatsku ili u inozemstvo, ali prije svega nizak prirodni prirast koji je karakterizirao cijelu SAP Vojvodinu. <br /> <br /> Statistički se procjenivalo da bi broj Hrvata 1981. u Vojvodini trebao biti 142.718. Do brojke se došlo popisnim stanjem 1971. uvećanim za prirodni prirast i migracijski saldo Hrvata s drugim republikama i inozemstvom. Popisom 1981. izbrojeno je 109.203 Hrvata u Vojvodini, što daje pretpostavku o drukčijem izjašnjavanju 34.000 Hrvata. Posljedica je da su neka bačka naselja s tradicionalno brojna Hrvatima izgubila hrvatsku većinu. Ovo nije posljedica nacionalno miješanih brakova, jer je broj miješanih brakova sporije narastao od broja neopredijeljenih Jugoslavena. Isto tako brz rast broja Jugoslavena u nacionalno homogenim naseljima ruši te pretpostavke.<ref name="LPD8788">Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., M. Bara: Jugoslaveni, s. 87-88</ref><br /> <br /> Od jačanja velikosrpskih snaga u drugoj polovici 1980-ih su se pojavili dodatni pritisci na Hrvate (nakon onih iz i nakon doba hrvatskog proljeća), koji su rezultirali u dobrovoljnim odlascima radi izbjegavanja pritisaka odnosno nakon pritisaka i zastrašivanja, i prije svega nasilnih odlazaka u RH ili inozemstvo. <br /> <br /> Posljedica svega toga je da se danas "''jedni srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010., pristupljeno 10. prosinca 2010.</ref> "''...dio naroda izjašnjava kao Hrvati, drugi kao Bunjevci, treći kao Jugoslaveni, a postoje i oni koji su neizjašnjeni.''", pa se čak "''...u najužoj rodbini, čak i unutar iste obitelji, ljudi različito izjašnjavaju.''"<ref>Izjava predsjednika Matice hrvatske u Subotici [[Stipan Stantić|Stipana Stantića]] na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010. </ref>, s time što je ovakva podvojenost "''plod stalne manipulacije ovdašnjeg hrvatskog življa od strane svih režima, od Marije Terezije do danas''"<ref>Izjava generalne konzulice RH u Subotici Ljerke Alajbeg na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010. </ref>.<br /> <br /> Da bi hrvatska nacionalna manjine ostvarila sva manjinska prava u Srbiji, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je pokrenulo kampanju [[Izjasni se HRabro]], kojom želi potaknuti pripadnike hrvatske zajednice neka se izjašnjavaju kao Hrvati, da se ne ponove situacije s prijašnjih popisa kad se zbog straha za vlastitu sigurnost veliki dio Hrvata nije izjasnio kao Hrvati te zbog toga Hrvati iz Srbije nisu mogli zakonskim putem ostvarivati prava na koja bi imali pravo s obzirom na svoju brojnost.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti, 25. srpnja 2011., preuzeto 17. kolovoza 2011.</ref><br /> <br /> Na popisu 2011. broj Hrvata je smanjen. Na razini R. Srbije to je pojava kod svih opcija kod Hrvata: kod izjašnjenih Hrvata manje je 12.702 pripadnika, kod nehrvatske opcije koja se izjasnila kao Bunjevci manje je za 3306 pripadnika, slijedi malobrojna nehrvatska opcija izjašnjenih kao Šokci, dok kod četvrte nehrvatske opcije kod Hrvata, gdje su izjašnjeni kao Jugoslaveni, i ta je skupina zabilježila pad od 57.418 pripadnika, no u njoj su i pripadnici drugih naroda.<ref name="popis2011prezentacija"/> Tome su pridonijeli iznimno negativni demografski trendovi unutar hrvatske zajednice, opći uvjeti ekonomske besperspektivnosti i negativno društveno ozračje spram Hrvata, iseljavanje mladih i obrazovanih, činjenica da su Hrvati bili "objektom etnički motiviranog nasilja" (više od 20 registriranih incidenata), što su u medijima prikazivani kao negativci (napose u Subotici kao "narod koji obavlja asimilaciju"), negativno medijsko tretiranje koje je stvaralo gađenjespram svega hrvatskog. Neočekivano je veliki broj ljudi koji su u nacionalnom smislu neopredijeljeni. Zanimljiva je činjenica da među izjašnjenim Hrvatima 59 posto čine Hrvatice. S obzirom na činjenicu da je Srbija izgubila 5% stanovništva, da je samo beogradska regija zabilježila rast, a sve ostale pad (na jugu Srbije negdje i 40% stanovnika), i prijateljskom bi okružju broj pripadnika bio u padu.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7803 Radio Subotica na hrvatskom] Siniša Jurić: Više Hrvatica na posljednjem popisu. Izjava [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]], 3. prosinca 2012.</ref> Po brojnosti izjašnjeni Hrvati su iza Srba, Mađara i Slovaka, a zajedno s nehrvatskim opcijama Bunjevaca i Šokaca su iza Srba i Mađara.<ref name="popis2011prezentacija"/> U Gradu Subotici i Apatinu činili su više od 10% stanovnika, u općinama Somboru, Baču i Srijemskim Karlovcima, a od unutar 1 - 5% stanovnika bili su u Kuli, Vrbasu, Bačkoj Palanci, Novom Sadu, Titelu, Beočinu, Srijemskoj Mitrovici, Irigu, Rumi, Inđiji, Staroj Pazovi, Petrovaradinu i Opovu.<ref name="popis2011prezentacija"/><br /> <br /> == Kultura ==<br /> Uvriježeno je mišljenje toponimija kulture Hrvata u Vojvodini pokriva samo prostor oko Subotice i Sombora, jugozapadne Bačke i Srijema, no to nije ograničeno samo na taj prostor. Kako je naglasio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov na otvorenju izložbe akademskog slikara [[Kristijan Sekulić|Kristijana Sekulića]] u Subotici, tu je bitan i prostor [[Novi Sad|Novoga Sada]], gdje postoji značajna scena stvaratelja koji djeluju na različitim područjima kulture.<ref name="figurativni">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A15263/Figurativni-prizori-sa-simbolickim-znacenjima/ Hrvatska riječ broj 548] Figurativni prizori sa simboličkim značenjima. Izložba Kristijana Sekulića u ZKVH, 4. listopada 2013.</ref><br /> <br /> === Knjiška izdanja ===<br /> U važna knjiška izdanja spadaju [[Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca]], [[Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema]], koja leksikonski obrađuju Hrvate s tih područja. Iz ostalih područja, među prvim sveobuhvatnim gastronomskim izdanjima je [[Kuhar tradicionalnih jela Hrvata u Vojvodini]], izašao u izdanju NIU Hrvatska riječ iz Subotice [[knjige u 2026.|2026.]] godine.<ref>RTV: [https://www.rtv.rs/hr/vojvodina/gastronomska-bastina-hrvatske-zajednice-u-vojvodini_1747132.html '' Gastronomska baština hrvatske zajednice u Vojvodini'']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 1. listopada 2026.</ref><br /> <br /> === Ustanove ===<br /> Vlada RH u sklopu projekta ''Sagradi mlin gdje je voda'' gradi sedam hrvatskih „Malih Matica“. Projekt obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjene su okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. <ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026. <br>[https://mrosp.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: ''Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice.'' </ref> Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.<ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> === Pučke manifestacije ===<br /> Najpoznatije su pučke manifestacije Hrvata u Vojvodini [[Dužijanca]], [[Dužionica]] i [[Grožđe bal]], koje su u svezi s poljodjelskim radovima (žetva, berba grožđa) te [[Veliko prelo]].<br /> Višestruka je manifestacija [[Šokačko veče]], koju organizira kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata "Šokadija" iz Sonte, a održava se od 2001. u Sonti. <br /> Od 2001. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini organizira u Subotici, Sonti, Srijemskoj Mitrovici i Somboru običajnu manifestaciju bačkih bunjevčakih Hrvata ''[[Deb'o četvrtak]]'', manifestaciju koja se održava prije nego što počne [[korizma]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6921 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: «Fančana reakcija» na «Debeli četvrtak» u DSHV-u, 20. veljače 2012.</ref> <br /> <br /> Vjersko-kulturnu manifestaciju [[Razgovor (Subotica)|Razgovor]] u Subotici je održavala Hrvatska prosvjetna zajednica od 1934.-1940., a obnovio ju je Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović 1990. godine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=13%3Arazgovor Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Razgovor </ref> Od 1944. se godine u Monoštoru održava vjersko-kulturna manifestacija [[Zavitni dan]]. Seoski dio proslave organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=24%3Azavitni-dan Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Zavitni dan</ref><br /> <br /> U Baču Hrvatsko kulturno-umjetničko i prosvjetno društvo „Mostonga" organizira [[Susret Šokadije]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/714-susret-okadije-u-bau Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] „Susret Šokadije“ u Baču</ref><br /> <br /> === Dječje manifestacije ===<br /> Od 1996. se u Tavankutu odražava [[Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"]], kojeg organizira mjesno Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec.<br /> <br /> Od 2004. se godine u Subotici održava [[Hrckov maskenbal]],pokladna manifestacija djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.<br /> <br /> U Subotici se održava [[Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku]], a organizira ju subotička Hrvatska čitaonica.<br /> <br /> === Glazbene manifestacije ===<br /> Od 1987. se godine u Subotici održava [[Zlatna harfa]], godišnji susret malih župnih zborova.<br /> <br /> Od 1994. se godine u Beregu održavaju [[Mikini dani]], glazbeno-gastronomsko-likovna manifestacija, koju organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević".<br /> Od 2001. se godine u Subotici održava [[Festival bunjevački pisama]].<br /> Od 2006. se godine u Subotici održava [[HosanaFest]], festival hrvatskih duhovnih pjesama, kojeg organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Subotičke biskupije. Od iste se godine u Monoštoru održava [[Festival marijanskog pučkog pjevanja]], festival duhovne glazbe, kojeg organizira Kulturno umjetničko društvo Hrvata "Bodrog".<br /> <br /> === Kazališta ===<br /> U Vojvodini su Hrvati nekad imali svoje [[HNK Subotica|hrvatsko narodno kazalište]] u [[Subotica|Subotici]].<br /> <br /> Od 1996. se godine u Mirgešu održava [[Festival hrvatskog amaterskog teatra]].<br /> <br /> === Tiskovine i internetski mediji ===<br /> Od tiskanih medija na hrvatskom jeziku danas u Vojvodini izlaze [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], [[Glas ravnice]], [[Miroljub]], [[Klasje naših ravni]], [[Subotička Danica]], [[Glasnik Pučke kasine]], a donedavna su izlazili i [[Bačko klasje]], [[Žig (časopis)|Žig]]. Kao prilog Hrvatske riječi izlaze izdanja za mlade [[Kužiš?!]] i [[Hrcko]].<br /> <br /> Internetsko izdanje danas ima subotička Hrvatska riječ, Zvonik, Glas ravnice i Glasnik Pučke kasine a nekad su internetsko izdanje imali Miroljub, Klasje naših ravni i Žig.<br /> <br /> === Radio i televizija ===<br /> [[Radio Subotica]] emitira program na hrvatskom jeziku.<br /> <br /> Od televizijskih emisija, na hrvatskom se jeziku emitira emisija [[TV tjednik]] na [[Yu Eco televizija|Yu Eco televiziji]], a od 20. srpnja 2001. do 26. siječnja 2005. se na [[TV Novi Sad]] bila emitirala polusatna emisija [[TV divani]]<ref>[http://www.hnd.hr/hr/novine/show/49377/ HND] TV Novi Sad briše hrvatske tragove, 27. siječnja 2005.</ref>, kada je zbog političkih razloga TV Novi Sad odbila emitirati emisiju.<br /> <br /> === Nakladništvo ===<br /> Nakladnička djelatnost se odvija preko [[NIU Hrvatska riječ]] ([[Izdavačka djelatnost NIU Hrvatska riječ|izdanja]]), [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović|Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ''Ivan Antunović'']] i [[ZKVH|Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata]].<br /> <br /> === Jezik kao službeni ===<br /> Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine od 2002. utvrdilo se da i hrvatski jezik bude u uporabi.<ref name="HNV-službenijezik">[http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |date=17. ožujka 2012. }} Službena uporaba hrvatskog jezika</ref> Tako je trebao postati službenim jezikom u Vojvodini, no kako to nije potvrdila srbijanska Skupština, odluka nije stupila na snagu<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-postaje-sluzbeni-jezik-u-vojvodini/406962.aspx Index.hr] Hrvatski postaje službeni jezik u Vojvodini, 23. listopada 2008., pristupljeno 6. prosinca 2009.<br> "''Hrvatski zastupnik u Skupštini Vojvodine [[Dujo Runje]] izjavio je da će hrvatski jezik postati jedan od službenih jezika u Vojvodini....''".</ref>.<br /> <br /> 2009. su Statutom AP Vojvodine hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od službenih jezika i pisama u organima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Postoji prevoditelj za hrvatski jezik u Službi za prevoditeljske poslove pri pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice.<ref name="HNV-službenijezik"/><br /> <br /> === Književne manifestacije ===<br /> <br /> Od 2002. se godine u Subotici održavaju [[Dani Balinta Vujkova]] organizaciji Hrvatske čitaonice.<br /> <br /> Od 2003. se godine održava Susret pučkih pjesnika [[Lira naiva]] kojeg organiziraju Organiziraju ga Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović.<br /> <br /> [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] od 2007. održava Književno prelo.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3552&arc=3552 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Održano treće «Književno prelo» Hrvatske čitaonice, 24. veljače 2009.</ref><br /> <br /> === Književne nagrade ===<br /> Od 2010. [[Društvo književnika Vojvodine]] dodjeljuje [[nagrada Ilija Okrugić Srijemac|nagradu za najbolju knjigu]] na hrvatskom jeziku. Nagrada nosi ime hrvatskog književnika Ilije Okrugića Srijemca. Utemeljena je na poticaj hrvatskog književnika [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]].<br /> <br /> Od 2011. je godine Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija» iz Sonte objavila je književni natječaj ''[[Za lipu rič]]'' povodom manifestacije ''[[Šokačko veče]]''. Pjesme moraju biti neobjavljene, pisane neknjiževnim narječjem hrvatskoga jezika, šokačkom ikavicom. Nagrađuje se 5 prvoplasiranih.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12568 Radio Subotica, program na hrvatskom] Književni natječaj «Za lipu rič 2011», 19. kolovoza 2011.</ref><br /> <br /> === Književni časopisi ===<br /> Aktivnost hrvatskih književnika iz Vojvodine razvijala se kroz više književnih listova i časopisa:<br /> <br /> * Časopis za književnost i umjetnost [[Klasje naših ravni]], pokrenut je u Subotici 1935., a tijekom II. svj. rata, tri sveska izlaze u Zagrebu (nakladom Društva bačkih Hrvata). Izlaženje časopisa [[Klasje naših ravni]] obnovljeno je 1996. u Subotici, gdje od tada djeluje kao glasilo Matice hrvatske Subotica. Časopis na godinu tiska dvanaest brojeva, u šest svezaka, formata A-4, na 120 str. <br /> <br /> * Časopis za književnost i umjetnost [[Rukovet]], izlazi u Subotici od svibnja 1955. god., a pokrenuo ga je [[Lazar Merković]]. <br /> <br /> * Srpnja 2013. izašao je časopis za književnost i umjetnost [[Nova riječ]] koji izlazi na hrvatskom jeziku.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ Izišao prvi broj »Nove riječi«. Novi časopis za književnost i umjetnost na hrvatskom jeziku], [[Hrvatska riječ (Subotica)]], D.B.P., 4. srpnja 2013.</ref><br /> <br /> === Likovne kolonije i udruge ===<br /> Hrvatske ustanove organiziraju likovne kolonije:<br /> * [[Kolonija naive u tehnici slame]] (od 1986.), organizira ju Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=5451&arc=5451 Radio-Subotica] XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008. </ref><br /> * Međunarodna likovna kolonija ''Bunarić'' (od 1997.), organizira ju Likovni odjel [[HKC Bunjevačko kolo]]<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6369 Radio Subotica, program na hrvatskom] Marina Kujundžić Kovačić: Dužijanca, žito, rad i ljeto preporučene su teme ovogodišnje kolonije «Bunarić», 18. kolovoza 2011. </ref>, jedna od 28 manifestacija u sklopu [[Dužijanca|Dužijance]]<br /> * Likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru (od 2006,), organizira ju Župa Presvetog Trojstva u Somboru<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/711-odrana-6-likovna-kolonija-u-upi-presvetog-trojstva-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Z.G.: Održana 6. likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru</ref><br /> * Likovna kolonija ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata'' (od 2009.), organizira ju HKUD Vladimir Nazor iz Stanišića<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref><br /> * Međunarodna umjetnička kolonija ''Stipan Šabić'' (od 2011.), održava se na salašu Paje Đurasevića na Bunariću, organizira ju Hrvatska likovna udruga «Cro Art»<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12566 Radio Subotica, program na hrvatskom] Međunarodna umjetnička kolonija «Stipan Šabić» (najave za 24. kolovoza 2011.)</ref><br /> * Hrvatska likovna udruga Cro Art iz Subotice<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/597-hrvatska-likovna-udruga-cro-art ZKVH] Hrvatska likovna udruga CRO ART</ref><br /> <br /> === Udruge ===<br /> Hrvatska zajednica suočava se s problemom poplava mnoštva udruga, funkcionalnošću i svrhovitošću udruga, ravnopravnom distribucijom novca s obzirom na napučenost Hrvatima i disperzijom Hrvata po Srbiji. Od preko 60 hrvatskih udruga u Republici Srbiji, koliko ih na popisu te time i financiranju ima HNV, 25 ih je iz Subotice. S udrugama iz subotičkih sela čine više od polovice hrvatskih kulturnih udruga dolazi iz tog kraja. S obzirom na popis stanovništva, Subotica i okolica zbog koncentriranosti hrvatske zajednice dobiva nesrazmjerno više. U Subotici i okolici je oko 10.000 Bunjevaca nehrvatske opcije (koji nemaju ništa zajedničko s Hrvatima osim kad se interesno izjašnjavaju kao Hrvati radi dokumenata i povlatica) te oko 10.000 „hrvatskih Bunjevaca“. U cijeloj Republici Srbiji je oko 57.000 „običnih“ Hrvata, osobito u Srijemu i Beogradu, no mnoštvo njih se još uvijek ne usude službeno izjasniti kao Hrvati. Nesrazmjerno više novaca završava u subotičkom okružju. Izmišlja se hrvatske udruge koje tako i dobivaju više od polovice ukupnih sredstava namijenjenih svim hrvatskim udrugama u Republici Srbiji, posebice najezda udruga predznaka CRO da namaknule što veći novac. Gledano po članstvu hrvatskih udruga i ustanova u Subotici, tu su cijele obitelji „hrvatskih Bunjevaca“ koje udruženo uzimaju novac namijenjenih svim srbijanskim Hrvatima. Takvo djelovanje pomaže [[negativna selekcija|negativnu selekciju]] u kulturi, književnosti, umjetnosti i dr. unutar srbijanskih Hrvata što vodi ka konačnom nestanku. Rješnje problema je popisati posebni birački popis za izbor čelnika sustavom "jedan čovjek - jedan glas", dok sadašnji elektorski sustav ne radi tako. Sadašnje rukovodstvo je redom iz Subotice, djeluju suprotno rješenju te se po sustavu elektora sami sebe biraju na najviše funkcije-<ref>[https://hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17325-hrvati-samo-zbog-novaca Hrvatski fokus] Branimir Miroslav Cakić: ''Poplava "hrvatskih udruga" u Subotici i okolici''. 8. srpnja 2016. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref><br /> <br /> == Šport ==<br /> Vojvođanski Hrvati su se najviše istakli u [[nogomet]]u (državni reprezentativci), [[hokej na travi|hokeju na travi]], [[hrvanje|hrvanju]], [[stolni tenis|stolnom tenisu]], [[mačevanje|mačevanju]] ([[Eugen Jakobčić]], [[András Jakobčić]], [[Lazar Jaramazović]], [[mačevalački klub Spartak Subotica]], državni prvak 1985. i 1987.)<ref>[http://www.gradsubotica.co.rs/macevaoci-na-stazama-stare-slave/ Grad Subotica] Mačevaoci na stazama stare slave (Lansky), 12. veljače 2011.</ref> [[gimnastika|gimnastici]] ([[Josip Kujundžić]], [[Antun Katančić]], [[Marica Ivandekić]], [[Blaško Sudarević]], [[Dragan Budanović]] i dr.), [[odbojka|odbojci]] ([[Akoš Budinčević]], [[Sanja Malagurski]]), ženskom [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|malom]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene|velikom rukometu]] (prvakinje 1940-ih, 1950-ih i 1960-ih; [[Ana Evetović]], [[Marija Jakovetić]], [[Jovanka Jurčak]], [[Justina Jurčak]], [[Jelisaveta Jurčak]], [[Ana Zemko]]).<br /> <br /> Nogometni klub subotičkih Hrvata [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka]] osnovan 1901. najstariji je nogometni klub kod Južnih Slavena, a počasni predsjednik bio je veleposjednik i državni zastupnik [[Šandor Vojnić od Bajše]].<ref name="povijestNKBačka">(srpski) [http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120825165757/http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html |date=25. kolovoza 2012.}} Povijest NK Bačka. Pristup 4. prosinca 2012.</ref> Zasluge Hrvata za povijest nogometa ovdje još idu dalje u prošlost. Nogomet počinje u Subotici sa Subotičkim športskim društvom ([[Szabadkai Sport Egylet]]), osnovanim 12. kolovoza 1894. godine. Nogometni odjel tog društva osnovan je 1898. godine, zahvaljujući Hrvatu, gimnazijskom profesoru i treneru [[Nikola Matković|Nikoli Matkoviću]] i Zoltanu Wagneru, nogometašu budimpeštankog [[Műegyetemi FC]].<ref name="povijestNKBačka"/> Momčad su poslije po Bačkoj i susjednim krajevima predvodili Nikola Matković, [[Đuro Stantić]] i [[Ivan Sarić]]. Prvu je utakmicu odigrala 22. svibnja 1899. protiv momčadi iz Kiskunhalasa, a taj se susret koji se odigrao na subotičkom Vašarištu u blizini današnjeg Bačkinog igrališta, smatra prvom nogometnom utakmicom u Hrvata<ref name="povijestNKBačka"/> a vjerojatno i svih Južnih Slavena.<br /> <br /> Športske preferencije su podijeljene. Na području Srijema Hrvati u 90 posto slučaja navijali za zagrebački Dinamo a u 10 posto slučaja za splitski Hajduk. Uz ostalo posljedica je to činjenice što je u ono vrijeme biti dinamovac u Srijemu bila istoznačnicom za hrvatstvo, pa kad nije bilo uputno reći odnosno naglasiti da si Hrvat, osoba bi rekla da je dinamovac.<ref name=skromni>Slavko Žebić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A3052/Skrom%C2%ADni-ju%C2%ADbi%C2%ADlej-pro%C2%ADtje%C2%ADra%C2%ADnih-Hr%C2%ADva%C2%ADta/ ''Skromni jubilej protjeranih Hrvata '']. Hrvatska riječ, Subotica. 27. siječnja 2006. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> == Političke stranke ==<br /> * [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] (od srpnja 1990.)<br /> * [[Hrvatski narodni savez]] (od prosinca 1998. do veljače 2004.)<br /> * [[Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka]] (od lipnja 2004.)<br /> * [[Demokratska zajednica Hrvata]] (od lipnja 2007.)<br /> * [[Hrvatska srijemska inicijativa]] (od veljače 2008.)<br /> <br /> Iako postoji nekoliko stranaka hrvatskog predznaka u Vojvodini odnosno stranaka koje se u programu definiraju kao stranke koje se brinu za Hrvate u Vojvodini, hrvatsko se je biračko tkivo glasovima raspodijelilo na više stranaka. Isto vrijedi i za Hrvate po članstvu u strankama, tako da su Hrvati raspršeni na više stranaka. Primjer za to je sastav subotičkog Gradskog vijeća i Hrvata u njemu od 16. srpnja 2012. Gradonačelnik [[Modest Dulić]] je iz Demokratske stranke, zamjenik [[Blaško Stantić]] iz [[DSHV]]-a, zamjenik predsjednice gradske skupštine je iz [[LSV]]-a, pomoćnik predsjednice gradske skupštine je iz SBB-a, član gradskog vijeća zadužen za omladinu i turizam je iz [[LDP]]-a, a zaduženik za poljodjelstvo je - u [[Savez vojvođanskih Mađara|Savezu vojvođanskih Mađara]].<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7386&arc=7386 Radio Subotica, program na hrvatskom] Marija Matković: Izabrani novi gradski čelnici: Modest Dulić i Mária Kern Sólya, 10. srpnja 2012.</ref><br /> <br /> == Bilješke ==<br /> #{{fusd|1}}Moguća [[Krivotvorenje|krivotvorina]].<ref>Tomislav Vuković, [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/56/Tragom-%C2%BBpovijesnog%C2%AB-dokumenta-o-Hrvatima-u-Backoj:-Komedija-o-falsifikatu-u-deset-slika/ ''Tragom »povijesnog« dokumenta o Hrvatima u Bačkoj: Komedija o falsifikatu u deset slika''], hrvatskarijec.rs, 23. ožujka 2011., pristupljeno 2. studenoga 2020.</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|2}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2274 Hrvatska matica iseljenika] Pregled proze Hrvata u Vojvodini, 30. ožujka 2009.<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217913&no=108 Hrvatska riječ] Denacionalizacija Hrvata u Bačkoj, 4. ožujka 2005.<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=639&no=38 Hrvatska riječ] Kompatibilnost bunjevačkog s hrvatskim, 20. listopada 2003.<br /> * {{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927194442/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm Dnevnik (Novi Sad)] Živeti zajedno: Nacionalne manjine u Vojvodini: Hrvati - Pravi test vojvođanske tolerancije (poveznica nije aktivna)<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004,<br /> * [http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV19.html Zvonik br.4/2002.] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca <br /> * [http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD "Matija Gubec" Tavankut] Sadrži i povijesni odjeljak <br /> * [https://web.archive.org/web/20120323112349/http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/ Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata]<br /> * [http://www.zkvh.org.rs/ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]<br /> * Hrvatski jezik (ur. Mijo Lončarić). Prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998. Puni tekst 643435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. siječnja 2019. u 04:51 sati). U seriji objavljeno je 12 monografija slavenskih jezika. <br /> <br /> {{narodi u Vojvodini}}<br /> {{Hrvati}}<br /> [[Kategorija:Hrvati]]<br /> [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati| ]]<br /> [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]<br /> [[Kategorija:Hrvati u Srbiji|*]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Knjige_u_2026.&diff=789237 Knjige u 2026. 2026-09-30T23:49:17Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Knjige''' u 2026. godini. Stranica obuhvaća samo važne odnosno značajne umjetničke, znanstvene, kronike, zakonske i sl. knjige. Obuhvaća i ako je objavljen prijevod i/ili pretisak nakon više desetljeća, stoljeća i tisućljeća. Može se posebno navesti kad je napisana i kad je objavljena, jer nije rijetko veliko vremensko odstupanje dok je važna knjiga bila samo u rukopisu do vremena tiskane objave. == Hrvatska i u Hrvata == Iza...«.</p> <hr /> <div>'''Knjige''' u [[2026.]] godini. <br /> <br /> Stranica obuhvaća samo važne odnosno značajne umjetničke, znanstvene, kronike, zakonske i sl. knjige. <br /> Obuhvaća i ako je objavljen prijevod i/ili pretisak nakon više desetljeća, stoljeća i tisućljeća.<br /> Može se posebno navesti kad je napisana i kad je objavljena, jer nije rijetko veliko vremensko odstupanje dok je važna knjiga bila samo u rukopisu do vremena tiskane objave.<br /> <br /> == Hrvatska i u Hrvata ==<br /> Izašao izašao u izdanju NIU Hrvatska riječ iz Subotice [[Kuhar tradicionalnih jela Hrvata u Vojvodini]], jedno među prvim sveobuhvatnim gastronomskim izdanjima u Hrvata u Vojvodini i koje se bavi kuhinjom vojvođanskih Hrvata..<ref>RTV: [https://www.rtv.rs/hr/vojvodina/gastronomska-bastina-hrvatske-zajednice-u-vojvodini_1747132.html '' Gastronomska baština hrvatske zajednice u Vojvodini'']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 1. listopada 2026.</ref><br /> <br /> == Svijet ==<br /> <br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{knjige po godinama 2001. - 2050.}}<br /> [[Kategorija:Godine 21. stoljeća]]<br /> [[Kategorija:Knjige po godinama|2026.]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Knjige_u_2020.&diff=789236 Knjige u 2020. 2026-09-30T23:47:39Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Knjige''' u [[2020.]] godini. <br /> <br /> Stranica obuhvaća samo važne odnosno značajne umjetničke, znanstvene, kronike, zakonske i sl. knjige. <br /> Obuhvaća i ako je objavljen prijevod i/ili pretisak nakon više desetljeća, stoljeća i tisućljeća.<br /> Može se posebno navesti kad je napisana i kad je objavljena, jer nije rijetko veliko vremensko odstupanje dok je važna knjiga bila samo u rukopisu do vremena tiskane objave.<br /> <br /> == Hrvatska i u Hrvata ==<br /> * 29. veljače: Izašlo prvo hrvatsko izdanje katoličkog klasika [[Brak: otajstvo vjerne ljubavi]] njemačkog filozofa, duhovnog pisca i križara antinacizma [[Dietrich von Hildebrand|Dietricha von Hildebranda]]. Od pojave je dalekosežno utjecala na društvo i na Crkvu. <ref name="muzevni budite">[https://muzevnibudite.com/krajem-veljace-konacno-izlazi-dugoocekivana-knjiga-brak-otajstvo-vjerne-ljubavi/ Muževni budite] Uredništvo: ''Krajem veljače konačno izlazi dugoočekivana knjiga ”Brak: otajstvo vjerne ljubavi”'' 1. veljače 2020. (pristupljeno 13. veljače 2020.)</ref><br /> <br /> == Svijet ==<br /> <br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{knjige po godinama 2001. - 2050.}}<br /> [[Kategorija:Godine 21. stoljeća]]<br /> [[Kategorija:Knjige po godinama|2020.]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lada_%C5%BDigo&diff=789235 Lada Žigo 2026-09-30T21:59:12Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Lada Žigo Španić''' ([[Zagreb]], [[književnost u 1970.|1970.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]] (romanopisac i kratkopričašica), [[esejistica]], [[književna kritika|književna kritičarka]] i voditeljica [[književna tribina|književnih tribina]].<ref name=mh2015>Fanika Pojer: [https://www.maticahrvatskasisak.hr/galerija/31 ''9. Kvirinovi poetski susreti'']. Matica hrvatska Sisak. [https://archive.is/aXZEP Arhivirano] 31. srpnja 2025. [https://web.archive.org/web/20240622025720/https://www.maticahrvatskasisak.hr/galerija/31 Arhivirano] 22. lipnja 2024. Pristupljeno 31. srpnja 2025.</ref> Piše [[roman]]e.<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodila se je 1970. godine. U rodnom je gradu studirala na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i filozofiju. U Zagrebu živi i radi kao samostalna književnica, a prije toga je dugo godina bila novinarkom (kulturni prilozi) te u književnim časopisima (Vijenac, Kolo, Republika, Europski glasnik, Most, Književna republika...). Gostovala je na radijskim emisijama i na HRT-u. Priče i romane joj je prenio Hrvatski radio. Česta je gošća po inozemstvu na sajmovima knjiga i sveučilištima kao uvažena dobitnica književne nagrade EU. <br /> <br /> Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Društva hrvatskih književnika, u kojem dugo godina vodi književne tribine.<br /> <br /> Sudionica [[Kvirinovi poetski susreti|Kvirinovih poetskih susreta]].<ref name=mh2015/><br /> <br /> == Djela ==<br /> Književni opus joj čine prozna djela, odnosno romani i kratke priče.<br /> * Ljudi i novinari<br /> * Babetine<br /> * Rulet<br /> * Iscjelitelj<br /> * Noć ruskog ruleta<br /> * Živote, samo teci <br /> * Punom parom u Europsku uniju<br /> <br /> U ''Ljudima i novinarima'' temom joj je [[novinarski senzacionalizam]]. U ''Babetinama'' se bavi [[radikalni feminizam|radikalnim feminizmom]] (Babetine). U romanu ''Iscjelitelju'' tematizira pojavu modernih [[vrač]]eva ([[alternativna medicina|alternativaca]], [[duhovni iscjelitelj|duhovnih iscjelitelja]]) u malim mjestima u [[Zagora|Zagori]], čija pojava izaziva niz događaja. Rabi posebit dijalekt, često rabeći starinske gramatičke oblike kao što su [[aorist]] i [[imperfekt]]. U djelu oslikava seljake a nasuprot njima, gradsku "inteligenciju" kojoj je jedina vrijednost profit. Roman ''Rulet'' joj je objavljen na slovenskom, makedonskom, španjolskom, talijanskom i albanskom. U njemu se bavi poslijeratnom Hrvatskom. U ''Noći ruskog ruleta'' tema je drama očajnika koji se nisu snašli u kapitalizmu. Djelo ''Živote, samo teci'' bavi se depresijom.<br /> <br /> Uz njih je napisala brojne eseje i književne kritike.<br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> I u kategoriji romana i kratkih priča bila je u najužim izborima za nekoliko važnih hrvatskih nagrada za prozu.<br /> * 2012.: Nagrada EU za književnost, za roman ''Rulet''. <br /> <br /> == Izvori ==<br /> *Lidija Eterović: Tribina DHK - Raskrinkavanje društvenih anomalija, [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 22<br /> *Davor Šalat: [https://biakova.com/author/biakova/page/2/ ''Duboki zaron u svijet knjige'']. Biakova.com. Pristupljeno 30. rujna 2026.<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Žigo, Lada}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski kratkopričaši]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski esejisti]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Brodovlasnik&diff=789234 Brodovlasnik 2026-09-30T21:37:48Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Brodovlasnik (vlasnik broda)''' je ovlaštenik je prava vlasništva na brodu koji može biti fizička ili pravna osoba koje daje potpunu privatnu pravnu vlast na brodu, a proteže se i na sve dijelove i pripadnosti.<ref name="Pavić">[http://www.pravokutnik.net/sites/default/files/skripte/popmiroslav.doc Pavić: Pomorsko imovinsko pravo]</ref><br /> <br /> Vlasnik se upisuje u upisnik brodova, koji su javne knjige u koje svatko ima pravo uvida, kao i u imenik vlasnika brodova. Kod fizičkih osoba koji su vlasnici, upisuju se ime i prebivalište, a kod pravnih (najčešće d.o.o. ili d.d.) tvrtka i sjedište, ali ne i članovi društva. Kad je d.o.o. vlasnik, odgovara društvo ali ne i članovi. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Brodovlasnik može i ne mora samostalno gospodarski iskorištavati brod. Razlog zašto ne mora je taj što može na osnovi ugovora o zakupu broda prepustiti ga drugoj osobi. U situacijama kad brodovlasnik nije plovidbeni poduzetnik, i dalje ostaje nositelj odgovornosti za djelatnost broda koja se temelji na stvarnopravnom odnosu prema brodu. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Vođenje doba u novije vrijeme brodovlasnici sve češće povjeravaju [[poslovođa broda|upraviteljima (menadžerima)]] koji pravno nisu ni brodovlasnik, ni brodar.<ref name="Pavić"/> <br /> U prošlosti je nositelj plovidbene aktivnosti bio samo brodovlasnik. Danas je sve manje važno tko je vlasnik broda, a sve je bitnije tko je nositelj plovidbene poduzetničke djelatnosti i nositelj odgovornosti, a to je [[brodar]]. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Za ugovorno i izvanugovorne obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovu posjedu brodar je jedinstveni nositelj odgovornosti, te je jedini nositelj prava i obveza, a ne i brodovlasnik, osim ako brodar i brodovlasnik nisu isti subjekt. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Pravo na ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine prema Konvenciji iz 1976. i PZ-u izvorno pripada vlasniku broda, ali Konvencija širi krug osoba koje imaju pravo ograničiti svoju odgovornost (spašavatelj i osiguratelj odgovornosti). Radi potreba ograničenja odgovornosti pojam brodovlasnika šire je protumačen, zbog toga što su neke izvorne funkcije brodovlasnika prenesene na druge osobe koje posluju ili upravljuju brodom, zbog čega se i njima priznaje pravo na ograničenje odgovornosti. U tom smislu [[Konvencija o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine (1976.)|Konvencijom iz 1976]]. i Pomorskim zakonikom, brodar, naručitelj iz brodarskog ugovora, poslovođa i upravitelj broda obuhvaćeni su pojmom brodovlasnika. PZ sve te osobe za potrebe primjene tog dijela PZ-a obuhvaća pojmom „brodar“. U pojam brodovlasnika ne ulaze samostalne osobe za koje brodovlasnik ne odgovara (npr. crew agent). <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Kod brodovlasnika (brodara) visina odgovornosti brodovlasnika (brodara) je suprotna općim načelima obveznog prava. [[Ograničenje odgovornosti (pomorsko pravo)|Ograničena]] je uz uvjet da ne postoji razlog za gubitak prava na ograničenje. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Sudska praksa prisilila je pravnike na potrebu uspostave uspostaviti sigurnijeg kriterija za ocjenu prava brodovlasnika na ograničenje odgovornosti, odnosno kriterija za ocjenu kada brodovlasnik gubi to pravo. Konvencija iz 1976. povećala je granice odgovornosti brodovlasnika do mjere koja dopušta da se iznosi odgovornosti mogu osigurati uz razboritu cijenu. Istom konvencijom postavljen je siguran kriterij gubitka prava na ograničenje. Konvencija se ne odnosi na [[tanker|tankere]]. Protokol iz 1996. još je više povećao iznose ograničenja, ali još nije stupio na snagu. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> ==Vidi još==<br /> * [[Pismo spremnosti]]<br /> * [[Krcatelj]] (shipper)<br /> * [[Pomorski agent]]<br /> * [[Ugovorni prijevoznik (pomorsko pravo)]] (contract carrier), [[Stvarni prijevoznik (pomorsko pravo)]] (actual, performing carrier)<br /> * [[Naručitelj (pomorsko pravo)]] (charterer)<br /> * [[Primatelj (pomorsko pravo)]] (consignee)<br /> * [[Poslovođa broda]] (upravitelj; ship management company)<br /> * [[Lučki agent]] (port agent)<br /> * [[Agent posrednik]] (shipbroker)<br /> * [[Otpremnik (pomorsko pravo)]] (špediter)<br /> * [[Zakupoprimatelj (pomorsko pravo)]] (bareboat charterer)<br /> * [[Lučki slagač]] (stivador)<br /> * [[Pomorski brod]]<br /> * [[Brod unutrašnje plovidbe]]<br /> * [[Imenovana osoba (pomorsko pravo)]] (designated person)<ref>[[Ivo Grabovac]]: [http://hrcak.srce.hr/file/129003 ''Prilog suvremenom tumačenju pojma “bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati u povodu slučaja u sudskoj praksi'']</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Pomorsko pravo]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Brodar&diff=789233 Brodar 2026-09-30T21:37:26Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Brodar''' je [[Fizička osoba|fizička]] ili [[pravna osoba]] koja je kao posjednik [[brod]]a nosilac plovidbenog pothvata (prijevoznik ili poduzetnik nekog drugog pomorskog pothvata) tj. osoba koja vrši plovidbu brodom (pomorski plovidbeni pothvat) u vlastito ime i za vlastiti račun sa svojim ili tuđim brodom. <ref name="Pavić">[http://www.pravokutnik.net/sites/default/files/skripte/popmiroslav.doc Pavić: Pomorsko imovinsko pravo]</ref><br /> Brodar i brodovlasnik mogu biti iste osobe ali ne i nužno.<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe">[https://www.fsb.unizg.hr/kziha/Predavanja%20poznavanje%20broda%20i%20plovidbe%20II.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb] Danijel Pušić: ''Poznavanje broda i plovidbe''. Osobne stranice Kalmana Žihe. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)</ref><br /> <br /> Brodar je posjednik broda i kao takav upravlja brodom, imenuje i razrješava dužnosti zapovjednika broda koji je njegov zakonski zastupnik. Za ugovorno i izvanugovorne obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovu posjedu brodar je jedinstveni nositelj odgovornosti. Nosi odgovornost za izvršenje konkretno ugovorenog plovidbenog posla (ugovori o prijevozu stvari i putnika). Stvarnopravni odnos brodara (prijevoznika) prema brodu nema nikakvo značenje u odnosima iz ugovora o iskorištavanju brodova. Jedini nositelj prava i obveza je brodar, ne i brodovlasnik, osim ako brodar i brodovlasnik nisu isti subjekt. <ref name="Pavić"/><br /> <br /> Kod [[ugovor]]a o prijevozu morem pod pojam brodara treba dakle uvijek smatrati stranku koja se obvezala da će u vlastito ime i za vlastiti račun, bilo svojim ili tuđim brodom prevest morem ugovorene stvari s jednog mjesta na drugo za određenu vozarinu. Međutim katkad se događa da i sam naručitelj broda sklopi takav ugovor s nekim trećim. U takvom slučaju radi se i specifičnom poslu, pa pomorsko- pravni propisi takav slučaj posebno reguliraju. Brodar, u takvom poslu odgovara trećoj osobi u granicama prisilnih pravnih propisa i uvjeta uobičajenih u poslovanju, a naručilac je odgovoran brodaru za eventualno povećanje obveza. No ako je trećoj osobi bio poznat ugovor koji je naručilac sklopio sa brodarom onda brodar odgovara trećoj osobi samo u granicama tog ugovora i pravnih propisa čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka.<br /> <br /> U prošlosti je nositelj plovidbene aktivnosti bio samo [[brodovlasnik]]. Danas je sve manje važno tko je vlasnik broda, a sve je bitnije tko je nositelj plovidbene poduzetničke djelatnosti i nositelj odgovornosti, a to je brodar. Zakon definira ove elemente svojstva brodara: a) brodar je fizička ili pravna osoba, b) brodar je posjednik broda, c) brodar je nositelj plovidbenog pothvata. Brodar ima pravo na posjed broda. Pravni temelj posjeda najčešće je ugovor o [[zakup|zakupu]] broda kao i ugovor o [[leasing|leasingu]] broda ako je brod kupljen na leasing, a može i kad založni vjerovnik kod [[hipoteka na brodu|pomorske]] [[hipoteka|hipoteke]] radi namirenja svoje tražbine uzme brod u posjed i iskorištava ga.<ref name="Pavić"/><br /> <br /> Konvencijom iz 1976. i Pomorskim zakonikom, brodar, naručitelj iz brodarskog ugovora, poslovođa i upravitelj broda obuhvaćeni su pojmom brodovlasnika. PZ sve te osobe za potrebe primjene tog dijela PZ-a obuhvaća pojmom „brodar“. U pojam brodovlasnika ne ulaze samostalne osobe za koje brodovlasnik ne odgovara (npr. crew agent). Pravo na ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine prema Konvenciji iz 1976. i PZ-u izvorno pripada vlasniku broda, ali Konvencija širi krug osoba koje imaju pravo ograničiti svoju odgovornost (spašavatelj i osiguratelj odgovornosti).<ref name="Pavić"/><br /> <br /> ==Vidi još==<br /> * [[Pismo spremnosti]]<br /> * [[Krcatelj]] (shipper)<br /> * [[Brodovlasnik]]<br /> * [[Pomorski agent]]<br /> * [[Ugovorni prijevoznik (pomorsko pravo)]] (contract carrier), [[Stvarni prijevoznik (pomorsko pravo)]] (actual, performing carrier)<br /> * [[Naručitelj (pomorsko pravo)]] (charterer)<br /> * [[Primatelj (pomorsko pravo)]] (consignee)<br /> * [[Poslovođa broda]] (upravitelj; ship management company)<br /> * [[Lučki agent]] (port agent)<br /> * [[Agent posrednik]] (shipbroker)<br /> * [[Otpremnik (pomorsko pravo)]] (špediter)<br /> * [[Zakupoprimatelj (pomorsko pravo)]] (bareboat charterer)<br /> * [[Lučki slagač]] (stivador)<br /> * [[Pomorski brod]]<br /> * [[Brod unutrašnje plovidbe]]<br /> * [[Imenovana osoba (pomorsko pravo)]] (designated person)<ref>[[Ivo Grabovac]]: [http://hrcak.srce.hr/file/129003 ''Prilog suvremenom tumačenju pojma “bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati u povodu slučaja u sudskoj praksi'']</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> * [http://www.fpp.edu/~mlas/slo/cclani/ivkovic/files/Pomorski%20Zakonik.pdf Đorđe Ivković, ''Pomorski zakonik 2004, Priručnik'', Piran, 2005.]<br /> * [http://zakon.hr/z/310/Pomorski-zakonik ''Pomorski zakonik'']<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Pomorsko pravo]]<br /> <br /> <br /> <br /> [[fi:Varustamo]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kreditno_pismo&diff=789232 Kreditno pismo 2026-09-30T21:35:31Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>Kreditno pismo''' je [[vrijednosni papir]] kod koje asignant ([[banka]] izdavatelj) daje nalog asignatu (korespondirajuća banka) da iznos iz kreditnog pisma isplati asignataru (korisniku kreditnog pisma). Iznos iz kreditnog pisma se može isplaćivati sukcesivno. <br /> Postoje dvije varijante kreditnog pisma: <br /> <br /> * Opće kreditno pismo kod kojeg je određena jedna ili dvije banke asignat (korespondirajuća banka)<br /> * Cirkularno kreditno pismo (češće u praski) sadrži popis banaka (asignata) kod kojih se kreditno pismo može isplatiti. <br /> <br /> Kreditno pismo kao vrijednosni papir mora sadržavati:<br /> # Naziv asignanta <br /> # Naziv ili popis asignata<br /> # Ime asignatara<br /> # Maksimalni iznos na koji glasi<br /> # Vrijeme i mjesto izdavanja<br /> # Potpis asignanta<br /> <br /> == Izvori ==<br /> <br /> {{izvori}}<br /> * [[Ivo Grabovac]] "Trgovačko pravo s osnovama prava" <br /> <br /> [[Kategorija:Vrijednosni papiri]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mono%C5%A1tor&diff=789231 Monoštor 2026-09-30T21:34:31Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Infookvir naselje<br /> | ime =Monoštor<br /> | ime_genitiv = <br /> | izvorno_ime =<br /> <br /> | slika_panorama =Bački_Monoštor,_Catholic_Church.jpg<br /> | veličina_slike =250px<br /> | opis_slike =Katolička crkva sv. Petra i Pavla<br /> | slika_zastava =<br /> | slika_zastava_veličina =<br /> | slika_pečat =<br /> | slika_pečat_veličina =<br /> | slika_grb = <br /> | slika_grb_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno =<br /> | slika_amblem_prazno_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno_opis =<br /> <br /> | slika_karta =<br /> | veličina_karte =<br /> | opis_karte =<br /> | slika_karta1 =<br /> | veličina_karte1 =<br /> | opis_karte1 =<br /> <br /> | slika_lokacijska_karta_država =Srbija<br /> <br /> | nadimak =<br /> | geslo =<br /> <br /> | širina-stupnjevi = 45<br /> | širina-minute = 47<br /> | širina-oznaka = N<br /> | dužina-stupnjevi = 18<br /> | dužina-minute = 56<br /> | dužina-oznaka = E<br /> <br /> | lokacija_ime = [[Popis država|Država]]<br /> | lokacija_info = [[Srbija]]<br /> | lokacija1_ime = Pokrajina<br /> | lokacija1_info = [[Vojvodina]]<br /> | lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji|Okrug]]<br /> | lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]<br /> | lokacija3_ime = [[Dodatak:Općine u Vojvodini|Općina]]<br /> | lokacija3_info = [[Sombor (općina)|Sombor]]<br /> <br /> | utemeljenje_ime =<br /> | utemeljenje_datum =<br /> | utemeljenje1_ime =<br /> | utemeljenje1_datum =<br /> | utemeljenje2_ime =<br /> | utemeljenje2_datum =<br /> | utemeljenje3_ime =<br /> | utemeljenje3_datum =<br /> | osnivač =<br /> | nazvan_po =<br /> <br /> | dijelovi =<br /> | vrsta_dijelova =<br /> | d1-d50<br /> <br /> | vrsta_vlasti =<br /> | vlast_bilješke =<br /> | titula_vođe = <br /> | ime_vođe = <br /> | stranka_vođe = <br /> | titula_vođe1 =<br /> | ime_vođe1 =<br /> | titula_vođe2 =<br /> | ime_vođe2 =<br /> | titula_vođe3 =<br /> | ime_vođe3 =<br /> | titula_vođe4 =<br /> | ime_vođe4 =<br /> <br /> | površina_bilješke =<br /> | površina_ukupna = 94,4 km²<br /> | površina_kopna =<br /> | površina_vode =<br /> | postotak_vode =<br /> | površina_uža =<br /> | površina_šira =<br /> | površina_prazno1_ime =<br /> | površina_prazno1 =<br /> | površina_prazno2_ime =<br /> | površina_prazno2 =<br /> | visina = 86 m<br /> | visina_izvor =<br /> | visina_max =<br /> | visina_min =<br /> <br /> | stanovništvo_godina = 2002.<br /> | stanovništvo_bilješke =<br /> | stanovništvo = 3.920<br /> | stanovništvo_gustoća = 42 stan./km²<br /> | stanovništvo_uže =<br /> | stanovništvo_uže_gustoća =<br /> | stanovništvo_šire =<br /> | stanovništvo_šire_gustoća =<br /> | stanovništvo_prazno1_ime =<br /> | stanovništvo_prazno1 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno1 =<br /> | stanovništvo_prazno2_ime =<br /> | stanovništvo_prazno2 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno2 =<br /> <br /> | vremenska_zona =<br /> | utc_pomak =<br /> | vremenska_zona_DST =<br /> | utc_pomak_DST =<br /> | poštanski_broj =25272<br /> | pozivni_broj = 025<br /> | gradovi_prijatelji =<br /> <br /> | prazno_ime = Registarska oznaka<br /> | prazno_info = SO<br /> | prazno1_ime =<br /> | prazno1_info =<br /> | prazno2_ime =<br /> | prazno2_info =<br /> | prazno3_ime =<br /> | prazno3_info =<br /> | prazno4_ime =<br /> | prazno4_info =<br /> | prazno5_ime =<br /> | prazno5_info =<br /> | prazno6_ime =<br /> | prazno6_info =<br /> <br /> | web_stranica =<br /> <br /> | bilješke =<br /> }}<br /> '''Monoštor''' <ref>[http://www.hnv.org.rs/hrvatski_nazivi_naseljenih_mjesta.php Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.<br />Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine.</ref><ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 Radio Subotica] Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.</ref>(srpski:''Бачки Моноштор'', mađ. ''Monostorszeg'') je selo u [[Bačka|Bačkoj]] u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Srbija|Srbiji]].<br /> <br /> == Zemljopisni položaj ==<br /> Nalazi se na 45°48' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine. Ugniježdena je položaja u Posebnom rezervatu prirode Gornjem Podunavlju. Zbog toga što ga okružuje nekoliko vodenih tijela, nosi nadimak "Selo na sedam Dunava". Oko njega su [[Veliki bački kanal]], [[kanal Dunav — Tisa — Dunav]], nešto podalje [[Plazović]], [[Dunav]] te mrtvi rukavci starog toka Dunava.<ref name=smatraju/><br /> <br /> == Upravna organizacija ==<br /> <br /> Nalazi se u [[zapadnobački okrug|zapadnobačkom okrugu]], u općini [[Sombor (općina)|Sombor]].<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Monoštorska okolina bila je naseljena još u prapovijesti. Tu su arheološki lokaliteti kao što su Paljenik, Staro selo, Siga i ini, a u svezi su s vremenom od 5. tisućljeća pr. Kr. do 15. st.. Osobito je važan lokalitet [[Bortanj]] na kojem je u 11. i 12. st. bilo veliko srednjovjekovno naselje.<ref name=svijetlu>Aleksandar Forgić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A6990/U-svijetlu-arheolockih-istrazivanja/ ''U svijetlu arheoločkih istraživanja '']. Hrvatska riječ, Subotica. 4. veljače 2005. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> <br /> <br /> Prvi stanovnici današnjeg Monoštora su bili katolički Hrvati, koji su ovdje našli utočište, napuštajući zavičaje u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Bosna|Bosni]], bježeći pred nadirućim Turskim Carstvom. Mjesto gdje su napravili naselje je bila blizu starog grada i tvrđave imena ''[[Bodrog (grad)|Bodrog]]'', koja je postojala u tom kraju za vrijeme [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]].<br /> <br /> 1717. su stanovnici sela iskoristili preostali materijal iz zidina Bodroga za sagraditi katoličku crkvu.<br /> <br /> Noviji doseljenici su se naselili na drugom položaju, kilometar dalje od izvornog sela, jer je ovo područje bilo izloženo poplavama rijeke [[Dunav]]a, pa su stoga [[1752.]] crkva i cijelo staro selo preseljeni na novu lokaciju.<br /> <br /> 19. stoljeće Monošto dočekuje s brodarskom radionicom. Sredinom 19. stoljeća dobili su telegraf. Selo ima pristanište iz kojeg se odvija putnički promet na Dunavu. Osnovana je vodna zajednica i vodna zadruga. Nakon razdiobe Habsburške Monarhije u Austro-Ugarsku, Monoštor se je našao u ugarskom dijelu. Konac 19. dočekuju podizanjem kalvarije, postavljanjem telefonske linije duž kanalske obale. Monošto je dobio prvo pogrebno društvo, a financijski život oživljen je osnivanjem štedionice. U početku 20. stoljeća osniva se obrtni krug. Prometna povezanost raste okončanjem željezničke pruge koja vodi do željezničkog čvorišta Sombora. Prvi automobil je tih godina stigao u Monoštor, nasipom iz [[Kupusina|Kupusine]]. Industrijski život se razvija otvaranjem prve [[vapnara na periferiji Monoštra|vapnare]]<ref name=smatraju/> osnovane 1919. a koja se nalazila na periferiji (1984. je registrirana kao nepokretno kulturno dobro).<ref>[https://www.tobias-strahl.de/wp-content/uploads/2018/04/2018_04_12_Bilten.pdf '' Nepokretna registrovana kulturna dobra Republike Srbije, stanje 31.12.1994. godine. Bilten 372, Sig. 31:7, Nr. 16224. Republika Srbija / Republički Zavod za statistiku, Beograd 1995'']. , str. 44. Stranice povjesničara kulture Tobiasa Strahla.Pristupljeno 25. studenoga 2025. {{odlična}}</ref> 1920-ih je osnovana Šokačka čitaonica.<ref name=smatraju/> Monoštor je bio jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> te je tih godina osnovana mjesna organizacija Hrvatske seljačke stranke. Kulturni život se uzdiže početkom rada kina, a poljodjelski osnivanjem pčelarske zadruge. <ref name=smatraju/><br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> Danas gospodarski život uz ostalo nose šumska uprava, brodogradilište te mjesna mala poduzeća i nekoliko trgovina. Zbog očuvane prirode i triju međunarodnih biciklističkih ruta, Monoštor nešto ima i od turizma.<ref name=smatraju/><br /> <br /> == Obrazovanje i zdravstvo ==<br /> U selu je je osnovna škola. Liječnička ordinacija radi svakog dana.<ref name=smatraju/><br /> <br /> == Kultura ==<br /> Dom kulture i brojne udruge.<ref name=smatraju/><br /> <br /> 2008. je za turiste otvorena [[etno kuća Mali Bodrog]], izvorna dvjesta godina stara šokačka kuća, koja je pripadala predcima Jelisavete Eržike Bešenji.<ref name=putovanje>Ivana Petrekanić Sič: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4634/Putovanje-kroz-tradiciju/ ''Putovanje kroz tradiciju '']. Hrvatska riječ, Subotica. 12. srpnja 2018. Pristupljeno 18. ožujka 2026.</ref><br /> <br /> == Infrastruktura ==<br /> U selu je pošta.<ref name=smatraju/><br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Danas u Monoštoru živi 3920 stanovnika, prema popisu 2002. Većinu čine [[Hrvati]] (mahom [[Šokci]]). Monoštor je najveće šokačko selo u Bačkoj.<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 43</ref><br /> <br /> Narodnosni sastav 2002.:<br /> <br /> *[[Hrvati]] = 2043 (52,12%)<br /> *[[Jugoslaveni]] = 570 (14,54%)<br /> *[[Mađari]] = 211 (5,38%)<br /> *[[Rumunji]] = 179 (4,57%)<br /> *[[Romi]] = 100 (2,55%)<br /> *ostali.<br /> <br /> === Povijesna naseljenost ===<br /> <br /> *1961.: 4560<br /> *1971.: 4590<br /> *1981.: 4432<br /> *1991.: 4205<br /> *2002.: 3920<br /> <br /> == Hrvati u Monoštoru ==<br /> <br /> Zapisano je da je 1930-ih u Monoštoru organizirana manifestacija [[Dožeteonica]].<ref>Ivan Kovač: [https://hkudvladimirnazor.com/archives/records/miroljub/miroljub_032.pdf '' “ Dožeteonica” u Bačkom Monoštoru'']. Miroljub 4/2005. HKUD Vladimir Nazor. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> Monoštor danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].<br /> <br /> U Monoštoru djeluje KUD Hrvata "Bodrog".<br /> <br /> 2004. je Monoštor dobio nagradu "''Najselo''" [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] <br /> <ref ">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=2103 Radio Subotica] U povodu priznanja «Najselo» slankamenski Hrvati kažu da više ne strahuju, 3. prosinca 2007.</ref><br /> <br /> U Monoštru se tradicionalno [[13. listopada]] svake godine svečano slavi "[[Zavitni dan]]". Utemeljen je za župnikovanja [[Matija Zvekanović|Matiše Zvekanovića]]. Povod utemeljenju su bile prijeteće ratne okolnosti [[1944.]]: bilo je izgledno da će partizansko–rusko topništvo sravniti Monoštor. Ipak, seljani nisu izbjegli, nego su svi se okupili u crkvi sv. Petra i Pavla. Župnik je zaiskao od Boga i Gospe pomoć za selo nad koje se imalo sručiti veliko zlo. I župnik i seljani su molili Boga i Gospu da ih poštedi velikog zla. Molba im je bila uslišena: generali su promijenili nakanu, partizansko-ruske snage nisu sravnile selo, a u zahvalnost su se Monoštorci zavjetovali da će svake godine 13. listopada točno u podne svetom Misom zahvaljivati Bogu i Gospi za spasenje. Od tada se u Monoštoru ne radi toga dana, a seljani se u župnoj crkvi okupljaju na misnom slavlju.<ref>[http://zvonik.org.yu/arhiva/156/subisk.html Zvonik, br. 156/2007.] Zavit za sva vrimena</ref>. <br><br /> Seosku proslavu organizira [[KUDH Bodrog, Monoštor|Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog]].<ref>[http://www.croglas.com/tradicijatradition.htm CroGlas/CroVoice] Zavjetni dan u Bačkom Monoštoru</ref><br /> <br /> <br /> Od [[2006.]] se u Monoštoru održava [[festival marijanskog pučkog pjevanja]]<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=7930 Radio Subotica] IV. festival marijanskog pučkog pjevanja u Bačkom Monoštoru, 4. srpnja 2009.</ref>, oblika pučkog pjevanja pri crkvi i raznim prigodama koje se od davnina njeguje u Monoštoru.<br /> <br /> U ovom mjestu koje slovi kao "hrvatsko" (jedva 50%), 2016. je [[DSHV]] skupa s pojedincima iz mjesnog kulturnog društva samostalno izašao na izbore za članove Savjeta MZ. U izbornu kampanju ušao bez financijskih sredstava, pa se bazirao na osobnoj komunikaciji s potencijalnim biračima, Hrvatima, te članovima i simpatizerima KUD-a, potencijalni birači pozivani su osobno i telefonski, a od propagandnog materijala DSHV imao je samo letke. Kandidirali su sedam kandidata u okviru izborne liste ''Za naše malo misto'': Snežana Periškić, Igor Terzić, Josip Budimčević, [[Anita Đipanov]], Sonja Periškić, Davor Francuz, Marko Bolugovac. Na izborima su još bile lista kandidata okupljenih "Zato što volim Monoštor" (potpora Demokratska stranka), lista "Za napredni Bački Monoštor" (potpora Srpska napredna stranka) i lista "Za Monoštor – Miler" predvođenu bivšim članom DS-a Zoranom Milerom. „Za naše malo misto“, „Zato što volim Monoštor“ i „Za Monoštor – Miler“ računale su na iste birače. Uz relativno veliku izlaznost birača, "Za naše malo misto" nije ušla, a vrlo blizu prolasku bila je Snežana Periškić. Razlog neulaska je izborni sustav lokalnih izbora. Da su bili po proporcionalnom izbornom sustavu koji se primjenjuje za izbor odbornika i poslanika u Skupštini APV i Skupštini RS, uz zadržavanje broja glasova za svaku pojedinu listu, "Za naše malo misto" imalo bi 2 od 11 vijećnika.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/16133-osnovan-pokret-vojvodanskih-hrvata Hrvatski fokus] Veco Ivković, Hrvatske novine: ''Osnovan Pokret vojvođanskih Hrvata'' 26. veljače 2016. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)</ref><br /> <br /> U pripremi je rječnik šokačkih Hrvata iz Monoštora. Priprema ga predsjednica Udruge građana [[Urbani Šokci]] iz Sombora [[Marija Šeremešić]] uz pomoć suradnika. Rječnik sadrži stare šokačke riječi, prikupljeno je oko 2.400 riječi, od kojih barem polovica više nije u uporabi. Prikupila je fond riječi, a obilaskom svih četiriju kvartova u selu razgovarala je sa starijim ženama koje su joj pomogle protumačiti značenje starih riječi.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3153/U-pripremi-rjecnik-monostorskih-Sokaca/ Hrvatska riječ] Vijesti. U pripremi rječnik monoštorskih Šokaca, 26. kolovoza 2015. (pristupljeno 26. kolovoza 2015.)</ref><br /> <br /> U organizaciji KUDH Bodrog održava se sredinom srpnja manifestacija [[Sastali se alasi i bećari]].<ref>dijaspora.hr: [https://www.dijaspora.hr/u-monostoru-odrzana-manifestacija-sastali-se-alasi-i-becari-najbolji-stipan-francuz/4414 '' U Monoštoru održana manifestacija Sastali se alasi i bećari. Najbolji Stipan Francuz'']. Dijaspora.hr. 21. srpnja 2021. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Marija Šeremešić]], hrv. pučka spisateljica, redateljica i kulturna djelatnica<br /> *[[Josip Pašić]], hrvatski književnik, katolički svećenik<br /> *[[Stjepan Jozić]], hrvatski slikar<br /> *[[Ivan Keravin]], hrvatski vjerski pisac i prevoditelj<br /> *[[Marin Marković|Marin Ladislav Marković]], provincijal, prior, tajnik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara, vjerski pisac<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1221/ZV25.html]</ref><br /> *[[Tihomir Šeremešić]], hrv. književnik<br /> *[[Denis Kovač]], glazbenik, pjesnik, likovni umjetnik i humanist<br /> * [[Franjo Bertron]], rkt.svećenik, bio župnim vikarem u Žedniku<br /> <br /> == Šport i rekreacija ==<br /> Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:<ref>[http://www.soinfo.org/sombor/sport/adresar/ SOinfo]</ref><br /> * nogomet: [[FK Dunav Monoštor|Dunav]]<br /> * karate: Nidan<br /> Kroz selo prolaze tri međunarodne [[biciklistička ruta|biciklističke rute]].<ref name=smatraju/><br /> <br /> == Znamenitosti ==<br /> * Češki most na [[Veliki bački kanal|Velikom bačkom kanalu]](<small>{{coord|45.815744|18.926959|display=inline}}</small><ref>[https://www.google.com/maps/place/Brana+kod+%C4%8Ce%C5%A1kog+mosta/@45.8156683,18.9268062,155m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475ccd00144c5dcf:0x7701f2874184854a!8m2!3d45.8157572!4d18.9269751!16s%2Fg%2F11x21n1vr9?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTExNy4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D '' Brana kod Češkog mosta'']. Google Karte. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>, u rekonstrukciji od 2019.<ref name=smatraju>Željko Šeremešić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/7633/Monostorci-smatraju-da-moze-i-bolje/ ''Monoštorci smatraju da može i bolje '']. Hrvatska riječ, Subotica. 12. svibnja 2023. Pristupljeno Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><br /> * Svetište Vodica, podigao Stipan Francuz (<small>{{coord|45.786121|18.985599|display=inline}}</small>) (1923.)<ref>[https://www.google.com/maps/place/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B5+%D0%92%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0/@45.786211,18.9849984,3a,75y,90t/data=!3m8!1e2!3m6!1sCIHM0ogKEICAgICk1ZuRTw!2e10!3e12!6shttps:%2F%2Flh3.googleusercontent.com%2Fgps-cs-s%2FAG0ilSxkkxmdJ1-kmPBvuuoqMN4dcGC_aq3VdpkPChaGBUfdW_BdYUFDiKLbjGqLyoMUdioHXkcNmIlC-YbsJ54ZaxkYz-rdkh_lclp5rdi4omzLMPMaigm1Y2sgkVMHznyn39pDMY8%3Dw360-h640-k-no!7i2322!8i4128!4m16!1m8!3m7!1s0x47432da033fa2577:0xd364c13757ed5962!2sKolut,+Srbija!3b1!8m2!3d45.8922199!4d18.925446!16s%2Fm%2F0272zb3!3m6!1s0x475ccde39f98bbef:0xcaed72d7e3e565a9!8m2!3d45.786211!4d18.9849984!10e5!16s%2Fg%2F11h31xw5_s?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTExNy4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Fotografija na Google Kartama]. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref name=novisjaj>Ž.Š.: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A35178/Novi-sjaj-contosevog-kriza/ ''Novi sjaj Čontoševog križa '']. Hrvatska riječ, Subotica. 21. travnja 2023. Pristupljeno 20. studenoga 2025.<br>"'' obitelj Francuz koja je kroz nekoliko generacija bila vlasnik njive, gdje je Josip Francuz 1928. godine i podigao križ. ''"</ref><br /> * Čontošev križ, na putu od Monoštora za Sombor, 2 km od Sombora<ref name=novisjaj/><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> *Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.<br /> *[[Ante Sekulić]]: ''Hrvatski bački mjestopisi'', Školska knjiga, Zagreb, 1994.<br /> *Ante Sekulić: ''Rječnik govora bačkih Hrvata'', IHJJ, Zagreb, 2005.<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backi_Monostor.html Monoštor] na fallingrain.com<br /> * [http://www.soinfo.org/so_sela.php?selo=backi_monostor www.soinfo.org]<br /> * [http://www.backimonostor.com www.backimonostor.com]<br /> <br /> {{Naselja u sastavu Općine Sombor}}<br /> <br /> [[Kategorija:Monoštor| ]]<br /> [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Anita_Martinac&diff=789230 Anita Martinac 2026-09-30T21:30:11Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Infookvir književnik<br /> | Ime = Anita Martinac<br /> | boja = #77DD77<br /> | slika = <br /> | veličina = <br /> | opis slike = <br /> | puno ime = <br /> | pseudonim = <br /> | rođenje = [[7. ožujka]] [[1973.]]<br /> | smrt = <br /> | zanimanje = dipl. iur.<br /> | nacionalnost = Hrvatica <br /> | period pisanja = objavljuje od 1994. <br /> | vrsta = [[poezija]] i [[proza]]<br /> | teme = <br /> | period = [[1980-ih]] do danas<br /> | supruga = <br /> | suprug = <br /> | djeca = <br /> | djela = <br /> | nagrade = <br /> | potpis = <br /> | web = www.anitamartinac.com<br /> | fusnote = <br /> }}<br /> <br /> '''Anita Martinac''' (djevojački Mihić, rođena [[7. ožujka]] [[1973.]] u Mostaru gdje živi i radi), [[hrvat]]ska i [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[književnica]].<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Diplomirala je na [[Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru]]. Sudionica je Domovinskog rata, te nositeljica Spomenice Domovinskog rata i dvaju medalja Ljeto 95 i Oluja. Nakon desetljeća provedenoga u vojnoj službi, radila je i kao direktorica i grafička dizajnerica u SPRINT d.o.o., zatim kao konzultantica za ISO norme koje je implementirala u brojna poduzeća, te u državnoj službi Federalnog ministarasta financija, Aluminiju d.d. Mostar i trenutno u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ. Udata je i majka troje djece. Uz pisanje bavi se rekreativno i slikarstvom.<br /> <br /> Poeziju piše od ranoga [[Djetinjstvo|djetinjstva]], objavljuje od srednjoškolskih dana, a pjesme su joj<br /> prevođene na [[španjolski]], [[engleski]],<ref name="DhkHB"/> [[njemački]] i [[makedonski jezik]].<ref name="Hercegovina">[http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/mostarka-anita-martinac-u-vukovaru-primila-jednu-od-nagrada-za-najbolju-domoljubnu-pjesmu-83531 www.hercegovina.info – Mostarka Anita Martinac u Vukovaru primila jednu od nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu], pristupljeno 20. veljače 2015.</ref> Objavljuje [[Poezija|poeziju]] i prozu. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne <ref name="DhkHB">[http://www.dhkhb.org/clan/204 Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne: Anita Martinac] i Ogranka Matice hrvatske Čitluk., pristupljeno 20. veljače 2015.</ref> Predsjednica je udruge "Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama" u BIH.<ref>M. Jurković: [http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/87-kulturna-batina/45839-tribina-istinom-do-pomirbe-odrzana-u-mostaru ''Tribina "Istinom do pomirbe" održana u Mostaru''], Hrsvijet.net, 12. veljače 2017.</ref>, Napredak Mostar, te udruge Hrvatska žena, kao i drugih kroz koje djeluje humanitarnim karakterom i volontiranjem.<br /> <br /> ==Do sada objavila:==<br /> * pjesme ''Krvari brig'' 1994.<br /> * pjesme ''Ljubim te pjesmama'' 2012. <br /> * pjesme ''U pogledu'' 2012.<br /> * pjesme ''U susret Riječi'' 2013.<br /> * pjesme ''Druga riječ je ljubav'' 2014.<ref>http://www.hronika.ba/busovaca-index/druga-rije%C4%8D-je-ljubav.html# HRONIKA / Dnevnik Srednje Bosne: Druga riječ je ljubav], pristupljeno 5. veljače 2015. {{boš oznaka}}</ref> <br /> * roman ''Medaljon'' 2015.<ref>[http://dnevni-list.ba/web1/u-mostaru-predstavljen-prozni-prvijenac-anite-martinac-medaljon/ Dnevni list.ba – U Mostaru predstavljen prozni prvijenac Anite Martinac "Medaljon"], pristupljeno 14. travnja 2015.</ref><br /> * audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) ''Sretno Valentinovo'' 2015.<ref>(): [http://hobby-ba.com/druga-rijec-je-ljubav-2/ ''Druga riječ je ljubav''], 8. veljače 2015. Pristupljeno 22. listopada 2016.</ref><br /> * roman ''Medaljon'', drugo izdanje 2015.<br /> * roman ''Posljednji'' roman 2016.<ref>(): [http://www.citluk.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=4492:foto-predstavljen-roman-anite-martinac-posljednji&catid=8:kultura-i-umjetnost ''FOTO: Predstavljen roman Anite Martinac „Posljednji“ ''], Općina Čitluk, 17. rujna 2016. Pristupljeno 22. listopada 2016.</ref><br /> * pjesme ''Budna'' 2017. <br /> * roman ''Od Franje do Franje'' 2017.<ref>[http://www.brotnjo.info/2017/09/16/foto-premjerno-predstavljen-roman-franje-do-franje/]</ref> <br /> * roman ''Posljednji''- drugo izdanje 2017.<br /> * roman ''Od Franje do Franje'' - drugo izdanje 2018. <br /> * novele ''Život nema naslova'' 2018.<br /> * bajke ''Kako je Pjev naučio raditi'' 2019.<ref>https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/alfa-odusevila-djecu-novom-slikovnicom-anite-martinac-173815/</ref><br /> * roman ''Grad bez ptica'' 2019.<ref>https://www.bljesak.info/kultura/knjige/predstavljena-knjiga-grad-bez-ptica-anite-martinac/295262</ref><br /> <br /> ==Nagrade i priznanja==<br /> * Zlatna povelja Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini 2018 <ref>https://www.bljesak.info/kultura/knjige/zlatna-povelja-matice-hrvatske-aniti-martinac/239459</ref><br /> * Nagrada Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. od Mreže hrvatskih žena (Croation Women's Network) pod pokroviteljstvom Predsjednice RH i Državnog ureda za Hrvate izvan RH <br /> * [[Medalja Oluja|Medalja "Oluja"]] Ministarstvo obrane Republike Hrvatske<ref name="DhkHB"/><br /> * [[Medalja]] [[Medalja Ljeto 95|"Ljeto 95"]] Ministarstvo obrane Republike Hrvatske<ref name="DhkHB"/><br /> * [[Spomenica Domovinskog rata]], [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]]<br /> <br /> ==ostale književne nagrade==<br /> * Prvonagrađena na manifestaciji "Grah Ilije Ladina" za 2019.<ref name="bljesak.info">https://www.bljesak.info/kultura/knjige/knjizevnici-aniti-martinac-dvije-nagrade-u-jednome-danu/286607</ref><br /> * Drugo nagrađena Književnom nagradom "Marko Martinović Car" za 2019.<ref name="bljesak.info"/><br /> * Trećenagrađena za Međunarodnom susretu književnika „[[Trojica iz Gradišta]]“ 2018. za pjesmu Virtuozi naive. <br /> * Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VIII. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2017. godine<br /> * Trećenagrađena na natječaju Kaštelanske storije u 2017., za priču "Jordan Viculin"<ref>GKK: [http://www.gkk.hr/vijesti/kastelanske-storije-dodjela-nagrada/ ''“Kaštelanske štorije 2017.” – dodjela nagrada''], Gradska knjižnica Kaštela, 1. ožujka 2017.</ref><br /> * Prva nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., za priču "Samo je želio učiti", za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj o pobijenim franjevcima, za uzrast odrasl<ref>Laudato/M.B.: [http://www.laudato.hr/ispisi-snimi.aspx?NewsID=26131 ''Treća večer '7. Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca' ''] Laudato.hr, 7. veljače 2017.</ref><br /> * Prva nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016." za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma "Ovako više ne može i nećemo, pa makar svi izginuli"<ref>https://www.bljesak.info/kultura/flash/nagrada-kula-otisla-u-ruke-anite-martinac/161097</ref><br /> * Prva nagrada za najljepši književni uradak povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, pjesma "Svoj sam"<br /> * Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji "Stjeg slobode", Knin - Pakoštane 2015. godine, za najljepšu domoljubnu pjesmu, pjesma "Vojnik u srcu" <br /> * Priznanje za osvojeno drugo mjesto na VI. večeri domoljubne poezije "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u Zeljovićima 2015. godine<br /> * Druga nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015 godinu, za roman MEDALJON <br /> * Nagrada na festivalu "Pjesmom protiv zaborava" [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] za najbolju domoljubnu pjesmu, 2014.<ref name="Hercegovina"/><br /> * Nagrada [[matica hrvatska|Matice hrvatske]] "Ilija Ladin" u Vitezu, 2013. <br /> * Nagrada "Najljepše ljubavno pismo" od HT Mostar, 2013. <br /> * Priznanje [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] za najljepšu pjesmu povodom "Dana knjige", 1997. <br /> * Priznanje za najljepšu pjesma na temu Zaštite okoliša od Opštinske konferencije Mostar, 1987.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{Izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://blog.dnevnik.hr/anita-martinac/2014/02/index.html Anita Martinac, spisateljica]<br /> * [http://www.dhkhb.org/clan/204 Anita Martinac], Službena stranica Društva hrvatskih književnika HercegBosne<br /> * [http://poskok.info/wp/?p=93809 poskok.info – Anita Martinac i Hrvatsko proljeće u Jajcu]<br /> * [http://hrsvijet.net/index.php/kultura/27-knjievnost/34560-anita-martinac-srce-hrvatsko HRsvijet.net – Anita Martinac: Srce hrvatsko]<br /> * [http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/74-knjigozori/47935-premijerno-predstavljen-roman-od-franje-do-franje]<br /> * [https://www.bljesak.info/kultura/knjige/predstavljena-knjiga-grad-bez-ptica-anite-martinac/295262]<br /> * [http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/anita-martinac]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Martinac, Anita}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Mostar]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski književnici iz Bosne i Hercegovine|Romanopisci]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski romanopisci|Bosna i Hercegovina]]<br /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački romanopisci]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gradi%C5%A1te&diff=789229 Gradište 2026-09-30T21:22:30Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>{{dz|[[Gradište (Kutjevo)]]|gradsko naselje [[Kutjevo|Kutjeva]]}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gradište|<br /> županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |<br /> broj stanovnika = 3.382|<br /> načelnik = Srećko Papac ([[HDZ]])|<br /> poštanski broj = 32273 |<br /> z. širina = 45.15|<br /> z. dužina = 18.71|<br /> }}<br /> '''Gradište''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Često se ovo naselje naslovljava i kao ''Gradište kod Županje''.<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> <br /> Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gradište pripada županjskoj Posavini.<br /> <br /> Gradište je smješteno na samome istočnom rubu Hrvatske, 5 [[kilometar]]a sjeverno od [[Županja|Županje]] te oko 250 km istočno od [[Zagreb]]a.<br /> <br /> Gradište, općina u zapadnom [[Srijem]]u, prostire se danas na 5 756 ha od čega je 3 652 ha oranica, 81 ha voćnjaka, 1 ha vinograda, 57 ha livada, 48 ha pašnjaka, 1 314 ha šuma te 543 ha neplodnog tla. Po svojoj ukupnoj površini Gradište je, kada se uzmu u obzir naselja bivše općine Županja, prostorno manje od Bošnjaka, Babine Grede, Drenovaca, Vrbanje, Soljana, a veće od Cerne, Županje, Strošinaca, Posavskih Podgajaca, Štitara, Gunje, Đurića, Rajevog Sela i Šiškovaca. <br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Gradište imala je 3.382 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Gradištu.<br /> <br /> Popis iz [[1991.]] godine nalazi u [[selo|selu]] 3 297 žitelja. Po neslužbenim podacima iz 2001. godine u Gradištu živi 3 514 žitelja. Zanimljivo je primijetiti da je u [[vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] jedino Gradište mjesto u kojem ima više [[muškarac]]a od [[žena]] (50,9 - 49,1 %). Najbrojnije su osobe između 20 i 24 godine (8,2 %), a najmanje je osoba između 70 i 74 godine (2,7%). <br /> <br /> Na [[djeca|djecu]] do 14 godina otpada 20,6% stanovnika, a onih do 34 godine ima 51,1%. Ako ove brojke usporedimo s prosjekom u Hrvatskoj ili pak s općinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji dobivamo da u Gradištu živi mlađe stanovništvo. Naime, u Hrvatskoj je najviše osoba između 35 i 39 godina, a u općinama u županiji najviše osoba ima između 25 i 29 godina starosti.<br /> <br /> == Uprava ==<br /> == Povijest ==<br /> Prema nalazima i tvrdnjama [[arheologija|arheologa]] i [[historiografija|historičara]] Slavonija je bila naseljena nekoliko tisuća godina prije dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Brojne iskopine i različiti alati koji su služili za [[ribolov]] na [[Sava|Savi]], obranu od visoke vode i sl. dovoljan su dokaz postojanja [[neolitik|neolitskih]] naselja u ovom kraju. U povijesno vrijeme ovdje su dosta učinili [[Rimljani]]. Tu su oni utvrdili više mjesta na važnijim putovima. Oko 637. godine naseliše ovaj kraj naši narodi. Imena sela, primjerice Gradišta, upravo nam svjedoče kako su ovi krajevi bili nastanjeni - slavizirani. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] (1220. g.) pripao je ovaj kraj uz Savu pod Vukovsku županiju. Najmoćnije plemstvo bili su [[Gorjanski]]. Neka naselja nastala su upravo u to vrijeme. [[Cerna]] je tada imala kaštel i varoš, a [[Ivankovo]] je bilo poznato carinsko mjesto.<br /> <br /> Budući da ovaj kraj nema nekih znamenitih spomenika svoje davne prošlosti, da se ne nalaze kamene ploče i natpisi, ostaci velikih građevnih zdanja, pa je vjerojatno stoga i smatran povijesno beznačajnim. No ipak, i ovaj kraj ima kakvu takvu svoju povijesnu i kulturnu prošlost, koja se istina ne ogleda u kamenim i ostalim povijesnim spomenicima, već u zemljišnom nazivlju, po kome je ostala «zapisana» na ovome tlu tijekom minulih stoljeća sve do danas. <br /> <br /> Kako ti nazivi mjesta pored ostalog ukazuju na neke izuzetne prilike, društvena zbivanja i pojedine povijesne osobe, onda bi se moglo reći da ovo područje nije bez povijesnih izvora, već je samo, povijesno i topografski, neistraženo i neobrađeno. Postoje i brojna arheološka nalazišta s kulturnim slojevima zemlje, te ostaci obrambenih «Graca», što sve dakako govori o [[život]]u i stupnju duhovne i materijalne [[kultura|kulture]] prisutnog življa na njemu, kroz protekla vremenska razdoblja. Tako primjerice gradištanski poljski potez «Kamenište», odaje tragove iz doba rimskog posvoja. Brojne [[opeke]], podne i krovne [[pločice]], te mnoštvo kamenih [[mozaik]]a i odlomaka jarko crvene žbuke, izbačenih na površinu traktorskim oranjem, svjedoče da je na tom mjestu stajalo veliko i raskošno zdanje. <br /> <br /> Natpisi na oštećenim pločama ukazuju na mogućnost, da se tu nalazio «Lager» II. Rimske konjaničke legije iz [[Sirmium]]a. I «veliko brdo» poznato je od davnina po nalazima rimskih opeka, osobito u njegovu podnožju. Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] selo nije zabilježeno pod današnjim imenom, nego se u opisivanju Cerne 1408. godine samo napominje da se pored toga mjesta nalazi [[grad]], castrum, na savskom otoku (castrum in insula ave habitum). U toj napomeni ne navodi se da se na tom položaju nalazi kakvo selo, nego samo da tu postoji veliko utvrđenje, koje je najvjerojatnije građeno mnogo prije, oko [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Ono potječe iz vremena kada još nije bilo državne veze [[Hrvati|Hrvata]] s [[Mađari]]ma, te su te [[utvrda|utvrde]] podizali pojedini knezovi na zgodnim položajima kako bi obranili svoje zemlje. <br /> <br /> Podalje od sastavaka Repovca i Berave na desnoj strani [[potok]]a koji je dalje stekao ime Bosut, nalazi se u čistoj ravnici povišenje, «[[brdo]]» sa dva vrha, jednim od 108 i drugim od 103 metra visine. Spomenuto staro utvrđenje bilo je zasigurno zahvatilo oba vrha braneći na taj način cijeli položaj. Pored dva utvrđenja položaj su branili i potoci Repovac, Berava i Bosut koji su svojim obiljem [[voda|vode]] u [[poplava|poplavno]] vrijeme stvarali otok. Inače, izuzev «brda» te nešto uzvišenijih dijuvijalnih naslaga na sjeveru ovog područja, čitava površina je ravničarska s nešto manjim [[depresija]]ma oko Biđa i Bosuta. Rijeka Sava nekad, a danas i drugi vodotoci, izgradila je svojim radom poslije nestanka Panonskog jezera u jezerskim talozima prostranu aluvijalnu ravan. <br /> <br /> Stalnim poplavama, pretežno u [[jesen]] i [[proljeće]], Sava i ostale [[rijeka (vodotok)|rijeke]] njene pritoke izgradile su plodne površine, na kojima se formirala, pri umjereno-kontinentalnoj [[klima|klimi]], određena [[vegetacija]]. Podzemne vode, manje [[padaline]] uvjetovale su rast [[šuma|šume]] nadaleko poznatog slavonskog [[hrast]]a i [[jasen]]a. Predaja je utvrdila da su se [[kmet]]ska sela toga grada prije Turaka nalazila istočno u Banisavu, Osatnom, Virovcima, Gredu, Bičkim selima i Deševu. Bliže gradu sela su bila Ivaniševci i Poljica. <br /> <br /> Najjače naselje bilo je u prvo vrijeme ono pored same tvrđave, koje je i po njoj nosilo svoje ime. Vjerojatno da se takav položaj održao do konca turskog gospodstva. U novim prilikama ubrzo je počelo naseljavanje spomenutih prostranih sela u samo središnje naselja pored tvrđave. Dolaskom Turaka utvrđenja u Cerni i Gradištu pripadala su jednom posjedniku. Turci su na poljansku utvrdu (na mjestu današnjih Rokovaca) napali jedne nedjelje kada je puno svijeta bilo u crkvi na [[misa|misi]]. Predaja kaže da je u crkvi bila i gospodarica tvrđave i posjeda. Predaja dalje nastavlja da je turska vojska lako svladavši gradsku posadu htjela uhvatiti i gospodaricu, ali je ona pobjegla u tvrđavu na mjestu današnjeg Gradišta. Turci ljutiti što nisu ostvarili svoju nakanu uhićenja, razore tvrđavu u Poljani i Gradištu. Iz povijesnih dokumenata je razvidno da su Turci predajom dobili Poljanu, Cernu i Gradište. U [[gruntovnica|gruntovnici]] iz [[1786.]] godine stoji kako seosko posjedovno zemljište Gradišta ima jedanaest poljskih predjela, koji nose brojčane oznake i ime veće ili značajnije rudine na tome prostoru. <br /> <br /> U opisu naselja kraljevine Slavonije i vojvodstva [[Srijem]]a iz 1786. godine možemo pročitati kako je Gradište naselje u ravnici od 105 kuća od kojih je 94 prekriveno šindrom, jedna trskom i deset [[slama|slamom]]. Ima časnički stan od pletera pod krovom od šindre, zatim na isti način građenu crkvu i seosku stražaru. [[ulica|Ulice]] su uređene pod konac. Ovo naselje ima pred sobom dva brežuljka gdje ima i [[vinograd]]a. Leži nedaleko od rijeke Bosut, a na pola sata hoda na rječice Bistrici vidi se gomila kamenja, koja je u davna vremena možda bila neka utvrda. Iz spomenutog izvora vidljivo je kako Gradište tih godina biva srednje razvijeno naselje: više kuća ima [[Babina Greda]] (120), [[Bošnjaci (općina)|Bošnjaci]] (142) i [[Cerna]] (120), dok [[Drenovci]] imaju 98, Đurići 24, [[Gunja]] 61, Podgajci 44, Račinovci 55, Rajevo selo 57, Strošinci 41, Šiškovci 22, [[Štitar]] 66, [[Vrbanja]] 56 i [[Županja]] 89 kuća. <br /> <br /> Djelo " Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća", opisuje Gradište kao mjesto udaljeno sat od Cerne, tri sata od Privlake, tri i četvrt sata od Babine Grede, puna dva sata od Štitara, puni sat i tri četvrt od Županje, te tri i pol sata od Otoka. Rijeka Bosut teče prema barskoj grabi Mala Berava. Pošto ispod [[mlin]]a u nju uvire voda iz graba čini mali zavoj, ostavljajući selo sa svoje desne strane na 1000 koraka udaljenosti. Rijeka je široka 50 do 60 koraka, duboka tri do četiri stope. Ima četiri stope visoke obale i muljevito korito. Od sela osim preko drvenog mosta, ni po kojem vremenu preko te rijeke nema drugog prolaza. Voda joj vrlo slabo teče, ljeti je korisna za napajanje [[stoka|stoke]], a [[zima|zimi]] je piju i ljudi. Barska graba Mala Berava ljeti je povremeno suha i tada je prohodna pješice na mjestima gdje to ne sprečavaju njezine obale, visoke tri do četiri stope. Brvno za pješake nalazi se 1000 koraka uzvodno od mlina. [[bara|Bare]] kraj šume Krašički gaj i u njoj za kišna su vremena također teško prohodne po prolaznim putevima, a [[ljeto|ljeti]] su često potpuno suhe. [[blato|Blatne]] dionice i bare na poljima i livadama uokolo sela prema velikoj šumi, a djelomično već u njoj prema istoku, ljeti podjednako presuše pa su prohodne i na mjestima izvan prolaznih putova. Jedina stalna bara Osatna nikada nije prohodna. Sve šume s obje strane [[Bosut]]a visoke su i gusto obrasle pa su prohodne samo po prolaznim putovima. Uzvisina Veliko brdo dominira selom i njegovim krajobrazom. Put odavde prema Cerni za suha vremena i suha [[tlo|tla]] prohodan je i za teška kola, a uporabljiv je, iako teže, i za [[kiša|kišna]] vremena. Stoga su i za laka kola teško provozni. Crkva i časnički stan u selu te kapela na [[groblje|groblju]] izvan mjesta drvene su građe.<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> == Poznate osobe ==<br /> * [[Mato Topalović]], župnik, član [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]]<br /> * [[Krešimir Bagić]], pjesnik i stilističar<br /> * [[Šima Jovanovac]], glazbenik, pjevač i skladatelj<br /> * Božica Zoko, književnica<br /> * Ivo Mijatović-Ico, književnik<br /> * [[Mato Dretvić Filakov]], novinar i politolog<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> == Obrazovanje ==<br /> <br /> Godine [[1774.]] izašla je naredba da u svakom mjestu koje je sjedište satnije ima biti izgrađena [[škola]]. No, kako je ranije istaknuto Cerna je bila središte satnije pa je Gradište još dosta dugo moralo čekati na školu. Spomenute godine u Cerni je osnovana "trivijalka", a u njoj su se školovali imućniji Gradištanci sticavši osnovno [[obrazovanje]], a djevojčice i velik dio dječaka i dalje je ostajao nepismen. <br /> <br /> Oko 1830.g. gotovo sva veća naselja u [[vojna krajina|Vojnoj krajini]] imaju školu pa tako red dolazi i na Gradište, [[15. siječnja]] [[1831.]] g. Bila je to elementarna odnosno početna škola. Bila je dvorazredna i imala je pedesetak učenika koji su dalje nastavljali školavanje u tzv. petovnici. Početnu školu 1855. polazi 57 učenika a u petovnicu 91 učenik. Pored početne, [[1855.]] otvorena je i [[njemačka]] općinska škola koju su pohađali oni "najelitniji", a bila je to nakana da se na taj način pokuša germanizirati mjesno pučanstvo.<br /> <br /> Godinu dana kasnije, 1856. g., početna škola prerasta u trorazrednu koja već 1872. ima 270 učenika. Zahtjevom mjesnog školskog vijeća, prosvjetne vlasti odobravaju 1874. otvaranje jednorazredne djevojačke škole. <br /> Do spajanja djevojačke i dječačke škole dolazi 1883. pa ona prerasta u troodjeljensku mješovitu školu koja djeluje do [[1929.]] kada prerasta u četveroodjeljansku državnu osnovnu školu. <br /> <br /> Peti razred ove škole 1932. prerasta u prvi razred više narodne škole, da bi 1941. bio pretvoren u razred prodžene seoske škole. <br /> Dakako da su [[1. svjetski rat|prvi]] i [[drugi svjetski rat]] uvelike onemogućavali nesmetan rad škole ali je ona ipak kontinuirano djelovala. Poslije rata škola dobiva naziv osmogodišnja osnovna škola, a u vremenu od 1957. do 1961. postoje [[osnovna škola]]. <br /> <br /> Općina je dugo vremena čekala na učitelja, makar i s najnužnijim osposobljenjem, no nije ga dobila. Napokon je sklopila ugovor s Mlinarom Leopoldom Brunbauerom. On se očito prevario u računu misleći da će mu u školi biti lakše nego na vodenici gdje je trebao klepati teški kamen i nositi vreće. Kao učitelj s mizernom plaćom od 6 [[forinta|forinti]] mjesečno i 6 hvati [[drvo|drva]], brzo se zasitio učiteljske službe. Tako su od osnutka škole do 1851. posao učitelja obavljali [[vojska|vojnici]], zanatlije i seoski momci koji nisu imali potrebno stručno osposobljenje. <br /> <br /> Godine 1851. za učitelja dolazi Gradištanac Đuro Jovanovac koji je završio učiteljsku školu, odnosno preparandiju kako se tada nazivala. Učitelj Jovanovac je s početka poput Brunbauera bio nezadovoljan s [[plaća|plaćom]] pa je nakon dvije godine službovanja zatražio povišicu. U općini su mu to žustro odbili s primjedbom da bi mu mogli oduzeti koji forint umjesto da mu nešto dodaju. <br /> Ljutit ovakvim tretmanom Jovanovac napušta gradištansku školu i zamjenjuje ju vojarnom, ali se vrlo brzo, nakon dvije godine vratio svojoj "prvoj ljubavi". Đuro Jovanovac je puno učinio u unaprjeđivanju škole u Gradištu koja je 1873. postala članica [[pedagogija|pedagoško]]-književnog zbora. <br /> <br /> Imalo je Gradište u prošlosti dosta učitelja. Neki su službovali dalje od rodnog mjesta. Od profesora spomenimo Šimu Parašilovca koji je službovao u [[Jagodina|Jagodini]] i [[Niš]]u na [[gimnazija|gimnaziji]]. Godine 1873. s radom počinje i prva učiteljica Katarina Vučičević. <br /> <br /> Obuka se u početku održavala u privatnim domovima, najprije u Vršku u kući A. Jovanovca (Jerkovi), zatim u kući Žigmundovaca gdje je nekada bila trgovina "Glaser", pa u gostionici Mate Ribca, a zatim Margetića. Tek 1836. godine [[općina]] kupuje drvenu stambenu zgradu koju pretvara u školu. Takvu zgradu nazivali su "škulara", a nalazila se na mjestu današnjeg [[vatrogasci|vatrogasnog]] doma, da bi 1853. g. bila porušena i na istom mjestu za potrebe škole sagrađena nova drvena grada. Kasnije je sagrađena drvena zgrada zvana škulara. Godine 1874. ispražnjeni su časnički stanovi jer je vojna krajina bila ukinuta pa su stanovi dobiveni za potrebe škole. U njima se održavala nastava. Gradištanac Tuna Babić poklanja školi svoj stan 1956. i gospodarske zgrade s [[vrt]]om, a sedamdesetih godina sagrađene su montažne zgrade u dvorištu stare škole, te tako uz adaptaciju stare krčme sačinjavaju prostor škole u kojoj se, nažalost, nastava odvijala doskora. <br /> <br /> [[8. travnja]] [[2002.]] svečano je otvorena nova školska zgrada i sportska dvorana. Zahvaljujući organizacijskoj i kadrovskoj sređenosti, usprkost teškim uvjetima, posebnim nastojanjem prosvjetnih djelatnika, škola u Gradištu zauzela je visoko mjesto u valorizaciji rada. <br /> <br /> Učenici su i pored redovite nastave angaširani u mnogim slobodnim aktivnostima te postižu zapažene rezultate i na nacionalnoj razini, često puta bolji od učenika čije su škole bivale daleko opremljenije i imale daleko bolje mogućnosti.<br /> <br /> Spomenimo ovdje ipak tradicionalno uspješnu literalnu družinu. Nekada je ova sekcija izdavala svoj časopis a učenički radovi znali bi biti objavljivani u drugim listovima i nagrađivani na regionalnoj i državnoj razini. Napomenimo samo da su 1970. na Republičkom susretu literalnih, novinarskih, recitatorskih i [[drama|dramskih]] skupina učenici polučili zavidne rezultate. Učenici i nastavnici znajuči pod kojim su uvjetima radili nisu puno očekivali na ovom natjecanju. Među najbolje mlade novinare svrstani su Gradištaci osvojiviši visoko 3. mjesto. Specijalna nagrada Školskih [[novine|novina]] također je završila u Gradištu. Bila je to nagrada namjenjena onoj školi koja je postigla izuzetno dobre rezultate u odnosu na svoje mogućnosti i uvjete rada. <br /> <br /> == Kultura ==<br /> * Književna manifestacija ''[[Trojica iz Gradišta]]''. Održava se u Društvenom domu Općine Gradište u sklopu Dana općine. Okuplja pjesnike i čuva uspomenu na trojicu gradištanskih pjesnika s početka 20. stoljeća: [[Mato Mandić|Matu Mandića]], [[Pavao Varnica|Pavla Varnicu]] i [[Antun Jovanovac|Antuna Jovanovca]]. Pokretač i organizator manifestacije je književnik [[Ivo Mijatović]].<br /> <br /> == Udruge ==<br /> <br /> Udruga korisnika bežičnih sustava (GRWireless)<br /> <br /> *[http://www.grwireless.hr GRWireless]<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Slavonac Gradište]]<br /> * [http://www.taekwondo-gradiste.com Taekwon-do klub Sokol Gradište]<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * http://www.gradiste.com/<br /> * http://www.gradiste.hr/<br /> * http://www.nk-slavonac.com/<br /> * http://www.taekwondo-gradiste.com/<br /> <br /> {{Gradište}}<br /> {{GiO VSŽ}}<br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bortanj&diff=789228 Bortanj 2026-09-30T21:09:20Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Bortanj''' (Bartanj) je bila [[tvrđava]] u [[Bačka|Bačkoj]].<br /> <br /> Nalazila se blizu starog grada [[Bodrog (grad)|Bodroga]] . Kad je Bodrog doslovno razoren [[1241.]] za [[tatarski pohod na Ugarsku i Hrvatsku|najezde Tatara]] u Europu <ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/160/povijesni.html Zvonik br.160] [[Stjepan Beretić]]: Nadbiskupija s dva sjedišta </ref>, kao i sva naselja u Bačkoj, iduće 1242. godine u blizini Bodroga sagrađena je ova tvrđava, u današnjoj šumi Kozara. Povijesni izvori iz 14. stoljeća bilježe i Bodrog i Bartanj. Spominju ga isprave kao kralja [[Ludovik I.|Ludovika I.]] ''castrum''. Kroz povijest mijenjao je feudalce kojima je pripadao. <br /> <br /> Od Bortanja su ostale samo ruševine na uzvisini nedaleko od današnjeg naselja [[Monoštor]]a. Obrasle su [[breza]]ma. Uzvišica je okružena [[opkop]]om.<br /> <br /> Prva arheološka iskapanja ovdje je 1904. izveo Kalman Gubica u ime Povijesnog društva Bačko-bodroške županije.<ref name=svijetlu/> Arheološkim istraživanjima je na nalazištu okolo tvrđave zaključeno da je tu bilo veliko naselje iz srednjeg vijeka, koje je imalo seosko groblje i crkvu<ref>Radio Sombor: [https://www.soinfo.org/vesti/vest/640/iskopavanje-na-bartanu/ ''Iskopavanje na „Bartanu” '']. SOinfo.org. 3. studenoga 2004. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> {{coord|45.81075|18.99601|display=inline}}.<br /> <br /> Jeseni 2004. je utvrđeno da je tu sakralni objekt s nekropolom te naselje koje se zemljopisno pruža duž ruba šume Šušnjara. Među nalazima je jednobrodna kapela sa polukružnom apsidom. Budući da je slična s nekim inim objektima po Vojvodini, spada u razdoblje od 11. - 12. stoljeća. Za dodatne zaključke, tvrđava, naselje, crkva i nekropola trebat će se još istraživati. Toponim Bortanj dovodi se u svezu s onodobnim čestim osobnim imenom Borkan.<ref name=svijetlu>Aleksandar Forgić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A6990/U-svijetlu-arheolockih-istrazivanja/ ''U svijetlu arheoločkih istraživanja '']. Hrvatska riječ, Subotica. 4. veljače 2005. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> *[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1984., str. 84-85, ISBN 953-0-60542-0<br /> *[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Naselje-i-tvrdjava-Bodrog.html Hrvatska riječ] Zsombor Szabó: Naselje i tvrđava Bodrog, 18. rujna 2009.<br /> *{{srp oznaka}} [http://www.backimonostor.com/rzn/MisterijaBodroga.pdf Bački Monoštor] Misterija Bodroga<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://varak.hu/latnivalo/index/2975-Monostorszeg-Bartan-vara/ ''Monostorszeg - Bartán vára '']. Varak.hu<br /> <br /> [[Kategorija:Utvrde]]<br /> [[Kategorija:Građevine u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Bačka]]<br /> {{coord|45.81075|18.99601|display=title}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bortanj&diff=789227 Bortanj 2026-09-30T20:56:14Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Bortanj''' (Bartanj) je bila [[tvrđava]] u [[Bačka|Bačkoj]].<br /> <br /> Nalazila se blizu starog grada [[Bodrog (grad)|Bodroga]] . Kad je Bodrog doslovno razoren [[1241.]] za [[tatarski pohod na Ugarsku i Hrvatsku|najezde Tatara]] u Europu <ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/160/povijesni.html Zvonik br.160] [[Stjepan Beretić]]: Nadbiskupija s dva sjedišta </ref>, kao i sva naselja u Bačkoj, iduće 1242. godine u blizini Bodroga sagrađena je ova tvrđava, u današnjoj šumi Kozara. Povijesni izvori iz 14. stoljeća bilježe i Bodrog i Bartanj. Spominju ga isprave kao kralja [[Ludovik I.|Ludovika I.]] ''castrum''. Kroz povijest mijenjao je feudalce kojima je pripadao. <br /> <br /> Od Bortanja su ostale samo ruševine na uzvisini nedaleko od današnjeg naselja [[Monoštor]]a. Obrasle su [[breza]]ma. Uzvišica je okružena [[opkop]]om.<br /> <br /> Arheološkim istraživanjema je na nalazištu okolo tvrđave zaključeno da je tu bilo veliko naselje iz srednjeg vijeka, koje je imalo seosko groblje i crkvu<ref>Radio Sombor: [https://www.soinfo.org/vesti/vest/640/iskopavanje-na-bartanu/ ''Iskopavanje na „Bartanu” '']. SOinfo.org. 3. studenoga 2004. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> {{coord|45.81075|18.99601|display=inline}}.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> *[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1984., str. 84-85, ISBN 953-0-60542-0<br /> *[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Naselje-i-tvrdjava-Bodrog.html Hrvatska riječ] Zsombor Szabó: Naselje i tvrđava Bodrog, 18. rujna 2009.<br /> *{{srp oznaka}} [http://www.backimonostor.com/rzn/MisterijaBodroga.pdf Bački Monoštor] Misterija Bodroga<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Utvrde]]<br /> [[Kategorija:Građevine u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Bačka]]<br /> {{coord|45.81075|18.99601|display=title}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Susret_pu%C4%8Dkih_pjesnika_%22Lira_naiva%22&diff=789226 Susret pučkih pjesnika "Lira naiva" 2026-09-30T19:20:19Z

<p>Suradnik10: /* Mjesta održavanja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Lira naiva 2020. - Naslovnica zbornika izabranih pjesama.jpg|mini|desno|250px|Naslovnica zbornika izabranih pjesama s Lire naive 2020.]]<br /> '''Susret pučkih pjesnika "Lira naiva"''' je [[kultura|kulturna]] [[manifestacija]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz "''[[Srijem]]a, [[Podunavlje|Podunavlja]], [[Sombor]]a i [[Subotica|Subotice]]''" (referenca: vidjeti u vanjskim poveznicama).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Organiziraju ga [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] i [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović]], obje iz Subotice. Pokretač (2012. i organizatorica<ref name="pjesnici čuvaju">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1437/Pjesnici-cuvaju-materinski-jezik/ Hrvatska riječ] Z.V.: Pjesnici čuvaju materinski jezik, Jubilarna »Lira naiva«, 20. lipnja 2012.</ref>) ovih susreta je [[Katarina Čeliković]], kulturna djelatnica Hrvata iz Vojvodine. 2014. organizatori su Hrvatska čitaonica, Bunjevačko-šokačka knjižnica „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ Subotica i Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom“ – Srijemska Mitrovica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><br /> <br /> Da bi mogli sudjelovati, pjesnici trebaju poslati tri do pet neobjavljenih pjesama.<br /> <br /> Pjesme moraju biti na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], bilo da je to standarni [[hrvatski jezik]] ili ikavica bunjevačkih ili šokačkih Hrvata.<br /> <ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> Pored pjesničkog, susret pučkih pjesnika "Lira naiva" ima i duhovni dio programa.<br /> <br /> Kroz godine djelovanja, broj sudionika ovih susreta bio je sve veći. <ref name="pjesnici čuvaju"/> Susreti 2012. su bili iskorak, jer su na njima po prvi put sudjelovali i pjesnici iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> == Mjesta održavanja ==<br /> <br /> # 28. lipnja 2003.: [[Subotica]], mjesto: [[HKC Bunjevačko kolo]], moto: Pjesnici narodu svome, 15 autora<ref>[http://www.hrvatskacitaonica.org/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=53 Hrvatska čitaonica] Prvi susret pjesnika "Lira Naiva 2003."</ref><br /> # 2004.: [[Sombor]], domaćin: [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]]<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217836&no=106 Hrvatska riječ] Njegovanje književnog jezika i ikavice, 18. veljače 2005.</ref><br /> # 25. lipnja 2005.: [[Golubinci]], [[Tekije]], domaćin: [[HKPD Tomislav Golubinci|HKPD "Tomislav"]], Golubinci<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/129/kultura.html Zvonik br. 129] "Lira naiva 2005." u Golubincima</ref><br /> # 1. srpnja 2006.: [[Vajska]], domaćin: HKUPD "Dukat" Vajska–Bođani, 41 autor<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/141/kultura.html Zvonik br. 141] Cijela Vojvodina u Vajskoj</ref><br /> # 30. lipnja 2007.: [[Monoštor]], domaćin: KUDH "Bodrog", 50 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/153/kultura.html Zvonik br. 153] "Susret pučkih pjesnika ”Lira naiva 2007.” održan u Bačkom Monoštoru</ref><br /> # 28. lipnja 2008.: [[Sonta]], domaćin: Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija», Sonta, 56 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/165/kultura.html Zvonik br. 165] "Lira naiva 2008." u Sonti</ref><br /> # 20. lipnja 2009.: [[Plavna]],<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=7304 Radio Subotica] Poziv za sudjelovanje na VII. susretu pjesnika "Lira naiva 2009.", 17. ožujka 2009.</ref> u holu OŠ Ivo Lola Ribar, 50-ak pjesnika<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/108-lira-naiva-2009 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Lira naiva 2009.'', 1. srpnja 2009. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. lipnja 2010.: [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]], Dom kulture. Domaćin: [[Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničko društvo "Lemeš"|HBKUD Lemeš]].<ref>Ivan Andrašić: [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/374-u-lemeu-odran-susret-pukih-pjesnika-lira-naiva-2010 '' U Lemešu održan susret pučkih pjesnika „Lira naiva 2010.“''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 5. srpnja 2010.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 18. lipnja 2011.: [[Novi Sad]], dvorana Franjevačkog samostana <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12215 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja 2011.) : Lira naiva 2011. u Novom Sadu, preuzeto 9. lipnja 2011.</ref><br /> # 16. lipnja 2012.: [[Bereg]], <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/4-najave/955-poziv-za-liru-naivu-2012 ZKVH] Poziv za „Liru naivu 2012.“ </ref> (57 sudionika s po dvije pjesme)<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> # 25. svibnja 2013.: [[Subotica]], u [[HKC Bunjevačko kolo]] (najbrojniji dosad: 64 autora u zborniku, iz Vojvodine, iz Beograda i iz Hrvatske)<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/tradicijska-kultura/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], piše D. Bašić Palković (preneseno iz Hrvatske riječi)</ref><br /> # 1. lipnja 2014. (odgođeno do daljnjeg zbog poplava), <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“, ZKVH]</ref> održano 23. kolovoza 2014.:<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2480/Drugi-put-u-Srijemu/ Drugi put u Srijemu], Suzana Darabašić: Hrvatska riječ, 1. rujna 2014.</ref> [[Srijemska Mitrovica]], [[Hrvatski dom (Srijemska Mitrovica)|Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom]]<ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/3852-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Lira naiva u Srijemskoj Mitrovici, 20. 05. 2014., Hrvatska matica iseljenika]</ref><br /> # 30. svibnja 2015.: [[Zemun]], u Knjižnici i čitaonici „Ilija Okrugić Sremac“. Knjiga izabranih stihova s Lire naive 2015. naslova je ''Neuzorane brazde'', u izboru pjesnika iz Pečuha Stjepana Blažetina. Domaćin: Zajednica Hrvata Zemuna <ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/5648-lira-naiva-2015 Matis.hr - Lira naiva 2015 (ZKVH)], Objavljeno: Ponedjeljak, 25. 05. 2015. </ref><br /> # 28. svibnja 2016.: [[Žednik]],<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2999/Lira-Naiva/ Vijesti Lira Naiva, Hrvatska riječ, Subotica], 08.06.2015</ref> u župnoj dvorani i u Domu MZ Žednik, organizatori su Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica, pjesme za zbirku "Vapaj duše – Lira naiva 2016." izabrala [[Željka Zelić]]<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0520hr.html#17 Radio Subotica na hrvatskom] ZKVH: ''Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva" u Žedniku'' 20. svibnja 2016. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. svibnja 2017.: [[Gradište]] kraj Županje, Hrvatska, u Amfiteatru općine, zbirka izabranih stihova sa susreta u izboru Željke Zelić "Riječi za nebo - Lira naiva 2017." obuhvaća djela 60 pjesnika, organizatori Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica uz pomoć domaćeg pjesnika [[Ivica Mijatović|Ivice Mijatovića]] i općine Gradište<ref>[http://www.hnl.org.rs/nova/dogadanja/1300-lira-naiva-2017-u-gradistu-u-hrvatskoj Hrvatska nezavisna lista Subotica] ''„Lira naiva 2017.“ u Gradištu u Hrvatskoj '' , 24. svibnja 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/4409-predstavljanje-knjige-lira-naiva-2017-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Predstavljanje knjige „Lira naiva 2017.“ u Somboru'', 13. studenoga 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 26. svibnja 2018.: [[Mala Bosna]], u Vjeronaučnoj dvorani župe Presvetog Trojstva, Subotička bb.<ref>(srp.) (): [https://www.subotica.com/index.php/desavanja/26.maj.2018.xvi-susret-puckih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-2018-id26400.html '' XVI Susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva 2018“''] Subotica.com. 26. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref>, Pjesma za zbirku je ''Nova nada – Lira naiva 2018.'', izabrala je Ana Gaković.<ref>N.R.: [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/1787-sesnaesti-po-redu-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2018-u-maloj-bosni ''Šesnaesti po redu susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2018.“ u Maloj Bosni ''] Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 31. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref> Organizator?<br /> # 25. svibnja 2019.: [[Surčin]], domaćin [[Hrvatska čitaonica Fischer ]]. Održana je u surčinskoj [[crkva Presvetog Trojstva u Surčinu|crkvi Presvetog Trojstva]]. Zbirka sa susreta nosi naslov ''Lipi snovi - Lira naiva 2019.''.<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/5428-u-surcinu-odrzan-xvii-pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva ''U Surčinu održan XVII. Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva“ ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 27. rujna 2020.: [[Sombor]], u prostorima domaćina [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]] u Somboru, Vijenac Radomira Putnika 26. Pjesme su u zbirci ''Kliktaj nebesa rumenih - Lira naiva 2020.''<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/6186-lira-naiva-2020-u-somboru ''„Lira naiva 2020.“u Somboru ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 18. rujna 2020. Pristupljeno 27. rujna 2020.</ref><br /> # 4. rujna 2021.: [[Vajska]], u [[Šokačka kuća u Vajskoj|Šokačkoj kući]]. Domaćin je [[HKU Antun Sorgg, Vajska|HKU Antun Sorgg]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A31862/Aktivnosti-od-otvorenja/ ''Aktivnosti od otvorenja '']. Hrvatska riječ, Subotica. 30. travnja 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>Katarina Čeliković: [https://m.facebook.com/groups/157265381090481/permalink/2006417099508624/ ''Lira naiva 2021. u Vajskoj!'']. Hrvatska čitaonica na Facebooku. 4. rujna 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><br /> # 10. rujna 2022.: [[Subotica]]. Domaćini su: Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/manifestacije/tradicijske-manifestacije/22-jos-jedna/najave/6900-poziv-hrvatskim-pjesnicima-za-jubilarni-20-susret-lira-naiva-2022 ''Poziv hrvatskim pjesnicima za jubilarni, 20. susret „Lira naiva 2022.“ '']. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 2. veljače 2022. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>[https://web.facebook.com/watch/?v=2171457266349800 ''LIRA NAIVA 2022 - Subotica, 17. rujna 2022. god. '']. Stranice Ive Mijatovića na Facebooku. 20. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref> 20. susret održan je pod geslom '' Život je pisma''. Organizatori su za jubilarni pripremili knjigu izabranih stihova ''Prepoznavanje – Lira naiva 2022.'' i ''Život je pisma – Antologija hrvatskoga pučkog pjesništva u Srbiji Lira naiva 2003. – 2022.''. Antologija sadrži oko 2000 pjesama pristiglih tijekom prvih 20 godina. Jedan od kriterija za uvrštavanje bio je da je pjesnik minimimum tri puta bio na ovom susretu. Ukupno je u antologiji predstavljeno 103 pjesnikinja i pjesnika kroz 350 pjesama, "''obilježenih hrvatskim jezikom, dijalektalnim izričajem u bunjevačkoj, šokačkoj i dalmatinskoj ikavici, zavičajnom tematikom, bogatom leksikom, ljubavlju prema vlastitom kulturnom i duhovnom naslijeđu''".<ref>Zvonko Sarić: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A34209/zivot-je-pisma/ ''Život je pisma'']. Hrvatska riječ, Subotica. 23. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 16. rujna 2023.: [[Podcrkavlje]], Brod.-pos. županija, Hrvatska. 21. izdanje okupilo je 26 pjesnika iz Srbije i Hrvatske, koji pišu na književnom standardu i govorima hrvatskoga jezika. Tiskana je i zbirka izabranih stihova sudionika, naslova ''Duša od zlata''. Izbor je napravila Klara Dulić Ševčić, a urednica je Katarina Čeliković. Organizatori su Hrvatska čitaonica Subotica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri KD-u Ivan Antunović Subotica. Održalo se u prostorijama Vatrogasnog DVD-a.<ref>[http://www.radioslavonija.hr/sadrzaj/susret-pjesnika-lira-naiva-2023-prvi-puta-u-podcrkavlju-6703 ''Susret pjesnika Lira naiva 2023. prvi puta u Podcrkavlju'']. Radio Slavonija. 14. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=_fp6qxuSHkc ''LIRA NAIVA 2023 - PODCRKAVLJE, 16. rujna 2023. god. '']. Kanal Ive Mijatovića na YouTubeu. Postavljeno 21. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 15. rujna 2024.: [[Petrovaradin]]. Organizatori su bili: Organizatori: Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ Subotica, a domaćin HKPD „Jelačić“ Petrovaradin. Gost pjesnik bio je [[Zvonimir Nemet]]. <ref>Zdenko Barbarić: [https://www.posavina.org/svijet/lira-naiva-2024 ''Lira naiva 2024.'']. Posavina.org. 5. rujna 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><ref>[https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/najave-i-kalendar/pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2024-u-petrovaradinu '' Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2024. u Petrovaradinu'']. ZKVH. 30. srpnja 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> # 13. rujna 2025.: [[Tavankut]]. Organizatori su bili: Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica. Pjesnička večer bila je na [[Etno-salašu Balažević]]u.<ref>[https://zkvh.org.rs/rezultati-pretrage/najave-i-kalendar/lira-naiva-2025 ''Lira naiva 2025. u Tavankutu '']. ZKVH. 29. srpnja 2025. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> # 12. rujna 2026.: [[Sonta]]. Organizatori: Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo »Ivan Antunović« iz Subotice. Domaćin: KPZH Šokadija. sudjelovali su pjesnici izi Srbije i Hrvatske. Pjesnička večer se održala u [[Etno kuća Šokadija|Etno kući Šokadiji]]. Zbirka sa susreta nosi naslov ''Praznine naših domova', u kojoj su stihovi 47 autora i autorica, čije je pjesme izabrala profesorica književnosti [[Klara Dulić Ševčić]]. <ref>[https://web.facebook.com/niuhrvatskarijec/posts/pfbid0UGZ1nWbNz27zqRxgsPJkerNozWvwCxnmcHu47xRwopRNMZFj8n3kHKMp7QV8j3sVl '' Pjesnički susret »Lira naiva« u Sonti'']. NIU Hrvatska riječ Subotica na Facebooku. 12. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Poznate osobe na susretima ==<br /> *[[Petko Vojnić Purčar]], hrv. književnik<br /> *[[Ilija Žarković]], hrv. književnik i rock-glazbenik<br /> *[[Jasna Melvinger]], hrv. književnica<br /> *[[Andrija Kopilović]], predsjedatelj Instituta <br /> *[[Željka Zelić]], hrv. književnica<br /> *[[Marko Kljajić]], hrv. pjesnik<br /> *[[Ljiljana Crnić]], hrv. pjesnikinja<br /> <br /> == Zbirke stihova sa Susreta ==<br /> * ''Cidi se život – Lira naiva 2014.''<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1721 Hrvatska matica iseljenika] Lira naiva 2008. u Sonti, 9. srpnja 2008.<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Lira naiva}}<br /> <br /> [[Kategorija:Srijem]]<br /> [[Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske književne manifestacije]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ran%C4%8Devo&diff=789225 Rančevo 2026-09-30T19:14:29Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Rančevo''' su [[salaš]]arsko naselje kod Sombora. Nalazi se uz kanal sa zapadne strane. Do Rančeva se može doći prateći kanal od salaša [[Bilić]]a prema [[Stanišić]]u. Pruža se u pravcu sjever - jug. Zapadno od Rančeva je Dojitska sv. Vodica. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/><br /> <br /> Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref><br /> <br /> Južno od Rančeva je gradsko odlagalište otpada ''Rančevo'' {{coord|45.86206|19.11683|display=inline}}, tik sjeverno od njega je ''Somborska arena'', športsko trkalište za vožnju izvan cesta {{coord|45.86534|19.11665|display=inline}}.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Sombor]]<br /> {{coord|45.87519|19.11737|display=title}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Susret_pu%C4%8Dkih_pjesnika_%22Lira_naiva%22&diff=789224 Susret pučkih pjesnika "Lira naiva" 2026-09-30T19:04:32Z

<p>Suradnik10: /* Mjesta održavanja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Lira naiva 2020. - Naslovnica zbornika izabranih pjesama.jpg|mini|desno|250px|Naslovnica zbornika izabranih pjesama s Lire naive 2020.]]<br /> '''Susret pučkih pjesnika "Lira naiva"''' je [[kultura|kulturna]] [[manifestacija]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz "''[[Srijem]]a, [[Podunavlje|Podunavlja]], [[Sombor]]a i [[Subotica|Subotice]]''" (referenca: vidjeti u vanjskim poveznicama).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Organiziraju ga [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] i [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović]], obje iz Subotice. Pokretač (2012. i organizatorica<ref name="pjesnici čuvaju">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1437/Pjesnici-cuvaju-materinski-jezik/ Hrvatska riječ] Z.V.: Pjesnici čuvaju materinski jezik, Jubilarna »Lira naiva«, 20. lipnja 2012.</ref>) ovih susreta je [[Katarina Čeliković]], kulturna djelatnica Hrvata iz Vojvodine. 2014. organizatori su Hrvatska čitaonica, Bunjevačko-šokačka knjižnica „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ Subotica i Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom“ – Srijemska Mitrovica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><br /> <br /> Da bi mogli sudjelovati, pjesnici trebaju poslati tri do pet neobjavljenih pjesama.<br /> <br /> Pjesme moraju biti na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], bilo da je to standarni [[hrvatski jezik]] ili ikavica bunjevačkih ili šokačkih Hrvata.<br /> <ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> Pored pjesničkog, susret pučkih pjesnika "Lira naiva" ima i duhovni dio programa.<br /> <br /> Kroz godine djelovanja, broj sudionika ovih susreta bio je sve veći. <ref name="pjesnici čuvaju"/> Susreti 2012. su bili iskorak, jer su na njima po prvi put sudjelovali i pjesnici iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> == Mjesta održavanja ==<br /> <br /> # 28. lipnja 2003.: [[Subotica]], mjesto: [[HKC Bunjevačko kolo]], moto: Pjesnici narodu svome, 15 autora<ref>[http://www.hrvatskacitaonica.org/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=53 Hrvatska čitaonica] Prvi susret pjesnika "Lira Naiva 2003."</ref><br /> # 2004.: [[Sombor]], domaćin: [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]]<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217836&no=106 Hrvatska riječ] Njegovanje književnog jezika i ikavice, 18. veljače 2005.</ref><br /> # 25. lipnja 2005.: [[Golubinci]], [[Tekije]], domaćin: [[HKPD Tomislav Golubinci|HKPD "Tomislav"]], Golubinci<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/129/kultura.html Zvonik br. 129] "Lira naiva 2005." u Golubincima</ref><br /> # 1. srpnja 2006.: [[Vajska]], domaćin: HKUPD "Dukat" Vajska–Bođani, 41 autor<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/141/kultura.html Zvonik br. 141] Cijela Vojvodina u Vajskoj</ref><br /> # 30. lipnja 2007.: [[Monoštor]], domaćin: KUDH "Bodrog", 50 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/153/kultura.html Zvonik br. 153] "Susret pučkih pjesnika ”Lira naiva 2007.” održan u Bačkom Monoštoru</ref><br /> # 28. lipnja 2008.: [[Sonta]], domaćin: Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija», Sonta, 56 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/165/kultura.html Zvonik br. 165] "Lira naiva 2008." u Sonti</ref><br /> # 20. lipnja 2009.: [[Plavna]],<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=7304 Radio Subotica] Poziv za sudjelovanje na VII. susretu pjesnika "Lira naiva 2009.", 17. ožujka 2009.</ref> u holu OŠ Ivo Lola Ribar, 50-ak pjesnika<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/108-lira-naiva-2009 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Lira naiva 2009.'', 1. srpnja 2009. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. lipnja 2010.: [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]], Dom kulture. Domaćin: [[Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničko društvo "Lemeš"|HBKUD Lemeš]].<ref>Ivan Andrašić: [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/374-u-lemeu-odran-susret-pukih-pjesnika-lira-naiva-2010 '' U Lemešu održan susret pučkih pjesnika „Lira naiva 2010.“''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 5. srpnja 2010.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 18. lipnja 2011.: [[Novi Sad]], dvorana Franjevačkog samostana <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12215 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja 2011.) : Lira naiva 2011. u Novom Sadu, preuzeto 9. lipnja 2011.</ref><br /> # 16. lipnja 2012.: [[Bereg]], <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/4-najave/955-poziv-za-liru-naivu-2012 ZKVH] Poziv za „Liru naivu 2012.“ </ref> (57 sudionika s po dvije pjesme)<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> # 25. svibnja 2013.: [[Subotica]], u [[HKC Bunjevačko kolo]] (najbrojniji dosad: 64 autora u zborniku, iz Vojvodine, iz Beograda i iz Hrvatske)<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/tradicijska-kultura/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], piše D. Bašić Palković (preneseno iz Hrvatske riječi)</ref><br /> # 1. lipnja 2014. (odgođeno do daljnjeg zbog poplava), <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“, ZKVH]</ref> održano 23. kolovoza 2014.:<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2480/Drugi-put-u-Srijemu/ Drugi put u Srijemu], Suzana Darabašić: Hrvatska riječ, 1. rujna 2014.</ref> [[Srijemska Mitrovica]], [[Hrvatski dom (Srijemska Mitrovica)|Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom]]<ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/3852-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Lira naiva u Srijemskoj Mitrovici, 20. 05. 2014., Hrvatska matica iseljenika]</ref><br /> # 30. svibnja 2015.: [[Zemun]], u Knjižnici i čitaonici „Ilija Okrugić Sremac“. Knjiga izabranih stihova s Lire naive 2015. naslova je ''Neuzorane brazde'', u izboru pjesnika iz Pečuha Stjepana Blažetina. Domaćin: Zajednica Hrvata Zemuna <ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/5648-lira-naiva-2015 Matis.hr - Lira naiva 2015 (ZKVH)], Objavljeno: Ponedjeljak, 25. 05. 2015. </ref><br /> # 28. svibnja 2016.: [[Žednik]],<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2999/Lira-Naiva/ Vijesti Lira Naiva, Hrvatska riječ, Subotica], 08.06.2015</ref> u župnoj dvorani i u Domu MZ Žednik, organizatori su Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica, pjesme za zbirku "Vapaj duše – Lira naiva 2016." izabrala [[Željka Zelić]]<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0520hr.html#17 Radio Subotica na hrvatskom] ZKVH: ''Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva" u Žedniku'' 20. svibnja 2016. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. svibnja 2017.: [[Gradište]] kraj Županje, Hrvatska, u Amfiteatru općine, zbirka izabranih stihova sa susreta u izboru Željke Zelić "Riječi za nebo - Lira naiva 2017." obuhvaća djela 60 pjesnika, organizatori Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica uz pomoć domaćeg pjesnika [[Ivica Mijatović|Ivice Mijatovića]] i općine Gradište<ref>[http://www.hnl.org.rs/nova/dogadanja/1300-lira-naiva-2017-u-gradistu-u-hrvatskoj Hrvatska nezavisna lista Subotica] ''„Lira naiva 2017.“ u Gradištu u Hrvatskoj '' , 24. svibnja 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/4409-predstavljanje-knjige-lira-naiva-2017-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Predstavljanje knjige „Lira naiva 2017.“ u Somboru'', 13. studenoga 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 26. svibnja 2018.: [[Mala Bosna]], u Vjeronaučnoj dvorani župe Presvetog Trojstva, Subotička bb.<ref>(srp.) (): [https://www.subotica.com/index.php/desavanja/26.maj.2018.xvi-susret-puckih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-2018-id26400.html '' XVI Susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva 2018“''] Subotica.com. 26. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref>, Pjesma za zbirku je ''Nova nada – Lira naiva 2018.'', izabrala je Ana Gaković.<ref>N.R.: [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/1787-sesnaesti-po-redu-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2018-u-maloj-bosni ''Šesnaesti po redu susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2018.“ u Maloj Bosni ''] Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 31. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref> Organizator?<br /> # 25. svibnja 2019.: [[Surčin]], domaćin [[Hrvatska čitaonica Fischer ]]. Održana je u surčinskoj [[crkva Presvetog Trojstva u Surčinu|crkvi Presvetog Trojstva]]. Zbirka sa susreta nosi naslov ''Lipi snovi - Lira naiva 2019.''.<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/5428-u-surcinu-odrzan-xvii-pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva ''U Surčinu održan XVII. Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva“ ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 27. rujna 2020.: [[Sombor]], u prostorima domaćina [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]] u Somboru, Vijenac Radomira Putnika 26. Pjesme su u zbirci ''Kliktaj nebesa rumenih - Lira naiva 2020.''<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/6186-lira-naiva-2020-u-somboru ''„Lira naiva 2020.“u Somboru ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 18. rujna 2020. Pristupljeno 27. rujna 2020.</ref><br /> # 4. rujna 2021.: [[Vajska]], u [[Šokačka kuća u Vajskoj|Šokačkoj kući]]. Domaćin je [[HKU Antun Sorgg, Vajska|HKU Antun Sorgg]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A31862/Aktivnosti-od-otvorenja/ ''Aktivnosti od otvorenja '']. Hrvatska riječ, Subotica. 30. travnja 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>Katarina Čeliković: [https://m.facebook.com/groups/157265381090481/permalink/2006417099508624/ ''Lira naiva 2021. u Vajskoj!'']. Hrvatska čitaonica na Facebooku. 4. rujna 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><br /> # 10. rujna 2022.: [[Subotica]]. Domaćini su: Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/manifestacije/tradicijske-manifestacije/22-jos-jedna/najave/6900-poziv-hrvatskim-pjesnicima-za-jubilarni-20-susret-lira-naiva-2022 ''Poziv hrvatskim pjesnicima za jubilarni, 20. susret „Lira naiva 2022.“ '']. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 2. veljače 2022. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>[https://web.facebook.com/watch/?v=2171457266349800 ''LIRA NAIVA 2022 - Subotica, 17. rujna 2022. god. '']. Stranice Ive Mijatovića na Facebooku. 20. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref> 20. susret održan je pod geslom '' Život je pisma''. Organizatori su za jubilarni pripremili knjigu izabranih stihova ''Prepoznavanje – Lira naiva 2022.'' i ''Život je pisma – Antologija hrvatskoga pučkog pjesništva u Srbiji Lira naiva 2003. – 2022.''. Antologija sadrži oko 2000 pjesama pristiglih tijekom prvih 20 godina. Jedan od kriterija za uvrštavanje bio je da je pjesnik minimimum tri puta bio na ovom susretu. Ukupno je u antologiji predstavljeno 103 pjesnikinja i pjesnika kroz 350 pjesama, "''obilježenih hrvatskim jezikom, dijalektalnim izričajem u bunjevačkoj, šokačkoj i dalmatinskoj ikavici, zavičajnom tematikom, bogatom leksikom, ljubavlju prema vlastitom kulturnom i duhovnom naslijeđu''".<ref>Zvonko Sarić: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A34209/zivot-je-pisma/ ''Život je pisma'']. Hrvatska riječ, Subotica. 23. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 16. rujna 2023.: [[Podcrkavlje]], Brod.-pos. županija, Hrvatska. 21. izdanje okupilo je 26 pjesnika iz Srbije i Hrvatske, koji pišu na književnom standardu i govorima hrvatskoga jezika. Tiskana je i zbirka izabranih stihova sudionika, naslova ''Duša od zlata''. Izbor je napravila Klara Dulić Ševčić, a urednica je Katarina Čeliković. Organizatori su Hrvatska čitaonica Subotica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri KD-u Ivan Antunović Subotica. Održalo se u prostorijama Vatrogasnog DVD-a.<ref>[http://www.radioslavonija.hr/sadrzaj/susret-pjesnika-lira-naiva-2023-prvi-puta-u-podcrkavlju-6703 ''Susret pjesnika Lira naiva 2023. prvi puta u Podcrkavlju'']. Radio Slavonija. 14. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=_fp6qxuSHkc ''LIRA NAIVA 2023 - PODCRKAVLJE, 16. rujna 2023. god. '']. Kanal Ive Mijatovića na YouTubeu. Postavljeno 21. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 15. rujna 2024.: [[Petrovaradin]]. Organizatori su bili: Organizatori: Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ Subotica, a domaćin HKPD „Jelačić“ Petrovaradin. Gost pjesnik bio je [[Zvonimir Nemet]]. <ref>Zdenko Barbarić: [https://www.posavina.org/svijet/lira-naiva-2024 ''Lira naiva 2024.'']. Posavina.org. 5. rujna 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><ref>[https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/najave-i-kalendar/pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2024-u-petrovaradinu '' Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2024. u Petrovaradinu'']. ZKVH. 30. srpnja 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> # 13. rujna 2025.: [[Tavankut]]. Organizatori su bili: Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica. Pjesnička večer bila je na [[Etno-salašu Balažević]]u.<ref>[https://zkvh.org.rs/rezultati-pretrage/najave-i-kalendar/lira-naiva-2025 ''Lira naiva 2025. u Tavankutu '']. ZKVH. 29. srpnja 2025. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Poznate osobe na susretima ==<br /> *[[Petko Vojnić Purčar]], hrv. književnik<br /> *[[Ilija Žarković]], hrv. književnik i rock-glazbenik<br /> *[[Jasna Melvinger]], hrv. književnica<br /> *[[Andrija Kopilović]], predsjedatelj Instituta <br /> *[[Željka Zelić]], hrv. književnica<br /> *[[Marko Kljajić]], hrv. pjesnik<br /> *[[Ljiljana Crnić]], hrv. pjesnikinja<br /> <br /> == Zbirke stihova sa Susreta ==<br /> * ''Cidi se život – Lira naiva 2014.''<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1721 Hrvatska matica iseljenika] Lira naiva 2008. u Sonti, 9. srpnja 2008.<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Lira naiva}}<br /> <br /> [[Kategorija:Srijem]]<br /> [[Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske književne manifestacije]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Crkva_sv._Josipa_Radnika_u_%C4%90ur%C4%91inu&diff=789223 Crkva sv. Josipa Radnika u Đurđinu 2026-09-30T19:02:57Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Crkva sv. Josipa Radnika''' je [[katoličanstvo|katolička]] [[crkva]] u [[Bačka|bačkom]] selu [[Đurđin]]u. Župna je crkva župe sv. Josipa Radnika, koja je dijelom [[dekanat]]a Subotica - [[Donji Grad (Subotica)|Donji Grad]].<br /> <br /> Ova je župa nekad bila dijelom župe sv. Marka u [[Žednik]]u od koje je odvojena, a kao [[vikarija]] ustanovljena 1935. god. Đurđin nije imao svoju crkvu, nego su za duhovne potrebe išli u Bajmak, Tavankut ili u Žednik. Godine 1923. u predvečerje Badnjaka viđeni Đurđinčani sastali su se u Žedniku radi osnivanja đurđinske crkvene općine. Biskup [[Lajčo Budanović]] odobrio je crkvenu općinu. Za članove općine izabrani su Lazo Dulić, [[Marko Horvacki]], [[Veco Dulić]] i dr.<br /> <br /> Da bi se izgradilo crkvu, Marijan Jaramazovič darovao je jedan [[lanac (mjerna jedinica)|lanac]] zemlje a Veco Prćić obilato je financijski pomogao izgradnju. Travnja 1935. početi su radovi. Kamen temeljac blagoslovio je biskup Lajčo Budanović. Radovima je nazočio generalni vikar [[Blaško Rajić]]. Crkva je podignuta iste godine. [[matična knjiga|Matične knjige]] vode se od 1938., a potpuno je samostalna župa od [[1956.]] godine. [[Bogoslužje|Bogoslužni]] jezik je [[hrvatski]]. Današnji župnik je [[Lazar Novaković]].<br /> <br /> Crkva je podignuta [[1935.]], a posvećena je [[sv. Josip Radnik|sv. Josipu Radniku]]. Projektirao ju je 1933. poznati subotički arhitekt [[Bolto Dulić]], sin predsjednika crkvene općine Đurđina, Laze. Sagrađena je u [[starokršćanska umjetnost|starokršćanskom stilu]].<br /> <br /> 1938. su naručene crkvene orgulje koje su proradile 1939. godine. Blagoslovio ih je generalni vikar Blaško Rajić. Na prigodnom duhovnom koncertu na otvorenju svirao je poznati hrvatski orguljaš [[Franjo Dugan]], a zborom Hrvatskog pjevačkog društva 'Sv. Cecilija' dirigirao je [[Albe Vidaković]], koji je u godinama poslije postao poznati svjetski muzikolog.<br /> <br /> Dužina [[brod (arhitektura)|broda]] je 34 m, širina 12 m, a visina 9 m. [[Toranj (crkva)|Toranj]] je visok 25 m. Na ovoj je crkvi jedno zvono.<br /> <br /> Budući da su đurđinski bunjevački Hrvati tvorci i poznati umjetnici [[slamarska umjetnost|slamarske umjetnosti]],<ref name="National Geographic"/> ova crkva ima jedinstveni [[Križni put (molitva)|Križni put]] koji je napravljen - od slame.<ref name="National Geographic">[http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008180041/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= |date=8. listopada 2007. }} Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: [[Dražen Prćić]]. Slike: [[Augustin Juriga]].</ref> Slamarske radove u ovoj crkvi ostavile su [[Marga Stipić]], sestre Milodanović [[Ana Milodanović|Ana]], [[Teza Milodanović|Teza]] i [[Đula Milodanović|Đula]], [[Marija Ivković Ivandekić]] i ostale poznate pletilje.<ref name="slamarke">[http://www.matijagubec.org.rs/slamarska.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] Slamarska sekcija, preuzeto 21. ožujka 2011.</ref><br /> <br /> U ovoj su crkvi vikari bili među ostalim [[Matiša Zvekanović]] i [[Lazar Ivan Krmpotić]].<br /> <br /> == Izvori ==<br /> *[[Ante Sekulić]]: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-150-167-X}}, str. 117.-120.<br /> *[http://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=36 Subotička biskupija] Župe i svećenici: Sv. Josip Radnik<br /> *[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=2670 Stipan Bunjevac: Vjersko i nacionalno žarište subotičkih Hrvata], [[Glas Koncila]], 5 (1597) | 30.1.2005. <br /> *[http://hrcak.srce.hr/file/127624 Crkva u svijetu 1989.] Ž.S. O doseljenju bunjevačkih Hrvata u Bačku<br /> *Ivan Tumbas: [http://www.puckakasina.com/glasnici/79.pdf Povijest naših mjesta: Đurđin], Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[https://catholic-su.rs/hr/sv-josip-radnik-durdin/ ''Rimokatolička župa sv. Josip Radnik - Đurđin '']. Subotička biskupija<br /> *[https://web.facebook.com/photo/?fbid=1405848451524263&set=pcb.1405851411523967 ''Pročelje crkve'']. NIU Hrvatska riječ, Subotica. 19. rujna 2026.<br /> <br /> [[Kategorija:Građevine u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Katoličke crkve u Srbiji]]<br /> [[Kategorija:Đurđin]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Susret_pu%C4%8Dkih_pjesnika_%22Lira_naiva%22&diff=789222 Susret pučkih pjesnika "Lira naiva" 2026-09-30T18:53:56Z

<p>Suradnik10: /* Mjesta održavanja */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Lira naiva 2020. - Naslovnica zbornika izabranih pjesama.jpg|mini|desno|250px|Naslovnica zbornika izabranih pjesama s Lire naive 2020.]]<br /> '''Susret pučkih pjesnika "Lira naiva"''' je [[kultura|kulturna]] [[manifestacija]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz "''[[Srijem]]a, [[Podunavlje|Podunavlja]], [[Sombor]]a i [[Subotica|Subotice]]''" (referenca: vidjeti u vanjskim poveznicama).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Organiziraju ga [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] i [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović]], obje iz Subotice. Pokretač (2012. i organizatorica<ref name="pjesnici čuvaju">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1437/Pjesnici-cuvaju-materinski-jezik/ Hrvatska riječ] Z.V.: Pjesnici čuvaju materinski jezik, Jubilarna »Lira naiva«, 20. lipnja 2012.</ref>) ovih susreta je [[Katarina Čeliković]], kulturna djelatnica Hrvata iz Vojvodine. 2014. organizatori su Hrvatska čitaonica, Bunjevačko-šokačka knjižnica „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ Subotica i Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom“ – Srijemska Mitrovica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><br /> <br /> Da bi mogli sudjelovati, pjesnici trebaju poslati tri do pet neobjavljenih pjesama.<br /> <br /> Pjesme moraju biti na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], bilo da je to standarni [[hrvatski jezik]] ili ikavica bunjevačkih ili šokačkih Hrvata.<br /> <ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> Pored pjesničkog, susret pučkih pjesnika "Lira naiva" ima i duhovni dio programa.<br /> <br /> Kroz godine djelovanja, broj sudionika ovih susreta bio je sve veći. <ref name="pjesnici čuvaju"/> Susreti 2012. su bili iskorak, jer su na njima po prvi put sudjelovali i pjesnici iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> <br /> == Mjesta održavanja ==<br /> <br /> # 28. lipnja 2003.: [[Subotica]], mjesto: [[HKC Bunjevačko kolo]], moto: Pjesnici narodu svome, 15 autora<ref>[http://www.hrvatskacitaonica.org/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=53 Hrvatska čitaonica] Prvi susret pjesnika "Lira Naiva 2003."</ref><br /> # 2004.: [[Sombor]], domaćin: [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]]<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217836&no=106 Hrvatska riječ] Njegovanje književnog jezika i ikavice, 18. veljače 2005.</ref><br /> # 25. lipnja 2005.: [[Golubinci]], [[Tekije]], domaćin: [[HKPD Tomislav Golubinci|HKPD "Tomislav"]], Golubinci<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/129/kultura.html Zvonik br. 129] "Lira naiva 2005." u Golubincima</ref><br /> # 1. srpnja 2006.: [[Vajska]], domaćin: HKUPD "Dukat" Vajska–Bođani, 41 autor<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/141/kultura.html Zvonik br. 141] Cijela Vojvodina u Vajskoj</ref><br /> # 30. lipnja 2007.: [[Monoštor]], domaćin: KUDH "Bodrog", 50 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/153/kultura.html Zvonik br. 153] "Susret pučkih pjesnika ”Lira naiva 2007.” održan u Bačkom Monoštoru</ref><br /> # 28. lipnja 2008.: [[Sonta]], domaćin: Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija», Sonta, 56 autora<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/165/kultura.html Zvonik br. 165] "Lira naiva 2008." u Sonti</ref><br /> # 20. lipnja 2009.: [[Plavna]],<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=7304 Radio Subotica] Poziv za sudjelovanje na VII. susretu pjesnika "Lira naiva 2009.", 17. ožujka 2009.</ref> u holu OŠ Ivo Lola Ribar, 50-ak pjesnika<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/108-lira-naiva-2009 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Lira naiva 2009.'', 1. srpnja 2009. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. lipnja 2010.: [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]], Dom kulture. Domaćin: [[Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničko društvo "Lemeš"|HBKUD Lemeš]].<ref>Ivan Andrašić: [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/374-u-lemeu-odran-susret-pukih-pjesnika-lira-naiva-2010 '' U Lemešu održan susret pučkih pjesnika „Lira naiva 2010.“''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 5. srpnja 2010.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 18. lipnja 2011.: [[Novi Sad]], dvorana Franjevačkog samostana <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12215 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja 2011.) : Lira naiva 2011. u Novom Sadu, preuzeto 9. lipnja 2011.</ref><br /> # 16. lipnja 2012.: [[Bereg]], <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/4-najave/955-poziv-za-liru-naivu-2012 ZKVH] Poziv za „Liru naivu 2012.“ </ref> (57 sudionika s po dvije pjesme)<ref name="pjesnici čuvaju"/><br /> # 25. svibnja 2013.: [[Subotica]], u [[HKC Bunjevačko kolo]] (najbrojniji dosad: 64 autora u zborniku, iz Vojvodine, iz Beograda i iz Hrvatske)<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/tradicijska-kultura/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], piše D. Bašić Palković (preneseno iz Hrvatske riječi)</ref><br /> # 1. lipnja 2014. (odgođeno do daljnjeg zbog poplava), <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/izdanja/2192-pokrajinski-susret-pukih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine „Lira naiva“ u Srijemskoj Mitrovici - ODGOĐEN!!!, ZKVH], Web stranica kako je izgledala dana 30. svibnja 2014.</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1694-u-subotici-odran-xi-pokrajinski-susret-hrvatskih-pukih-pjesnika-lira-naiva-2013- U Subotici održan XI. pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013.“, ZKVH]</ref> održano 23. kolovoza 2014.:<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2480/Drugi-put-u-Srijemu/ Drugi put u Srijemu], Suzana Darabašić: Hrvatska riječ, 1. rujna 2014.</ref> [[Srijemska Mitrovica]], [[Hrvatski dom (Srijemska Mitrovica)|Hrvatski kulturni centar „Srijem – Hrvatski dom]]<ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/3852-lira-naiva-u-srijemskoj-mitrovici Lira naiva u Srijemskoj Mitrovici, 20. 05. 2014., Hrvatska matica iseljenika]</ref><br /> # 30. svibnja 2015.: [[Zemun]], u Knjižnici i čitaonici „Ilija Okrugić Sremac“. Knjiga izabranih stihova s Lire naive 2015. naslova je ''Neuzorane brazde'', u izboru pjesnika iz Pečuha Stjepana Blažetina. Domaćin: Zajednica Hrvata Zemuna <ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/najave/5648-lira-naiva-2015 Matis.hr - Lira naiva 2015 (ZKVH)], Objavljeno: Ponedjeljak, 25. 05. 2015. </ref><br /> # 28. svibnja 2016.: [[Žednik]],<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2999/Lira-Naiva/ Vijesti Lira Naiva, Hrvatska riječ, Subotica], 08.06.2015</ref> u župnoj dvorani i u Domu MZ Žednik, organizatori su Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica, pjesme za zbirku "Vapaj duše – Lira naiva 2016." izabrala [[Željka Zelić]]<ref>[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/0520hr.html#17 Radio Subotica na hrvatskom] ZKVH: ''Pokrajinski susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva" u Žedniku'' 20. svibnja 2016. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 27. svibnja 2017.: [[Gradište]] kraj Županje, Hrvatska, u Amfiteatru općine, zbirka izabranih stihova sa susreta u izboru Željke Zelić "Riječi za nebo - Lira naiva 2017." obuhvaća djela 60 pjesnika, organizatori Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo "Ivan Antunović" Subotica uz pomoć domaćeg pjesnika [[Ivica Mijatović|Ivice Mijatovića]] i općine Gradište<ref>[http://www.hnl.org.rs/nova/dogadanja/1300-lira-naiva-2017-u-gradistu-u-hrvatskoj Hrvatska nezavisna lista Subotica] ''„Lira naiva 2017.“ u Gradištu u Hrvatskoj '' , 24. svibnja 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/4409-predstavljanje-knjige-lira-naiva-2017-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Predstavljanje knjige „Lira naiva 2017.“ u Somboru'', 13. studenoga 2017. (pristup 25. studenoga 2017.)</ref><br /> # 26. svibnja 2018.: [[Mala Bosna]], u Vjeronaučnoj dvorani župe Presvetog Trojstva, Subotička bb.<ref>(srp.) (): [https://www.subotica.com/index.php/desavanja/26.maj.2018.xvi-susret-puckih-pjesnika-vojvodine-lira-naiva-2018-id26400.html '' XVI Susret pučkih pjesnika Vojvodine "Lira naiva 2018“''] Subotica.com. 26. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref>, Pjesma za zbirku je ''Nova nada – Lira naiva 2018.'', izabrala je Ana Gaković.<ref>N.R.: [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/1787-sesnaesti-po-redu-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2018-u-maloj-bosni ''Šesnaesti po redu susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2018.“ u Maloj Bosni ''] Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 31. svibnja 2018.. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref> Organizator?<br /> # 25. svibnja 2019.: [[Surčin]], domaćin [[Hrvatska čitaonica Fischer ]]. Održana je u surčinskoj [[crkva Presvetog Trojstva u Surčinu|crkvi Presvetog Trojstva]]. Zbirka sa susreta nosi naslov ''Lipi snovi - Lira naiva 2019.''.<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/5428-u-surcinu-odrzan-xvii-pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva ''U Surčinu održan XVII. Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva“ ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 27. rujna 2020. </ref><br /> # 27. rujna 2020.: [[Sombor]], u prostorima domaćina [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]] u Somboru, Vijenac Radomira Putnika 26. Pjesme su u zbirci ''Kliktaj nebesa rumenih - Lira naiva 2020.''<ref>(): [http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-hrvatske/22-jos-jedna/najave/6186-lira-naiva-2020-u-somboru ''„Lira naiva 2020.“u Somboru ''] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 18. rujna 2020. Pristupljeno 27. rujna 2020.</ref><br /> # 4. rujna 2021.: [[Vajska]], u [[Šokačka kuća u Vajskoj|Šokačkoj kući]]. Domaćin je [[HKU Antun Sorgg, Vajska|HKU Antun Sorgg]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A31862/Aktivnosti-od-otvorenja/ ''Aktivnosti od otvorenja '']. Hrvatska riječ, Subotica. 30. travnja 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>Katarina Čeliković: [https://m.facebook.com/groups/157265381090481/permalink/2006417099508624/ ''Lira naiva 2021. u Vajskoj!'']. Hrvatska čitaonica na Facebooku. 4. rujna 2021. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><br /> # 10. rujna 2022.: [[Subotica]]. Domaćini su: Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/manifestacije/tradicijske-manifestacije/22-jos-jedna/najave/6900-poziv-hrvatskim-pjesnicima-za-jubilarni-20-susret-lira-naiva-2022 ''Poziv hrvatskim pjesnicima za jubilarni, 20. susret „Lira naiva 2022.“ '']. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 2. veljače 2022. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref><ref>[https://web.facebook.com/watch/?v=2171457266349800 ''LIRA NAIVA 2022 - Subotica, 17. rujna 2022. god. '']. Stranice Ive Mijatovića na Facebooku. 20. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref> 20. susret održan je pod geslom '' Život je pisma''. Organizatori su za jubilarni pripremili knjigu izabranih stihova ''Prepoznavanje – Lira naiva 2022.'' i ''Život je pisma – Antologija hrvatskoga pučkog pjesništva u Srbiji Lira naiva 2003. – 2022.''. Antologija sadrži oko 2000 pjesama pristiglih tijekom prvih 20 godina. Jedan od kriterija za uvrštavanje bio je da je pjesnik minimimum tri puta bio na ovom susretu. Ukupno je u antologiji predstavljeno 103 pjesnikinja i pjesnika kroz 350 pjesama, "''obilježenih hrvatskim jezikom, dijalektalnim izričajem u bunjevačkoj, šokačkoj i dalmatinskoj ikavici, zavičajnom tematikom, bogatom leksikom, ljubavlju prema vlastitom kulturnom i duhovnom naslijeđu''".<ref>Zvonko Sarić: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A34209/zivot-je-pisma/ ''Život je pisma'']. Hrvatska riječ, Subotica. 23. rujna 2022. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 16. rujna 2023.: [[Podcrkavlje]], Brod.-pos. županija, Hrvatska. 21. izdanje okupilo je 26 pjesnika iz Srbije i Hrvatske, koji pišu na književnom standardu i govorima hrvatskoga jezika. Tiskana je i zbirka izabranih stihova sudionika, naslova ''Duša od zlata''. Izbor je napravila Klara Dulić Ševčić, a urednica je Katarina Čeliković. Organizatori su Hrvatska čitaonica Subotica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri KD-u Ivan Antunović Subotica. Održalo se u prostorijama Vatrogasnog DVD-a.<ref>[http://www.radioslavonija.hr/sadrzaj/susret-pjesnika-lira-naiva-2023-prvi-puta-u-podcrkavlju-6703 ''Susret pjesnika Lira naiva 2023. prvi puta u Podcrkavlju'']. Radio Slavonija. 14. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=_fp6qxuSHkc ''LIRA NAIVA 2023 - PODCRKAVLJE, 16. rujna 2023. god. '']. Kanal Ive Mijatovića na YouTubeu. Postavljeno 21. rujna 2023. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref><br /> # 15. rujna 2024.: [[Petrovaradin]]. Organizatori su bili: Organizatori: Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ Subotica, a domaćin HKPD „Jelačić“ Petrovaradin. Gost pjesnik bio je [[Zvonimir Nemet]]. <ref>Zdenko Barbarić: [https://www.posavina.org/svijet/lira-naiva-2024 ''Lira naiva 2024.'']. Posavina.org. 5. rujna 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><ref>[https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/najave-i-kalendar/pokrajinski-susret-hrvatskih-puckih-pjesnika-lira-naiva-2024-u-petrovaradinu '' Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2024. u Petrovaradinu'']. ZKVH. 30. srpnja 2024. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Poznate osobe na susretima ==<br /> *[[Petko Vojnić Purčar]], hrv. književnik<br /> *[[Ilija Žarković]], hrv. književnik i rock-glazbenik<br /> *[[Jasna Melvinger]], hrv. književnica<br /> *[[Andrija Kopilović]], predsjedatelj Instituta <br /> *[[Željka Zelić]], hrv. književnica<br /> *[[Marko Kljajić]], hrv. pjesnik<br /> *[[Ljiljana Crnić]], hrv. pjesnikinja<br /> <br /> == Zbirke stihova sa Susreta ==<br /> * ''Cidi se život – Lira naiva 2014.''<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1721 Hrvatska matica iseljenika] Lira naiva 2008. u Sonti, 9. srpnja 2008.<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Lira naiva}}<br /> <br /> [[Kategorija:Srijem]]<br /> [[Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske književne manifestacije]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvati_u_Vojvodini&diff=789221 Hrvati u Vojvodini 2026-09-30T18:23:01Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div><br /> {{Infookvir etnička grupa<br /> | ime = Hrvati u Vojvodini<br /> | slika = [[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|200px|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]]<br /> | opis slike = [[Subotica]], kulturno središte Hrvata Vojvodine<br /> | populacija = 78.422<br /> | regije = <br /> | regija1 = [[Subotica]]<br /> | pop1 = 32.623<br /> | ref1 = <br /> | regija2 = [[Sombor]]<br /> | pop2 = 10.832<br /> | ref2 = <br /> | regija3 = [[Novi Sad]]<br /> | pop3 = 5.657<br /> | ref3 = <br /> | regija4 = [[Apatin]]<br /> | pop4 = 3.736<br /> | ref4 = <br /> | regija5 = [[Srijemska Mitrovica]]<br /> | pop5 = 2.547<br /> | ref5 = <br /> | regija6 = [[Šid]]<br /> | pop6 = 2.083<br /> | ref6 = <br /> | regija7 = [[Ruma]]<br /> | pop7 = 1.987<br /> | ref7 =<br /> | regija8 = [[Inđija]]<br /> | pop8 = 1.911<br /> | ref8 =<br /> | regija9 = [[Stara Pazova]]<br /> | pop9 = 1.615<br /> | ref9 =<br /> | regija10 = [[Bač]]<br /> | pop10 = 1.392<br /> | ref10 =<br /> | regija11 = [[Pančevo]]<br /> | pop11 = 1.188<br /> | ref11 =<br /> | jezik = [[hrvatski jezik]]<br /> | vjera = pretežno [[katolicizam|rimokatolička]]<br /> | srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]]<br /> }}<br /> '''Hrvati u Vojvodini''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]].<br /> <br /> == Naseljenost ==<br /> <br /> Danas su većina Hrvata na području Vojvodine iz hrvatskih skupina [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]].<br /> <br /> Bunjevci su većinom koncentrirani na sjeveru Bačke, u [[Subotica|Subotici]], [[Bikovo|Bikovu]], [[Gornji Tavankut|Gornjem]] i [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]], [[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]] i [[Stari Žednik|Starom Žedniku]].<br /> <br /> Šokci su većinom koncentrirani u zapadnoj Bačkoj, u [[Sonta|Sonti]], u [[Apatin]]u, [[Bereg]]u i [[Monoštor]]u te u [[Srijem]]u.<br /> [[Datoteka:1881ProcesijaPetrovaradina.jpg|mini|350px|desno|Procesija prijenosa slike Majke Božje Snježne iz [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|crkve sv. Jurja]] na Tekije, na prvu nedjelju poslije Uskrsa, 1881. godine]]<br /> Dio Šokaca je doselio u Banat, u sela [[Opovo]], [[Starčevo]] te u grad [[Pančevo]]. Doseljeni su prije 230 godina radi ojačanja granice s Turskim Carstvom, a doseljeni šokački Hrvati, njih oko 4000, došli su iz središnje Slavonije. Svi su štokavci. U ove su se krajeve doselili zbog teških životnih uvjeta života u Bosni te pojačane islamizacije kršćana. Ovamo su ih doveli franjevci.<ref name="Tomislav Žigmanov">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/6-hrvati-danas/6-hrvati-u-vojvodini-danas Hrvati u Vojvodini danas – Tomislav Žigmanov]</ref><br /> <br /> Doselili su se u Podunavlje Kraljevine Ugarske (jugozapadnu i zapadnu Bačku) te u zapadni dio Srijema.<ref name="Tomislav Žigmanov"/> <br /> <br /> Treća skupina Hrvata u Vojvodini ne pripada ni Šokcima ni Bunjevcima.<br /> <br /> U Srijemu je postojao stari sloj Hrvata. Najautohtoniji su od svih Hrvata u Vojvodini. Prisutni su od dolaska Južnih Slavena.<ref name="Tomislav Žigmanov"/><br /> <br /> Nakon prvih sukoba sa Bugarima a kasnije i turski prodori u Europu prouzročili su velike političke i društvene promjene uključujući prisilno iseljavanje Hrvata, istodobno i prelazak u druge vjere a i samu asimilaciju. I u takvim teškim uvjetima opstanka, u Srijemu su se ipak očuvale velike skupine Hrvata posebno na područjima Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Beške, Slankamena, Petrovaradina, Zemuna, Golubinaca.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini">Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref><br /> <br /> Dio Hrvata u srijemskim selima [[Hrtkovci]]ma i [[Nikinci]]ma, u općini [[Ruma]], vuku podrijetlo od katoličkih [[Albanci u Vojvodini|Albanaca]] (t.zv. [[Klimenti]]) koji su se ondje naselili [[1737.]]<br /> <br /> U [[Banat]]u postoje hrvatske zajednice koje su doseljene za vrijeme [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], odnosno nakon oslobođenja tih krajeva od Turaka. Oni su iz nekoliko skupina doseljenih u nekoliko valova. Po narječju se razlikuju štokavsko-ikavska (Šokci) koji su u južnom Banatu i kajkavska u srednjem Banatu.<ref name="Đanić, Bačić">Đanić, M. i Bačić, S., Banat, u: Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 2 B-Baž, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2004., str. 59-60</ref> Među najstarije su oni iz [[Novi Bečej|Novog Bečeja]] nekad važnog središta žitne trgovine gdje je bila glavna skela na Tisu u srednjem Banatu. Bavili su se brodogradnjom. Prolaskom željeznice gradić je izgubio na važnosti, pa su se tamošnji Hrvati raselili ili pomađarili.<ref name="Krpan 1990">[http://hrcak.srce.hr/68961 Arhivski vjesnik, No.34. studenoga 1990..] [[Stjepan Krpan]]: Hrvati u Banatu</ref> U sklopu preuređenja vojnograničarskih teritorija u Hrvatskoj, 1760.-1770. iz Ličke i Modruške županije i iz okolice Petrinje i Gline Hrvati su u banatsko Podunavlje došli u Perlez, Opovo, Starčevo, Glogonju, Omoljicu i Borču (štokavska skupina).<ref name="Đanić, Bačić"/><br /> Od 1788. od vremena biskupa Galjufa pa sve do 1801. godine na poticaj zagrebačkog biskupa M. Vrhovca zbiva se [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|seoba]] Hrvata u Banat. To su [[turopoljsko plemstvo|turopoljski plemići]] koji su se odselili u srednjobanatska naselja.<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj </ref><ref>Đanić, M. i Bačić, S., Banat, u: Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 2 B-Baž, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2004., str. 59-60</ref><ref name="Đanić, Bačić"/><br /> Dakle, grafovci ili potomci grofova, statusa predijalaca-plemića, koji su u Banatu imali posjede, te su ondje naselili svoje sunarodnike koji su došli iz [[Pokuplje|Pokuplja]] u 18. st., njih oko 5000. To je bilo na posjede grofova Berkovića, Čekonića, Fekovića, Jagodića, Matanovića, [[Pozojević|Pozojevića]] i dr. u sela [[Hrvatska Boka|Hrvatsku Boku]] (danas Boka, u čiji sastav ulazi nekadašnja [[Srpska Boka]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Klarija|Hrvatsku Klariju]] (današnje [[Radojevo]], nastalo 1947. spajanjem sa [[Srpska Klarija|Srpskom Klarijom]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Neuzina|Hrvatsku Neuzinu]], [[Perlez]],<ref name="Tomislav Žigmanov"/> [[Veliki Bečkerek]] (Zrenjanin). Jedan dio završio je u današnjoj Rumunjskoj, u [[Hrvatska Keča|Hrvatsku Keču]] (danas [[Keča]], u čijem je sastavu nekadašnja [[Rumunjska Keča]]<ref name="Đanić, Bačić"/>) i [[Hrvatski Čenej]] (Čenija) i [[Biled]].<ref name="Đanić, Bačić"/> Svi su kajkavci. Hrvati iz tih triju naselja su mnogo odseljavali, najviše u bliže banatske gradove, zatim put Beograda i Novog Sada, a dio ih se vratio u Hrvatsku, ponajviše Zagreb.<ref name="Krpan 1990"/> Dio tih Hrvata nalazi se u [[Bela Crkva|Beloj Crkvi]] i [[Ivanovo|Ivanovu]].<ref name="Krpan 1990"/><br /> <br /> [[Karaševski Hrvati]] su većinom u Rumunjskoj, oko Karaševa. Ondje ih je oko 10.000, dok je manji dio završio u [[Vršac|Vršcu]] ([[Banatski Karlovac]])<ref name="Krpan 1990"/>, [[Zrenjanin]]u i [[Pančevo|Pančevu]], njih oko 500. Podrijetlom su iz središnje Bosne. Izvorni im se govor izmiješao s torlačkim govorom rumunjskih Srba i Bugara.<br /> <br /> Dio banatskih Hrvata podrijetlom je iz Ličke (oko Gospića) i Modruške županije te prostora oko Slunja, Gline i Petrinje. Žive u selima [[Perlez]]u, [[Opovo|Opovu]] i [[Starčevo|Starčevu]] u nešto većoj koncentraciji, a nešto su manje zastupljeni u [[Borča|Borči]], [[Glogonj]]u i [[Omoljica|Omoljici]]. U Opovu se dio Nijemaca pohrvatio.<ref name="Krpan 1990"/><br /> <br /> U Bačkoj postoje Hrvati koje su vlasti [[Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu|doselile]] za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije Vojvodine]], a diljem Vojvodine postoje i Hrvati koji su došli u Vojvodinu unutarnjim migracijama (poslom, bračno) za vrijeme Austro-Ugarske i obaju Jugoslavija (u Subotici je danas prema procjeni zavičajnog udruženja, nekoliko stotinjaka njih iz Dalmacije<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=13674 Radio Subotica, program na hrvatskom] Uskoro... Prva zavičajna večer Dalmatinaca u Subotici 3. ožujka 2012.</ref>). Organiziranom kolonizacijom 1945.-1948. je od Hrvata najviše doseljeno dalmatinskih Hrvata, s područja [[Metković]]a, [[Sinj]]a, Vrlike, [[Drniš]]a, Benkovca, [[Split]]a, [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a, Zadra, iz zaleđa Dalmacije i otoka. Po procjenama ih je ukupno bilo oko 4000.<ref name="Bara">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>Doseljeno je i iz ostalih dijelova Hrvatske, uglavnom Gorskog Kotara te [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata iz Bosne i Hercegovine]]. Dalmatinski Hrvati su uglavnom naseljeni u [[Stanišić]] i [[Riđica|Riđicu]], u manjem broju u [[Sivac]], [[Gudurica|Guduricu]] i veće vojvođanske gradove.<ref name="Bara"/> Pripadnici vojnih postrojba su naseljeni u Srijem<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>. Hrvati iz Bosne, Gorskog Kotara i Hercegovine su naseljeni u [[Beška|Bešku]], [[Lemeš]] i [[Petrovaradin]].<ref name="Bara"/><br /> Dio Hrvata koji je doselio u Banat nakon Drugoga svjetskog rata za kolonizacije Vojvodine doselilo je oko 200 Hrvata iz [[Ljubuški|ljubuškog]] kraja u [[Ravni Topolovac]] kod Žitišta blizu Zrenjanina. Još oko 300 Hrvata iz ostalih dijelova Hercegovine završilo je po cijelom Banatu, uglavnom većim naseljima. Pretpostavlja se da danas u srbijanskom dijelu Banata živi 8000 Hrvata. <br /> <br /> Kroz povijest se veliki broj Hrvata asimilirao u druge narode, što prirodno, što kao posljedica agresivne državne politike. Najčešće se to događalo u krajevima gdje su Hrvati bili izrazita manjina prema nekom drugom znatno brojnijem narodu, ali i među višim slojevima koji su se vezivali uz dominantni narod da bi stekli ili sačuvali povlastice, visoki društveni položaj i dobar imovinski status. Tako su se brojni Hrvati mađarizirali, ponijemčili, a dio ih se i posrbio. Neki od tih su se kasnije politički angažirali, otvoreno radeći protiv interesa hrvatske zajednice iz koje su potjecali. Također se dio njih vezao uz te narode iz romantičnog zanosa, kao što je bio slučaj kod Hrvata koji su stali uz mađarstvo i mađarski preporod, odnosno uz južnoslavensko jedinstvo, pa preko toga uz jugoslavenstvo, a malobrojni su se tako i odmaknuli time od hrvatstva završivši naposljetku uz srpstvo. Proces je išao i u suprotnom pravcu, pa su se tako dio ili cijela zajednica nekih naroda koji su bili manjinom u hrvatskom okružju pohrvatili pa osim albanskih Klimenata, zabilježeno je pohrvaćivanje [[Nijemci u Vojvodini|Nijemaca]] u somborskoj okolici, Tavankutu, Mitrovici, Opovu, Petrovaradinu i drugdje, [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka]] u somborskoj okolici i Tavankutu, [[Mađari u Vojvodini|Mađara]] u Tavankutu i Rumi itd.<ref name="HNVBara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} [[Mario Bara]]: Hrvati u Vojvodini - Naseljavanja i integracijski procesi u Bačkoj i Srijemu, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>. Nakon Drugog svjetskog rata su se preostali Nijemci zbog pritisaka prikrivali svoju nacionalnost izjašnjavanjem pod Hrvate ili Mađare, s tim što je jedno vrijeme probitačnije bilo biti Hrvatima, koji su im bili bliski kao katolici. Kad je sustav bio represivno okrenut prema Hrvatima, kao nakon hrvatskog proljeća i za uspona velikosrpskog režima 1980-ih i kasnije, probitačnije je bilo biti Mađarom, Jugoslavenom ili Srbinom. Slično je bilo i s dijelom Mađara koji su u Titovoj Jugoslaviji stali uz hrvatsko ime, jer su im Hrvati bliži po vjeri, kulturi, obiteljskim svezama, a i mađarska sjećanja na srpsku osvetu<ref>[http://www.hungarianhistory.com/lib/cseres/cseres01.htm Hungarian History] Tibor Cseres: Serbian Vendetta in Bacska, preuzeto 10. ožujka 2011. </ref> i živu osvetoljubivost u srpskim redovima je bila presnažna.<br /> <br /> Ženidbom, udajom i stvaranjem rodbinskih veza drugi su se narodi asimilirali u Hrvate u mjestima gdje su Hrvati bili većina, a u mjestima gdje su Hrvati bili manjina, asimilirali su se u Mađare ili Nijemce. Prvo se asimilirao visoki društveni sloj, poput plemstva, činovništva, svećenstva i ostale intelektualne elite. Usponom ili radi uspona na društvenoj ljestvici prihvaćali su jezik i kulturu dominantnog naroda. Hrvati su manje asimilirali druge narode, nego što su sami bili asimilirani. Uz već spomenuto albanskog pleme Klimenata u Hrtkovcima i Nikincima, Hrvati su asimilirali Slovake i Nijemce sa salašarskih naselja u okolici Sombora, u Tavankutu malobrojne Mađare, Nijemce i Slovake, dio zajednice Nijemaca u Mitrovici i Petrovaradinu, Mađare iz Rume, u Opovu Nijemce itd. Slom mađarske revolucije zaustavio je mađarizacijske procese na neko vrijeme. Uvedeno je [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]] (1849.-1860.) u kojem je službeni jezik bio njemački i "ilirički", pa su tako u hrvatskim mjestima u Bačkoj zapisnici vođeni na hrvatskom na lokalnoj ikavici, dok umjesto dotad uobičajenih naziva Dalmatinac ili Ilir sve se više službeno uporabljuje naziv Bunjevac. Nakon austro-ugarske i hrvatsko-ugarske nagodbe, mađarizacijski procesi slavenskog stanovništva se nesmiljeno nastavljaju, osobito u krajevima pod upravom Ugarske.<ref>[http://web.ffos.hr/download/Essehist-IV-net.pdf Essehist, časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti broj 4, godina 4., prosinca 2012., FFOS, Tema broja: Kolonizacija; Bagić, Marko; Kolonizacija Vojvodine , str. 47.]</ref><br /> <br /> == Povijest ==<br /> === Srednji vijek ===<br /> <br /> Podunavlje je u ranom srednjem vijeku bilo dio širokog slavenskog etničkog kontinuuma.<ref> Mario Bara: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/65d/332/0be/65d3320be63f5769987896.pdf ''Autohtonost i migracije: Hrvati u ugarskom Podunavlju '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2021. {{odlična}}{{napraviti}}</ref>{{is|10.}}<br /> <br /> Hrvati se pojavljuju na području današnje autonomne pokrajine Vojvodine još u srednjem vijeku. Pojava nije jednaka na svim područjima. Hrvati se pojavljuju pod jednim okolnostima na području Srijema, pod drugim okolnostima na području Bačke, a pod trećim okolnostima na području Banata.<br /> Po najsmjelijim tezama Hrvati na prostor Srbije, točnije Banata, Bačke i Srijema dolaze najkasnije krajem 6. stoljeća kao jedan od brojnih naroda koji u savezu s predvodničkim Avarima stvara Avarski Kaganat, tada jednu od najvećih i najjačih država koja ima i svoju prijestolnicu u ovim krajevima. Brojni ostaci nekropola od 8. - 12. stoljeća govore o Avarima, ali i o Hrvatima. O tome govori i spominjanje srijemskog bana u Supetarskom kartularu kao jednog od sedam hrvatskih banova. Za to najranije razdoblje Hrvata, kao i današnje, osobito je važan i značajan Srijem. Iz toga vremena Hrvati nam se spominju ili kao Dalmatinci ili kao Iliri, što će za one koji pišu o Hrvatima kao bilo kojim drugima ostati do danas rado korištena frazeologija. Za njega se otimaju i bore prvo Bizant i Bugari, a potom i Madžari, dok nam je za ostali prostor malo izvora do dolaska Madžara u Banat i Bačku i Srba u peripanonski dio južno od Dunava.<ref name="Stipo Pilić">Prof. Stipo Pilić o povijesti Hrvata u današnjoj Republici Srbiji: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19741-prof-stipo-pilic-o-povijesti-hrvata-u-danasnjoj-republici-srbiji.html Hrvati u Srbiji – dolasci, odlasci, stradanja, umiranja, protjerivanja i vazdašnja ostajanja i bivstvovanja], hkv.hr, Objavljeno: Četvrtak, 26. veljače 2015. {{hakave}}</ref><br /> <br /> Hrvatska nit i kontinuitet nastavljaju se i u daljnjem periodu, osobito za dio Srijema koji se nalazi u gusto naseljenoj Vukovskoj županiji, koja se prostirala prilično istočnije nego danas Vukovarsko srijemska županija. Postojanje Hrvata potvrđeno je i u prostoru Bačke za Arpadovića, a već od 13. stoljeća imamo prva naseljavanja Hrvata iz Bosne i Dalmacije, od kojih će osobito trag ostaviti skupina doseljenih Hrvata iz Usore i Soli u područje oko današnjeg Bača. Tako će uz Mađare Hrvati biti glavno stanovništvo na ovim prostorima tijekom srednjeg vijeka do dolaska Turaka Osmanlija.<ref name="Stipo Pilić"/><br /> <br /> Najranije pojave Šokaca na području Vojvodine još od 8. stoljeća, a Bunjevci dolaze u Vojvodinu u nekoliko valova, od 16. stoljeća i kasnije. U valu iz [[1573.]] bunjevačke [[seoba Hrvata u Bačku 1587.|Hrvate u Bačku]] doveli su [[bosanski franjevci]]<ref name="Backabezgranica">[https://web.archive.org/web/20041225084628/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir03.html Miroljub br.14/2001.] [[Stipan Pekanović]]: Iz naše povisti - Bačka bez granica - Crtice iz tisućljetne povijesti sela Santova</ref>. [[Matija Evetović|Evetović]] smatra da su predci bunjevačkih Hrvata doselili u šest navrata unutar pet stoljeća, između 1241. i 1686. godine.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD Vrilo mudrosti - Bunjevačko plemstvo]</ref> Dio migracija organizirali su vladari Bačke radi naseljavanja svojih opustjelih zemalja.<ref name="vrilo"/> Drugi dio doseljavanja bio je posljedica posljedica zbijega pred represijom osmanskih begova nad kršćanima.<ref name="vrilo"/><br /> <br /> Zbog pritisaka u Turskom Carstvu su se Šokci u drugom valu doselili u Bačku.<br /> <br /> Izvori bilježe [[1633.]] da na području Bačke ima 30 katoličkih sela i da u njima žive Hrvati (''catholicos Dalmatico sive Illyrico”'')<ref name="Backabezgranica"/>.<br /> <br /> === Turska vlast ===<br /> Hrvati će se kao vojnici za obranu od Osmanlija naseliti tijekom 15. stoljeća na lijevu obalu Dunava, od Beograda do Smedereva i na lijevu obalu Save na vojno organizirani prostor Mačvanske banovine. U to doba pred Turcima se povlači i dio srpskog stanovništva koji se dijelom nastanjuje prije svega u Srijem i Slavoniju, a potom i u Banat i Bačku. S druge pak strane dio se starog, autohtonog hrvatskog stanovništva povlači na zapad prema habsburgškim zemljama, čime se prvi puta, poslije nekoliko stoljeća, mijenja etnička i narodnosna slika ovih prostora.<ref name="Stipo Pilić"/><br /> <br /> Za vrijeme turskih osvajanja su brojna područja u Bačkoj opustjela, a kršćansko stanovništvo je bilo obespravljeno pod turskom vlašću. Ipak, i u takvo [[Tursko Carstvo]] su doselili bunjevački Hrvati, a pretpostavlja se da su došli iz krajeva gdje su bili puno nepravedniji lokalni turski moćnici u ove krajeve, gdje su turski feudalci manje tlačili svoje podanike. Kao drugi razlog se navodi iznimno velika bijeda u kojoj su živjeli bunjevački Hrvati u svojim krajevima, tako da im je odlazak u Bačku nosio barem bolje životne uvjete.<br /> <br /> Poslije [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]] su i sami Turci naseljavali Hrvate u Podunavlju u tom razdoblju<ref name="Mjestopisi">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994. str. 95.</ref><br /> <br /> Nakon što su Turci [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvojili istočnohrvatska područja]] u Srijemu tijekom prve polovice 16. stoljeća, u kojem su u ono vrijeme živjeli Hrvati, Mađari i Srbi, dolazi do još jednog vala demografskih promjena. Dio srijemskih Hrvata se preselio na zapad ili na sjever, u krajeve izvan dosega izravne ratne ugroze. Drugi dio Hrvata nije ostao odan kršćanstvu, nego je prešao na islam tijekom stoljeća vladanja turske vlasti. Dio tih Hrvata koji se nisu poslije rekristijanizirali, poslije je oblikovao novi etnicitet kojeg je formirao vjerski identitet. Treći dio srijemskih Hrvata je ostao i uspio se očuvati, odoljevši svim vjerskim i [[asimilacija|asimilacijskim]] pritiscima. Oni su se nalazili oko današnjih naselja: [[Erdevik]]a, [[Golubinci|Golubinaca]], [[Srijemska Kamenica|Kamenice]], [[Srijemski Karlovci|Karlovaca]], [[Srijemska Mitrovica|Mitrovice]], [[Morović]]a, [[Petrovaradin]]a, [[Ruma|Rume]] i [[Slankamen]]a. Četvrti i peti dio Hrvata čini onaj dio Hrvata koji je uspio opstati, a da se pritom nije [[islamiziranje|islamizirao]] i da je ostao vjeran kršćanstvu, ali nije ostao uz katoličanstvo, male su zajednice koje su [[kalvinizacija|prešle]] na [[kalvinizam]]: u [[Grgurevci]]ma, [[Srijemski Karlovci|Karlovcima]] i [[Petrovaradin]]u odnosno zajednice Hrvata koje su [[popravoslavljenje|prešle]] na [[pravoslavlje]]: u [[Dobrinci]]ma, [[Golubinci]]ma, [[Manđelos]]u, [[Velika Remeta|Velikoj Remeti]] i [[Voganj|Vognju]]. Za ove dvije zadnje kršćanske zajednice situacija je bila povoljnija, jer nisu pripadale vjeri neposrednih susjednih država s kojima je Osmansko Carstvo često bilo u ratu: katoličanstvu ([[Hrvatsko-Ugarska]], [[Habsburška Monarhija]], [[Mletačka Republika]], [[Kraljevina Poljska|Poljska]]), a pripadale su državama i narodima koje su bile osmanski saveznici, jer su te države bile neprijatelji njihovih neprijatelja.<ref name="HNS-Bara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} Mario Bara: Hrvati u Vojvodini</ref><br /> <br /> U franjevačkoj su organizaciji [[seoba Hrvata u Bačku 1610.|Hrvati u Bačku doselili]] su [[1610.]] godine.<ref name="vrilo"/> Radi naseljavanja krajeva, svećenik Ivan Matković 1612. godine zvao je [[isusovci|isusovce]] u Bačku da bi tu djelovali.<ref name="vrilo"/> [[1687.]] je godine uslijedila [[seoba Hrvata u Bačku 1687.|druga velika seoba Hrvata]] u Bačku u organizaciji [[franjevci|franjevaca]].<ref name="vrilo"/><br /> <br /> === Pod habsburškom vlašću ===<br /> [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|desno|180px|[[Ban Josip Jelačić]]]]<br /> Do polovice 19. st. su Hrvati u Podunavlju mogli bez problema istovremeno biti etnokulturološki Hrvati i politički Mađari. Štaviše, hrvatsko školstvo je cvjetalo, posebice zahvaljujući [[franjevci]]ma i njihovom [[budimski kulturni krug|budimskom kulturnom krugu]]. Postojala je velika jezična tolerancija u Ugarskoj: hrvatski je bio u uporabi u školama i crkvama gdjegod je bilo ugarskih Hrvata, a koristio se i u upravnim ustanovama. U nekim gradovima je čak bilo i uvjetom da zna hrvatski ako je želio raditi u javnoj službi, a čak je i [[Ugarski urbar|Ugarski]] [[urbar]] iz [[1767.]] u brojnim ugarskim županijama bio objavljen i na hrvatskom jeziku.<ref name="slavonskifranjevci"> [http://hrcak.srce.hr/file/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref>. Tada su, rastom mađarskog nacionalnog pokreta Hrvati s područja južne Ugarske, ali i u Trojednici, bili izloženi [[mađarizacija|mađarizacijskim]] [[asimilacija|asimilatorskim]] pritiscima. Nositelji tog pokreta su zahtijevali da se sve manjine odreknu svojeg etno-kulturnog identiteta. Počelo se s rafiniranim metodama progona i istiskivanja jezika iz škola (na kraju su gašene odnosno onemogućavano otvaranje privatnih škola na hrvatskom jeziku), državnih ustanova pa na koncu i crkve. U tomu su ulogu imali i odnarođeni Hrvati; tako je [[kalačko-bačka nadbiskupija|kalačko-bački nadbiskup]] [[Gabrijel Patačić]] bio naredio kažnjavanje djece koja bi progovorila hrvatski u školi. <br /> <br /> Budući da su se Hrvati u Bačkoj i drugim dijelovima južne Ugarske doselili prije nego se dovršila oblikovati suvremena hrvatska nacija, ostali su izvan hrvatskih nacionalno-osvjestiteljskih i integracijskih tokova. Tako su ih svi ti kulturno-društveni procesi koji su koncem 18. i početkom 19. st. oblikovali suvremenu hrvatsku naciju zaobišli bačke Hrvate ili ih djelimice dotakli i to ne svi procesi, tako da je samo mali dio nacionalne elite bačkih Hrvata u potpunosti upio sve te procese. Zbog toga veliki dio tog dijela hrvatskog naroda zapravo je i danas u prednacionalnom razdoblju<ref name="Vuković">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6727 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Josip Buljovčić o bunjevačkoj povijesti bez dlake na jeziku (predavanja Petra Vukovića na znanstvenom kolokviju), 9. prosinca 2011.</ref>, čemu su mnogo kumovali kasniji opstrukcijski procesi koji su prekinuli njihovo kasno osvještavanje u nekoliko navrata.<br /> <br /> Situacija se iznimno pogoršala nakon [[mađarska revolucija 1848.|mađarske revolucije 1848.]], kada su mađarske vlasti imale stav ''"da su svi oni koji govore mađarski Mađari (dotad su to bili samo povlašteni) i da svaki Mađar mora govoriti mađarski."'' <ref name="slavonskifranjevci"/>. Uvidjevši što će se dogoditi, inteligencija tamošnjih Hrvata je ustrajno radila na [[hrvatski preporod|narodnom buđenju]] ([[Ivan Antunović]], [[Blaško Rajić]], [[Pajo Kujundžić]], [[Mijo Mandić]], [[Lajčo Budanović]], [[Stipan Vojnić Tunić]], [[Vranje Sudarević]], [[Petar Pekić]]). <br /> <br /> Ipak, iz raznih su razloga bunjevački Hrvati (uznapredovala mađarizacija inteligencije, vjerska bliskost, ideje "slobode i jednakosti") u Bačkoj stali uz mađarsku revoluciju, a protiv Srbima, i time i ostalim Hrvatima, unatoč stavu uglednika hrvatske zajednice u Bačkoj, što je rezultiralo u velikom krvoproliću u [[bitka kod Kaponje|bitci kod Kaponje]].<ref>[[Matija Poljaković]]: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca</ref><br /> <br /> Nakon mađarske revolucije ukinut je ustavni poredak, koji je vraćen tek 1860. godine. Vremenom su se isprofilirale dvije političke opcije, [[Deákova stranka]] koja je bila tolerantna prema manjinama, i [[Neovisna četrdesetosmaška stranka]], koja se sve šovinističkije odnosila prema manjinama. 1868. je prijelomna godina za nacionalne manjine u Ugarskoj. Te je godine Ugarski sabor izglasovao Zakon o narodnostima. Za bačke je Hrvate ovo bio iznimno važan dokument kojim su se služili kao osnovicom svoje političke borbe sve raspada Austro-Ugarske. Usprkos svemu tome, Hrvati u Bačkoj držali su se neorganizirano, postrance, neprepoznatljivo. Takve ih je zatekao rastući mađarski i srpski nacionalizam. Mađarstvo i srpstvo ih je stavilo pred vrata istine, jer je kraj zakašnjele infantilne faze nacionalne (ne)samosvijesti koja je kod bunjevačkih Hrvata još bila u predmodernoj fazi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref> Revolucionarna 1848. pokazala je snagu Hrvata (Jelačić) i Srba (stvaranje Srpske Vojvodine). Da se ne bi zamjerio rastućem agresivnom mađarskom nacionalizmu, ali i Srbima, vodeći je preporoditelj bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović još uvijek njegovao regionalne, subetničke atribute bunjevačkog. Pa i takav je bio problem za Mađare, jer je i bunjevačko ime bilo problem, zbog čega [[Pučka kasina]] nije smjela biti osnovana pod prvotno predviđenim imenom Bunjevačke pučke kasine. Zbog svega tog, ni mađarske vlasti ni mađarska javnost nikako nisu odobravale ikakvo jačanje sveza bačkih Bunjevaca i Šokaca s Hrvatskom. Svaki pokušaj kojim bi se istaklo hrvatsko ime smatran je činom izdaje mađarske države.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref> Svaka inicijativa bila je proglašavana panslavenskom, pojam od čega su se Mađari paranoično bojali (zbog proročanstva njemačkog filozofa o utapanju Mađara u slavensko more).<br /> <br /> Aristokratski sloj bačkih Hrvata je u korijenima športa u Bačkoj. Početkom 19. stoljeća [[hrt]]ovi su bili popularni u Bačkoj, i već tada u Subotici na trgu ispred Gradske kuće puštali su iz zabave hrta na zeca. Već 1840-ih konjičke utrke organizirano se odvijaju u Subotici, a 1860-ih doživjela veliki uspon konjarstva, a tome se priključio lov kao šport, odnosno [[trke hrtova|trke hrtova]]. Ova je disciplina uzela maha kod bogatog sloja, tako i Hrvata, među kojima su Ištvan Sarić, Šimon Mukić, Jožef Mačković, Mikloš Đelmiš, Ištvan Kulunčić, Franjo Zomborčević, Karolj Pilasanović i Krištof Stipić. 1862. godine molbu za dozvolu Subotičkom senatu za osnivanje Konjičkog udruženja i udruženja vlasnika hrtova Bačke podnijeli su Šandor Vojnić od Bajše, Karolj Sarić, Mate Antunović i Imre Mađar mlađi. Tijekom druge polovine 19. stoljeća postojala je godišnja manifestacija – [[lov s hrtovima]] na Čantavirskoj plagi.<ref>[https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-162/ Agroplus: Poljoprivredni portal] Olga Kovačev Ninkov: ''Serijal: Lovstvo u Vojvodini (162) - Lovačka udruženja (11) - Iz istorije lovstva Subotice (2) - Lov sa hrtovima'' (srp.)</ref> <br /> <br /> [[datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|mini|desno|300px|Etnički zemljovid. Stanje prema mađarskom popisu 1910.. Zemljovid ne prikazuje najveću zajednicu u Subotici, Hrvate, jer je statističkim igrama broj Hrvata usitnjen.]]<br /> <br /> U desetljećima na prijelazu 19. u 20. st., financijski je sektor ovdašnjih Hrvata predstavljala [[Zemljodilska štedionica]] koja je poslije postala [[Hrvatska zemaljska banka]] - podružnica u Subotici.<br /> <br /> === Prvi svjetski rat ===<br /> Početkom rata je uvedena cenzura na tisak.<br /> <br /> Područje Srijema je bilo mjestom grupiranja austro-ugarskih snaga koje su se spremale za invaziju na Srbiju. U Srijemu je trebala 2. Armija koja je trebala doći iz [[Galicija|Galicije]].<br /> <br /> Kasnije je pod pritiskom Antante Kraljevina Srbija izvela ograničeni napad preko Save i upala u Srijem s [[1. armija (Kraljevina Srbija)|1. armijom]]. U isto vrijeme je 1. timočka divizija 2. Armije pretrpila teške gubitke pri prelasku rijeke, izgubivši oko 6000 vojnika, dok je Austro-Ugarskoj uspjela izbaciti iz stroja samo 2000 vojnika.<br /> <br /> Pretkraj rata su se intenzivirale veze Zagreba i matice hrvatskog naroda s Hrvatima u Bačkoj<ref name="Cvijin">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=636&no=38 Hrvatska riječ] Zvonimir Cvijin: Promjena statusa dijela nacije, 20. listopada 2003.</ref>.<br /> <br /> Krajem rata i nakon potpisivanja [[Beogradski mir|primirja u Beogradu]], došlo se do teme osamostaljivanja naroda u skladu sa [[14 točaka]] američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Wilsona]]. <br /> <br /> Nakon dugog pritiska tamošnjih Slavena, [[Jovan Cvijić]] je u Somboru sastavio memorandum koji je bio naslovljena na [[pariška mirovna konferencija|Mirovnu konferenciju u Parizu]], u kojem je tražio da se [[Bajski trokut]] te [[Baranja]] s [[Mohač]]em pripoji novoj južnoslavenskoj državi. Memorandum je odnijelo izaslanstvo u kojem su od Hrvata bili [[Martin Matić]] (vođa izaslanstva), Josip Velin, [[Petar Pekić]], [[Josip Đido Vuković]], Šimun Rudić i [[Franjo Pijuković]]. Kasnije su u Pariz išli i [[Blaško Rajić]], a bio je pozvan i [[Lajčo Budanović]].<br /> <br /> === U Kraljevini Jugoslaviji ===<br /> [[<br /> <br /> Datoteka:Novi Sad, Petrovaradin, kostel svatého Jurija, deska krále Tomislava.jpg|thumb|desno|250px|Spomen ploča [[Kralj Tomislav|Kralju Tomislavu]] u Petrovaradinu]]<br /> <br /> Hrvati u Bačkoj su smatrali da su napokon dočekali nacionalno oslobođenje i ujedinjene, da će dočekati prava za koja su bili zakidani u vrijeme mađarske vlasti.<ref name=Radiša>Mario Bara: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/61a/0dd/38c/61a0dd38c30a6963800993.pdf '' Hrvatski radiša: Osvrt na djelovanje u Somboru 1922. 1941.'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2018. Pristupljeno 15. travnja 2026.{{odlična}}{{napraviti}}</ref>{{is|128.}}<br /> Padom Austro-Ugarske, Hrvati su dočekali neka od svojih prava i prvih godina postojanja Kraljevine SHS su doživljavali kulturni procvat. Subotički [[Srbi u Vojvodini|Srbi]] su priznali realnost hrvatske većine u svom gradu te su mjesnim Hrvatima neposredno nakon rata prepustili čelne gradske funkcije. <br /> Bunjevački Hrvati su nastankom Kraljevine SHS su prvih godina te države doživjeli nacionalnu emancipaciju i afirmaciju. Prve su mjesece bili jedinstveni, no uskoro su se podijelili na dvije struje: većinsku, koja se izjašnjavala Hrvatima te na manjinu koja se je držala samo Bunjevcima. Ove druge su podupirali srpski vladajući krugovi.<ref name="CPI">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka]</ref><br /> <br /> No, sve iluzije o zajedničkim interesima su se počele razbivati kada se na [[pariška mirovna konferencija|pariškoj mirovnoj konferenciji]] pokazalo da Kraljevina Srbija uopće ne rade na tome da obuhvati sav "bratski hrvatski narod" iz cijele Bačke odnosno [[Bajski trokut|Bajskog trokuta]] i cijele Baranje u novu južnoslavensku državu, nego im je bilo bitno, cjenkajući se s Rumunjskom, uhvatiti što veći dio Banata, koji je imao brojne Srbe (što je bio južnoslavenski interes), ali se tome toliko površno pristupilo da su Pašićevi pregovarači u državu svojom [[politička trgovina|političkom trgovinom]] uveli i područje koje je imalo većinske i brojne Mađare, južno [[Potisje]]. Težinu svemu daje što su bačkim Hrvatima do zadnjeg trenutka davali lažne nade i nisu dali niti naslutiti (iako su srpski pregovarači što će biti) da će biti podijeljeni i izdani i ostavljen na milost i nemilost, a i pokušaj [[1919.]] [[Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.|plebiscita]] kojim bi se moglo spasiti ostavljene Hrvate su srpski političari osujetili.<br /> <br /> Nažalost, Karađorđevićevski režim i klika oko njega je uskoro pokazala svoju velikosrpsku hegemonističku narav. Već [[1920.]] su nasilnim putem, ukazima preuzeli vlast u Subotici: smijenili su Hrvate s položaja velikog župana i subotičkih gradskih čelnika, a namjesto njih stavili Srbe ili odnarođene bunjevačke Hrvate, čak i one koji su prije bili ugarski režimlije. Ovdje je režimski poduprta umjetna podjela hrvatskog naroda ostavila posljedicu. Kadgod su bili izbori, gdjegod da su bilo koja od te dvije struje imale nekakav bitniji utjecaj, te su političke stranke imale slabe rezultate baš zbog te podjele.<ref name="CPI"/> Ni drugdje po sjeveru i zapadu Bačke nije bilo bolje, kako u subotičkoj okolini, tako ni u Somboru i okolini, ni u Podunavlju (Bereg, Monotor, Sonta, Plavna, Vajska, Bač). Umjesto da je pošlo na bolje, pošlo je na gore: Hrvati su micani s važnih položaja u upravi, a umjesto njih su postavljali mahom doseljenike.<ref name=Radiša/>{{is|128.}}<br /> [[Šestosiječanjska diktatura]] je podjelu na svjesne Hrvate i odnarođene (bunjevačke) Hrvate privremeno skrila jer je velikosrpski režim nasilno gušio svako isticanje nacionalnih razlika i sve meo pod tapet integralnog jugoslavenstva. Čim je nasilje popustilo, sve je izbilo nazad.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Novi su pritisci na Hrvate uslijedili nakon što su se priklonili [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u, stranci koja je dok je djelovala i postojala po Bačkoj uvelike pridonijela očitovanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata. U početku je HSS djelovala na kulturnom planu nego na političkom, a od [[1935.]] uspjeva ostaviti konkretnije rezultate. Pri tome valja naglasiti da HSS nije bila ta koja je donijela hrvatsko ime u Bačku, jer ono je postojalo prije, nego ga je samo učvrstila. Posebice je to bilo važno kod osoba koje nisu bile sigurni u svoje podrijetlo, kod kojih je HSS utjecao da se te osobe javno izjasne kao Hrvati.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111 Radio Subotica] Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009.</ref>.<br /> <br /> Do pojave HSS-a kao najutjecajnije stranke, interese tamošnjih Hrvata su zastupale [[Bunjevačko-šokačka stranka]] i [[Vojvođanska pučka stranka]]. Dio bunjevačkih Hrvata se priklonio [[Zemljodilska stranka|Zemljodilskoj stranci]], kasnije ogranku Radikalne stranke, no ta je polučila nekakve rezultate samo u Subotici. Okretanje tog dijela Hrvata toj stranci se objašnjava dobrim prijeratnim odnosima Hrvata i Srba u Subotici. Tijekom vremena su se bački Hrvati sve više politički okretali nacionalnoj i socijalnoj politici HSS-a <ref name="Cvijin"/>. <br /> <br /> Slabljenjem režima nakon atentata u Marseilleu 1934., ojačala je oporba koja se na području Vojvodine okupila oko Vojvođanskog pokreta, u kojem su bili [[Samostalna demokratska stranka]] na čelu s [[Duda Bošković|Dudom Boškovićem]], [[Hrvatska seljačka stranka]] koju je vodio [[Josip Đido Vuković]], Mađari koje je predvodio [[Imre Nagy]] te Slovaci koje je [[Janko Bulík]]<ref name="kolikosepoznajemo">[http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE Služba za zajedničke odnose pokrajinskih organa AP Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090713062421/http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE |date=13. srpnja 2009. }} Koliko se poznajemo</ref>. Ista je postigla veliki uspjeh na izborima 1938.<br /> <br /> [[26. kolovoza]] [[1939.]] je potpisan sporazum o formiranju [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], koji je imao nezadovoljnike i među srpskim i hrvatskim političarima, smatrajući da je druga strana "dobila previše". Većina hrvatskih političara smatrala je da je Banovina dobila premalo, jer u svom sastavu nije imala Boku Kotorsku i sjeverozapadnu Bačku sa Suboticom. Ovaj sporazum je bio i početkom kraja [[Vojvođanski pokret|Vojvođanskog pokreta]], jer su ga napustili samostalni demokrati, a drugi veliki član, HSS, se podijelio po tom pitanju: na somborsko ([[Grgo Vuković]]) i subotičko krilo ([[Josip Đido Vuković]]). Somborsko je bilo za vojvođansku autonomiju i cjelovitost<ref name="bijelickivukovic">[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska biblioteka Karlo Bijelicki] Naše novine, preuzeto 13. ožujka 2011.</ref>, a subotičko se htjelo priključiti Banovini Hrvatskoj<ref name="kolikosepoznajemo"/>, odnosno da se taj dio Bačke odvoji<ref name="bijelickivukovic"/>.<br /> <br /> Kulturološki su se bački Hrvati u razdoblju između dva svjetska rata sve više vezali na Zagreb, tako da je mnoštvo bačkih Hrvata se školovalo i studiralo u Zagrebu. Isti su osnovali u Zagrebu Društvo bačkih Hrvata da bi se okupljali i surađivali s hrvatskim organizacijama u Bačkoj<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> U tom razdoblju je na području Bačke utemeljeno mnotštvo kulturnih, prosvjetnih, športskih i vjerskih udruga i ustanova s hrvatskim predznakom<ref name="Cvijin"/>, središtem kulturnog i društvenog života bačkih Hrvata su bili [[Subotica]] i [[Sombor]]<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> Iako se većina bunjevačkih i šokačkih Hrvata kroz dvadeset godina Kraljevine Jugoslavije jasno opredijelila za hrvatstvo, do pred sam rat su srpski hegemonisti radili na podvajanju hrvatskog nacionalnog tkiva u Bačkoj. Još 1939. je ministar promet [[Nikola Bešlić]] 12. rujna 1939. se povodeći politikom "kad ne možemo Bunjevce [[posrbljavanje|posrbiti]], ajde da ih bar [[dekroatizacija Bunjevaca|otuđimo od Hrvata]]"<ref name="Nastojanja">[http://hrcak.srce.hr/file/101850 Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6] Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.95</ref> izjavio da "Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati već su kao Bunjevci Jugoslaveni...Bunjevci neka samo i dalje ostanu Bunjevci",<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Godina: VIII. Broj: 03(77) Subotica, ožujak 2001. ] Što su ugledni Bunjevci govorili o svojoj narodnosti?</ref> na što su brzojavkom premijeru Cvetkoviću sutradan odmah reagirali uglednici bunjevačkih Hrvata [[Blaško Rajić]] i [[Josip Đido Vuković]]: "Protiv ove njegove izjave odlučno prosvjedujemo, jer Bunjevci su bili i ostaju ono što jesu, samo Hrvati!".<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Godina: VIII. Broj: 03(77) Subotica, ožujak 2001. ] Što su ugledni Bunjevci govorili o svojoj narodnosti?</ref> Isti ministar Nikola Bešlić, član Jugoslavenske radikalske zajednice, 17. je studenoga 1939. agitirao prema šokačkim Hrvatima izjavama "Šokci nisu nikad bili Hrvati, pa tako nikad i ne mogu biti Hrvati. Oni moraju ostati samo Šokci", a godinu dana poslije izjavljivao je da u Bačkoj i Baranji ne postoje Hrvati i "da su Bunjevci i Šokci uvijek bili Srbi negoli Hrvati",<ref name="HSSBara">[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore] Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref>{{is|str. 13}}, ignorirajući plebiscitarnu opredijeljenost bunjevačkih i šokačkih Hrvata za hrvatstvo.<ref name="Nastojanja"/> Potporu je nalazio samo u prorežimskim radikalskim "Bunjevačkim novinama"<ref name="HSSBara"/>{{is|str. 13}} koje su bile organom Zemljodilske i Radikalske stranke,<ref name="Nastojanja"/> u kojima je djelovao onaj krug Bunjevaca koji je predstavljao samo same sebe.<br /> <br /> === Drugi svjetski rat ===<br /> <br /> Drugi svjetski rat je donio trojaku sudbinu. Hrvati su se našli podijeljeni među četirima državama: bački Hrvati su došli pod Mađarsku, srijemski pod [[NDH]], banatski pod Srbiju, a zapravo pod njemačku upravu, a istočnosrijemski formalno pod NDH, a stvarnu su vlast obnašale vojne vlasti Trećeg Reicha zbog važnog strateškog položaja, pa je uspostavljena oblast [[Ostsyrmien]]. Hrvati čine velik udio poginulih boraca [[8. vojvođanska udarna brigada|8. vojvođanske udarne brigade]]<ref>[http://www.znaci.net/00001/184_9.pdf DEO VIII Spisak poginulih i nestalih boraca i rukovodilaca Osme vojvođanske udarne brigade, str. 675-722.]</ref><br /> <br /> ==== Bačka ====<br /> U Bačkoj se mađarska okupacija donijela nove pritiske i progone, a revanšizam se usmjerio na Slavene. Kolonizirani Srbi protjerani su u Srbiju i u NDH, domaći Hrvate i Srbe se odnarođivalo školstvom, mađariziranjem osobnih imena te pisanjem njihovih prezimena mađarskim pravopisom.<ref name="CPI"/> S obzirom na te okolnosti, čelništvo somborskog HSS-a se pasiviziralo.<ref name="bijelickivukovic"/><ref name="CPI"/> Mađarske vlasti su internirali u samostane<ref name="CPI"/> duhovne vođe bačkih Hrvata [[Lajčo Budanović|Lajču Budanovića]] i [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]].<ref name="Bara"/> Ljeta 1941. su vlasti uhitile i Grgu Vukovića "zbog održavanje veza s NDH", no to je bilo inscenirano radi zavaravanja hrvatske zajednice.<ref name="bijelickivukovic"/> S obzirom na sve te pritiske, dio se hrvatske intelektualne elite (studenti i dr.) preselio u Hrvatsku odakle nastavljaju s kulturnom djelatnošću, organizirajući društva, tisak i sl. Prosrpski režimski Hrvati su emigrirali u Srbiju: [[Albe Kuntić]], [[Martin Matić]] i još neki.<ref name="Bara"/> Hrvatska kulturna aktivnost nije zamrla, ali je značajno smanjena. Dobra je strana bila što su Hrvati s dviju strana granice došli pod istu državu, pa su obnovljeni dodiri s Hrvatima iz mađarskog dijela Bačke, što je bilo znatno otežano u međuratno vrijeme kad je postojala tvrda granica. Mađarske su pak vlasti nastavile politiku Kraljevine Ugarske koja je promicala usitnjavanje hrvatskog naroda kroz etničke skupine. Tako su promicale i favorizirale bunjevačku posebnost na štetu hrvatstva<ref name="bijelickivukovic"/>, kako na svjetovnoj, tako i na crkvenoj razini (poznat je [[Bernardin Unyi]] koji je poricao da su Bunjevci i Šokci Hrvati). Iz tog datira osnivanje promađarskog Bunjevačko-šokačkog kulturnog saveza kojemu je na čelu bio [[Grgo Vuković]]. Isti je u Somboru izdavao [[Naše novine (Sombor)|Naše novine]] i dodatak tih novina Naš kalendar; odhrvaćivanje su uspješno opstruirali nacionalno svjesni Hrvati ([[Antun Matarić]], Grga Bogdan)<ref name="bijelickivukovic"/> kojima je bazom bio [[HKD Miroljub]] iz Sombora.<ref name="Bara"/>. Vuković je isključen iz Miroljuba u travnju 1942., a proljeća 1943. su mađarske vlasti zabranile rad Hrvatskom kulturnom društvu Miroljub.<ref name="bijelickivukovic"/> Po pitanju vojnog angažmana, dio bačkih HSS-ovaca se je pridružio [[partizani]]ma. Velik dio je poginuo u zadnjim borbama u tim krajevima.<ref name="Bara"/><br /> Učinak mađarske okupacije bio je taj što je hrvatska nacionalno integracijska ideja prekinuta.<ref name="CPI"/> Hrvati su bili neravnopravni, no ipak im je kroz bunjevačko ime bilo dopušteno imati kulturna društva te izvoditi kazališne predstave na materinjem jeziku. To je potrajalo sve do kraja mađarske okupacije 1944. godine.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Dio Hrvata se dao u oružani otpor i sabotaže novim mađarskim vlastima. No, rujna 1941. vlasti su razoktrile tu organizaciju. Tad su nakon mučenja ubijeni u subotičkoj [[Žuta kuća u Subotici|Žutoj kući]] domoljubi i njihovi sljedbenici, a od poznatijih Hrvata bio je [[Matko Vuković]]. 1943. je godine protuobavještajni odjel mađarske okupacijske vlasti uhvatio dvije skupine pripadnika pokreta otpora. U prvoj su uhitili [[Vladimir Đanić|Vladimira Đanića]], a drugu su skupinu pripadnika pokreta otpora zarobili nešto poslije, a od Hrvata među zarobljenim omladincima bio je [[Vladislav Kopunović]]; zatvoreni su i pri povlačenju 1944. prisilno odvedeni u Njemačku. Zimi iste godine je u Suboticu došao [[Geza Tikvicki]] (poslije rata najpoznatiji vojvođanski dužnosnik Hrvat) gdje je kod bivšeg državnog tužitelja [[Lazar Vuković|Lazara Vukovića]] (također Hrvata) kod kojeg je organizirao osobe koje su htjele pristupiti [[NOP|NOP-u]].<ref name="Purčar 1945">[[Ante Vojnić Purčar]]: Oslobođenje Subotice, izdanje [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatske riječi]], ur. Dragutin Franković, Subotica, 1945.</ref>{{is|str. 5.-7.}} Ožujka 1944. je u dogovoru s [[Lajos Jo|Lajosom Joom]], Hrvat [[Grgo Lulić]] ostao u Subotici organizirati narodnooslobodilački pokret po gradu, iako je htio otići na oslobođeni teritorij, jer su ga mađarske vlasti dvaput internirale (1941. i 1943.; nije mogao stanovati kod kuće, pa je noći kod Hrvata [[Antun Vuković|Antuna Vukovića]], kod kojeg se nalazio s drugim suborcima<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10.-11.}}, a koji je i sam bio komunikacijski posrednik NOP-ovaca<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 21.}}). <ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 8.}}<br /> <br /> NOP je značajnu potporu imao u hrvatskim selima subotičke okolice. Na [[Čikerija|Čekeriji]] je [[Ladislav Gros]] organizirao NOP, u Zlatnom Kraju ([[Đurđin]]) se organiziralo širenje tiska NOP-a i držalo bjegunce ("drug Mijo"). Agitacija kod Đurđina da se ne ide na rad niti u okupatorsku vojsku polučila je veliki uspjeh. [[Antun Prćić]] je držao partizansku bazu ("Drvar").<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 9.}} Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli [[NOB|antifašističkoj borbi]]; na Skenderovu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika [[partizani|partizanska]] baza.<ref>[[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]]: Subotica juče i danas, 1950., str. 30</ref> Kurir među partizanskim bazama na Skenderovu i [[Šebešić|Šebešiću]] bio je [[Ivan Jakšić]], koji je pred oslobođenje Subotice čuvao ključne objekte po gradu, da ih mađarski okupatori ne bi uništili u povlačenju. <ref> Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., T. Žigmanov: Jakšić, Ivan, s. 24</ref> [[Marica Gros-Matijević]] je kad je došao partizanski odred postala ''sekretarom štaba'' odreda BB operativne zone. Grgo Lulić je uspostavio veze sa subotičkim hrvatskim intelektualcima koji su "i dušom i tijelom bili vezani za Hrvatsku, za bijeli Zagreb", ali koji su odbili suradnju s ustaškim pokretom i koji su odbili pokorničko držanje pred mađarskim vlastima: [[Marko Bačlija|Markom Bačlijom]], [[Grgo Skenderović|Grgom Skenderovićem]], [[Lozan Mihaljčević|Lozanom Mihaljčevićem]], [[Grgo Prćić|Grgom Prćićem]] te skupinu hrvatskih omladinaca s [[Blaško Stražarković|Blaškom Stražarkovićem]] (poslije sekretar prvog subotičkog NOO-a i politički komesar nakon oslobođenja<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10., 86.}}).<br /> <br /> Za širenje čitateljskih skupina koje će širiti NOP-ov tisak Grgo Lulić je došao u vezu s ovim subotičkim Hrvatima: [[Ivan Jurić (NOP)|Ivanom Jurićem]], [[Ivan Tonković|Ivanom Tonkovićem]], [[Antun Kopilović|Antunom Kopilovićem]], [[Ivan Vuković-Slikar|Ivanom Vukovićem-Slikarom]] (poslije organizator čitateljskih skupina), [[Ernest Gubičak|Ernestom Gubičkom]] i inima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 12.}} Predsjednik prvog subotičkog NOO-a (II. kvart) bio je Hrvat [[Pajo Rudinski]], za I. kvart Ivan Jurić, blagajnik Lojzija Matković. [[Stevan Tonković]] je također imao veliku ulogu u formiranju NOO-a za cijeli grad Suboticu; Hrvati su u njemu imali sekretara Grgu Lulića i blagajnika Stevana Tonkovića. Veleposjednik [[Lajčo Jaramazović]] iz [[Tavankut]]a je skrivao ilegalce te materijalno i politički pomagao NOP.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 20.-21.}}<br /> Nekoliko Hrvata komunista bilo je dijelom ''Balade vješanih'' domoljuba. 18. su studenoga 1941. vlasti pod optužbom za komunizam, sabotažu i obavještajni rad u korist SSSR-a objesili u Subotici 15 osoba, među njima Hrvate [[Šime Tikvicki|Šimu Tikvickog]], [[Lazar Bačić|Lazara Bačića]], [[Antun Suturović|Antuna Suturovića]] i [[Rókus Simokovich|Rókusa Simokovicha]].<ref>(mađarski) [http://adattar.vmmi.org/cikkek/4993/szabadkarol_13_milan_dubajic.pdf Milan Dubajić: A SZABADKAI MUNKÁSMOZGALOM FEJLŐDÉSE 1870—1941-IG]</ref><ref>(srpski) [http://www.komunistisubotice.org.rs/press.php Janos Kiss: Komunisti Subotice - Balada vješanih]</ref> Brojni su subotički Hrvati NOP-ovci bili osuđeni na smrt u odsutnosti. [[Josip Merković]] nije uspio pobjeći; zimi 1942. ubili su ga žandari dok se krio po slamama.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.}} [[Franjo Vojnić-Purčar]]-''Žvako'' je također bitno ime u antifašističkoj borbi. On i brat [[Ante Vojnić-Purčar|Ante]] su agitirali u narodu da se ne ide u vojsku, neka ne idu na prisilni rad, neka ne predaje hranu, organizirao je baze po subotičkoj okolici na salašima i pustarama, vodio antifašističko obrazovanje mladeži (preko [[Antun Vojnić|Antuna Vojnića]] itd.<br /> Na njegov nagovor Ive Nimčević je prvi dezertirao i napravio sklonište, a njegovim primjerom su se poveli i drugi; na njihov nagovor hrvatski pjesnik [[Blaško Vojnić Hajduk]] se nije vratio u vojsku s dopusta.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.-24.}}<br /> <br /> U antifašističkoj borbi su se istakli i hrvatski književnici. Pored spomenutog Blaška Vojnića Hajduka, [[Balint Vujkov]] je održavao veze s partizanskim ilegalcima. Preko odvjetničkog ureda Ice Malagurskog Ćurčića je agitirao među seljacima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25.}}<br /> <br /> Partizanske baza su se nalazile u Subotici i okolici:; kod ud. Marije Nimčević u Subotici, kod ud. Matilke Vuković na salašu kod Aleksandrova,<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 37., 52.}} Vece Milodanovića na Đurđinu, oko Blaška i Stipana Vojnića Hajduka na Pavlovcu, pod Žednikom oko Stipana Kovačića i Bartula Vojnića Purčara, cijele mreže na Bikovu oko Lazara Mikovića i Marka Buljovčića Karasa, na salašu kod Jose Mikovića, u Maloj Bosni kod svećenika Ivana Lebovića, oko Moravice, oko Pačira, na Tavankutu oko Estere Dević, na Verušiću oko Neste i Franje Kujundžića, kod Baći Nimčevića.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25., 63., 64.}} Ico Tomić -''Jašo'' je bio ilegalac koji je 1944. pristupio partizanima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 33.}}<br /> <br /> Župnik [[Blaško Rajić]], iako pod okupatorovom policijskom primotrom, nakon razgovora s Grgom Lulićem i Antom Vojnićem Purčarom pridružio NOP-u; u njegovoj su se plebaniji otad održavali sastanci partizanskih dužnosnika, ondje je sastavljen proglas pred oslobođenje, a uskoro su ga predložila za predsjednika sreskog NOO-a.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 56.-58.}} U noći 10. na 11. listopada 1944., subotički su Hrvati činili većinu među mladeži koja je uzvicima manifestirala NOV-u, Titu i sovjetskim saveznicima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 72.}} <br /> <br /> Na svečanoj sjednici subotičkog GNOO-a nakon oslobođenja, a kojoj je predsjedao Blaško Rajić, Ladislav Gros je istakao oduševljeni prijam na sjeveru Bačke među bunjevačkim Hrvatima na koji su naišli partizani, čijom predanošću se subotički odred očuvao i održao.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 77.}}<br /> <br /> Velebnom pogrebu legendarnih partizanskih zapovjednika [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]], također Hrvata, iz Opova, te Tivadara Felegija te četvorice crvenoarmejaca nazočili su, od hrvatskih organizacija, i članovi hrvatskog pjevačkog društva Neven, Pučke kasine i Hrvatskog doma.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 80.}} Crkveni obred izvršio je rimokatolički svećenik Stipan Vujković, a srpski pravoslavni svećenik je opjevao poginule borce.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 82.}}<br /> <br /> ==== Banat ====<br /> U Banatu su tamošnji Hrvati imali upravu Trećeg Reicha, iako je formalno bio dijelom Kraljevine Srbije.<br /> <br /> ==== Srijem ====<br /> Jedini su nekakvi predah od pritisaka dočekali Hrvati u Srijemu, koji je bio dijelom [[NDH]]. No, i ti Hrvati su bili sigurni samo donekle, jer su vlasti NDH proganjale političke protivnike, a u sjeveroistočnim rubnim predjelima Srijema su Hrvati bili izloženi pritiscima Srba iz susjedstva<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/12222 Scrinia Slavonica, Vol.5 br.1. rujna 2005..] Davor Kovačić: Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942.</ref> koji su tako "izravnavali" račune za "izdaju Jugoslavije". Istočni Srijem je bio formalno dijelom NDH, no pod izravnom okupacijom Trećeg Reicha ( Okupationsgebiet Ostsyrmien), jer je bio važnom strateškom točkom, što je opet nosilo nove pritiske, jer se ipak radilo o nehrvatskim vlastima. U tom su razdoblju vlasti NDH protjerale srpske dobrovoljce koje je Kraljevina Jugoslavija naselila u Srijemu, a na njihova je mjesta naselila Hrvate iz siromašnih krajeva. Nakon što je NDH pokazala još grublje lice, proganjajući Srbe, Židove, komuniste, HSS-ovce, početna potpora se okrenula u otpor, počevši od napuštanja domobranskih postrojba do otvorenog suprotstavljanja vlastima odlaskom u partizane.<ref name="Bara"/> Krajem rata i nakon rata su jugoslavenske vlasti protjerale naseljene Hrvate, a brojni nedužni obični i viđeni srijemski Hrvati su stradali pod raznoraznim konstruiranim optužbama da su "surađivali s okupatorom".<ref name="Bara"/><br /> <br /> === Socijalistička Jugoslavija ===<br /> Rat je u Vojvodini završio jeseni 1944. godine. Novi režim, jugoslavenski komunisti, uveli su vojnu vlast koja je djelovala do rujna 1945. godine. Novi režim je donio nekoliko odluka koje su znatno djelovale na okružje vojvođanskih Hrvata. Obračunao se s političkim protivnicima i kulturno organizirati stanovništvo. 6. travnja 1945. glavni NOO Vojvodine je donio odluku kojom se Vojvodina priključuje Federalnoj Srbiji. Poslije je na skupštini Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Srbije ista potvrđena. Među vojvođanskim izaslanicima toj su skupštini nazočili [[Blaško Rajić]], naslovni bački biskup i [[Lazo Jaramazović]]. Druga odluka koju se je potvrdilo na toj skupštini je pridonijela uklanjanju Hrvatima i Mađarima vjerski i kulturno bliskih Nijemaca, kojima se je oduzelo građanska i ljudska prava.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Barem u prvim fazama, novi je režim odlučio prekinuti politiku režima mađarskih hegemonista Austro-Ugarske, velikosrpskih hegemonista Kraljevine Jugoslavije te Horthyjeve Mađarske koji su negirali hrvatsku pripadnost bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Stoga je GNOOV okružnim NOO-ima uputio naputak kojim se sve osobe koje se izjasne kao Bunjevci ili Šokci također treba voditi kao Hrvate.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94880 Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.4. listopada 2007..] Mario Bara: Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata</ref> Sama mjera nije bila toliko potrebna, s obzirom na to da su se uoči Drugog svjetskog rata i osobe iz redova Bunjevaca koje su se nekad najtvrđe protivile hrvatstvu Bunjevaca, otvoreno u medijima priznale neizbježnu istinu. Primjerice, novinar [[Joso Šokčić]] je krajem 1939. objavio u [[Subotičke novine|Subotičkim novinama]] otvoreno pismo naslova [[:s:Kraj jedne zablude|Kraj jedne zablude]]. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija" te je predao uređivanje i vlasništvo nad listom [[Neven]]om svećeniku [[Blaško Rajić|Blašku Rajiću]], dok su propagatori nacionalne posebnosti bunjevaštva i šokaštva (liferant vojske Kraljevine SHS [[Marko Jurić (političar)|Marko Jurić]], [[Albe M. Kuntić]] te supruga časnika Kraljevine Jugoslavije [[Mara Đorđević Malagurski]]) bili malobrojni<ref name="HSS-Bara">[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006.] Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref> i prepoznati u redovima tamošnjih Hrvata kao režimski pristaše, a dosta ih je bilo promađarski orijentiranih. O tome je Joso Šokčić raspravljao s profesorom [[Dušan Popović|Dušanom Popovićem]] na stranicama [[Neven]]a. Prof. Popović je u broju od 10. studenoga 1939. zaključio za Bunjevce rekao "Svi ste, brate, Hrvati! A što ste, do đavola, ako niste to?", a za one iz redova Bunjevaca što su poricali hrvatstvo Bunjevaca rekao je "Pred historijom vi ćete biti smiješni, a bit ćete u isto vrijeme ljudi koji su iz partijskih razloga htjeli spriječiti jednu neminovnu stvar. Ovaj historijski proces niko ne može da zaustavi. I dobro je tako".<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001.] Povijesni kutak – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?</ref> [[Datoteka:GNOOV 1040-1945.png|mini|desno|100px|Uredba Glavnog narodno oslobodilačkog odbora Vojvodine izdata 14. svibnja 1945. godine, kojom se traži da se osobe koje se izjasne kao Bunjevci i Šokci smatra Hrvatima.{{fusg|1}}]]<br /> <br /> Nakon kraja drugog svjetskog rata, uslijedio je kulturni procvat za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, ali i političku emancipaciju. Nakon oslobođenja Subotice 10. listopada 1944. skoro svi u gradskoj upravi su bili Hrvati.<ref name="CPI"/> Crkveni obred pokopa partizanskog velikana hrvatske nacionalnosti [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]] vodio je rimokatolički svećenik Hrvat Stipan Vujković.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. str. 82.}} Pokrenut je dnevni list Slobodna Bačka, poslije Radio Vijesti, kojima je glavni suradnik bio novinar [[Josip Šokčić]].<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 86.}} U Subotici je proradilo [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Hrv. nar. kazalište]], 1953. pokrenute su osn. škole na hrv. jeziku i hrv. razredi u gimnazijama. Tavankut je dobio hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo, u Somboru je otvoren [[Hrvatski prosvjetni dom u Somboru|Hrvatski prosvjetni dom]].<ref name="CPI"/> Na papiru su bili državotvorni narod u socijalističkoj Jugoslaviji s po svim ustavima jednakim pravima kao i Srbima. No, s druge strane je to skrivalo okrutnu zbilju: u isto vrijeme su se zbivali progoni i likvidacije mjesnih Hrvata koji nisu bili u partizanima, a vršili su ih samovoljni "narodni" sudovi i oni koji su se prikazivali kao partizanski osloboditelji, a koji su na svoju ruku smicali Hrvate (vidi kao u [[pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.|Srijemskoj Kamenici]] u listopadu 1944.), odnosno, u istom razdoblju su se događali procesi koji su razarali hrvatski kulturni prostor: 1946. se ukinulo Hrvatsku riječ kao dnevnik i preobrazilo ga u bezlični sovjetski tjednik (''Subotičke novine'')<ref name="CPI"/>, 1947. udar na pisce, nastavnike, profesore, duhovnike, crkvu, studente kaznama od par mjeseca do 15 godina robije, 1948. je ugašen književni časopis [[Njiva (časopis)|Njiva]] nakon 1. broja, sve hrv. ustanove i sve s hrvatskim predznakom je ugašeno, 1950. je subotičko Hrvatsko narodnog kazalište rastočeno i submitirano pod Srpskohrvatsku dramu, a te iste 1953. se maklo najglasnije osobe koje su zagovarale neka postoje hrvatske škole i izbacilo ih se s posla.<ref name="suvremenaknjizevnost">[https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela</ref>; nastava na hrvatskom je ugašena te se izvodila samo na srpskom jeziku pod imenom ''srpskohrvatskog''. Hrvatska je drama potrajala do 1958. godine, nakon čega mijenja ime i karakter - postala je ''Drama na srpskohrvatskom jeziku''.<ref name="CPI"/> Nakon tog udara na hrvatsku kulturu, hrvatski jezik se u kulturi u Vojvodini mogao naći samo u djelima hrvatskih pisaca iz Vojvodine.<ref name="CPI"/><br /> <br /> Pored tih "revanšističkih" nedjela, Hrvate je pritisnula nova nevolja: komunistička politika koja je nepravedno sprovela [[agrarna reforma|agrarnu reformu]] i kolonizaciju. Hrvati su uglavnom bili poljodjelci, pa su "''surovije od drugih platili nepravde agrarne reforme i kolonizacije, jer su stari i novi kolonisti iz pasivnih krajeva imali apsolutnu prednost''"<ref name="Glasila">[http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm Hrvatski iseljenički zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927005611/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm |date=27. rujna 2007. }} Glasila - novine u bačkih Hrvata</ref> (uglavnom Srbi iz Hrvatske i BiH)<ref name="CPI"/>, dok su domaći (među njima i brojni Hrvati) samo iznimno.<ref name="CPI"/> Nove mjere [[kolektivizacija|kolektivizacije]], urbanizacije, [[agrarna reforma|agrarne reforme]] su osobito pogodile bunjevačke Hrvate, a ponajviše velike zemljoposjednike među njima; no s druge strane, dio siromašnih Hrvata bezemljaša je prvi put došao do ikakve zemlje.<ref name="HNVBara"/><br /> Drugi krak agrarne reforme koji je nanio štetu hrvatskoj zajednici su bili novostvorene [[zadruga|zadruge]]. Kako su one stvarane, tako su opustili [[salaš]]i kojima su stanovnici uglavnom bili bunjevački Hrvati.<ref name="CPI"/><br /> <br /> U prvim godinama poraća se organiziralo i [[kolonizacija Vojvodine|kolonizaciju Vojvodine]] iz pasivnih krajeva bivše SFRJ. Stanovnike se doseljavalo u domove iseljenih Nijemaca, ali i na nove prostore. Tako je u SAP Vojvodinu doseljeni uglavnom Srbi, nešto Crnogoraca i Muslimana iz istočne Hercegovine, ali i nekoliko tisuća Hrvata, uglavnom s juga SR Hrvatske, ali i iz Gorskog Kotara, Hercegovine i Bosne.<ref name="HNVBara"/>. Zbog neprilagođenosti na znatno drukčiju klimu, nesrazmjer obećanog u odnosu na stvarne životne uvjete, veliki se dio kolonista primorskih Hrvata vratio u rodni kraj vrlo brzo nakon dolaska.<ref name="HNVBara"/>. Procesi urbanizacije i slabijeg ulaganja u sela su kasnijih desetljeća rezultitrali depopulacijom sela, neki su salaši zamrli, veća sela su zabilježila rast kao i gradovi. Sela koja su preživjela su doživjela razvitak zbog izgradnje infrastrukture.<br /> <br /> Krajem rata i u poraću rata su se nove vlasti pošle obračunavati s Crkvom i zaostatcima križarskih skupina. U [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]] su partizani 1944. strijeljali župnika Antuna Bergera.<ref>Zvonik br.6-7/2010., str. 8.</ref>Ožujka 1948. je u Subotici osudilo 3 skupine od ukupno 27 katoličkih svećenika i aktivista, a optuženi su da su pripadali "ustaškoj i križarskoj terorističkoj organizaciji".<ref name="HNVBara"/> 17. ožujka 1948. je osuđen [[Vojislav Pešut]] i još 9 osoba, od čega troje svećenika, 24. ožujka 1948. [[Mara Čović]] (Marija Čović) i još 8 osoba, od čega troje svećenika te 25. ožujka 1948. [[Tome Vukmanov]] i još 6 osoba.<ref name="HNVBara"/><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Usporedi Marija Dulić, "Da se ne zaboravi: subotički proces 1946.", Politički zatvorenik, (9) 1999., br. 87: 47; Ante Sekulić, "Dvije subotičke presude (1948. i 1972.)", Politički zatvorenik, (10) 2000., br. 102: 37-40</ref>, [[Ivan Kujundžić]], [[Alojzije Poljaković]] i ostali. Zabilježena je križarska aktivnost i kod Srijemske Mitrovice.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Zdenko Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945.-1950. (Zagreb, 2002.),str. 427.</ref> Pritisci zbog istrage su obuhvatili dvjesta ljudi.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Mara Čović: Sjećanje – svjedočenje: Zvuči kao priča, a bila je istina! (Rijeka, 1996)</ref><br /> <br /> Nakon što su prošle prve godine poraća progoni mjesnih Hrvata su izgubili na intenzitetu, no već polovicom '50-ih su komunističke vlasti počele sa sustavnim potiskivanjem, uništavanjem, negiranjem i prešućivanjem svega što je hrvatsko. Počelo se uklanjati pridjeve "hrvatski" iz kulturnih i drugih ustanova, društava, kao subotičko [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|HNK]] koje je postalo Narodno pozorište, [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]] prestaje izlaziti pod tim imenom, [[NK Bačka 1901 Subotica|HAD Bačka]], hrv. školstvo je 1958. ugašeno, a brojna hrv. društva su ukinuta i slično. Nacionalna politika komunističkog sustava je pokazala svoje lice: nastojali su zatomiti nacionalne osjećaje svima narodima, a posebice kod Hrvata, a da bi se stvorila nekakva jugoslavenska nacija. Hrvati izvan Hrvatske su bili izloženi snažnom odnarođivanju. Svako naglašavanje hrvatstva se proglašavalo nacionalizmom <ref name="Cvijin"/>. <br /> <br /> Stvari su se počele micati padom [[Aleksandar Ranković|Ranković]]a i daljnjim liberalizacijama 1960-ih i početkom 1970-ih, odnosno za vrijeme [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]]. No i tada u teškim uvjetima. <br /> 1960. su se sukobili pisci suradnici časopisa Rukoveti oko Miroslava Krleže, Marka Ristića i Oskara Daviča. Ishod je bio još jači dogmatizam, a hrvatske pisce se postupno uklonilo iz Uredništva, a suradnju su uskratili i onima koji su osnovali Rukovet.<ref name="suvremenaknjizevnost"/> 1960-e je tako hrvatsko kulturno djelovanje ostalo ograničeno unutar okvira Katoličke crkve, malom broju društava kao što su somborski [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|"Vladimir Nazor"]] i tavankutski "Matija Gubec". Vojvođanski hrvatski pisci su velikim dijelom djelovanje prebacili u Hrvatsku. U Vojvodini su ostali na hrvatskom pisati [[Ante Jakšić]], [[Jakov Kopilović]], [[Juraj Lončarević]], [[Miroslav Slavko Mađer]], [[Lazar Merković]], [[Matija Poljaković]], [[Ante Sekulić]], [[Mara Švel-Garmišek]], [[Balint Vujkov]] i još neki.<ref name="HNVBara"/> No, zbog gospodarskog prosperiteta i obrazovnih mogućnosti 1950-ih i 1960-ih, Vojvodina je privukla hrvatske ekonomske migrante iz siromašnijih krajeva, najviše iz BiH, što je zbog činjenice da je to bilo stanovništvo u reproduktivnoj dobi, povoljno utjecalo na porast broja Hrvata, tako da je 1961. Vojvodina imala najveći postotak Hrvata nego ikad prije i poslije. Hrvatsko kulturno djelovanje je bilo otežano i ulaskom u 1970-e. Liberalizacije se osjetila u obnovljenoj [[Dužijanca|Dužijanci]] 1968. u kojoj je sudjelovalo 3000 sudionika, a pratilo više od 100.000 gledatelja. Pokrenut je godišnjak [[Subotička Danica|Danica]].<ref name="CPI"/>Ipak, netom rođena ideja osnivanja pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] je osujećeno, pa je osnovano par društava sa hrvatskim predznakom. Tako su primjerice 1970. raznorazni pritisci utjecali na to da se umjesto planiranog osnivanja ogranka Matice hrvatske u Subotici osnuje [[Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Bunjevačko kolo]]: beogradski tisak je to javnosti unaprijed prikazivao negativnim, a onda je uslijedila osuda od strane jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita.<ref name="Bara"/>."Sječom u Karađorđevu" [[1971.]] je uslijedio novi progon i zatvaranje vojvođanskih Hrvata, posebice inteligencije, od čega se tamošnja hrvatska zajednica nikad nije oporavila. Iz javnog života vlasti su uklonile više od 120 članova<ref name="suvremenaknjizevnost"/> Pododbora Matice hrvatske koji se trebao osnovati. Radilo se o brojnim javnim djelatnicima, publicistima, pravnicima, inženjerima, liječnicima, novinarima, spisateljima, znanstvenicima, političarima te osoblju iz medija: suradnicima i urednicima radija, novina i časopisa<ref name="suvremenaknjizevnost"/> koji su uhićeni, zatvoreni ili otpušteni s posla.<ref name="CPI"/> Hrv. društvima je opet uklonjen predznak "hrvatski", a uslijedila su "''proganjanja i ukidanja svega što je hrvatsko, iseljavanja, sudski procesi, nasilna asimilacija i represija''" koja je potrajala narednih 20 godina, učinivši to razdoblje jednim od najtežih u povijesti za bačke Hrvate<ref name="Glasila"/>. Slomom proljeća se dio hrvatskih aktivista preselio u SR Hrvatsku<ref name="Cvijin"/>. Indikativno je da je jugoslavenskom režimu bilo nepodobno ikakvo spominjanje neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Tako je šesti broj [[Hrvatski književni list|Hrvatskog književnog lista]] bio zabranjen jer je sadržavao pismo čitatelja koji je pisao o neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Objašnjenje koje su vlasti dale je glasilo da je to bilo "protuustavno pisanje" "jer se objavljivanjem tog pisma taj list pača u unutarnje stvari druge republike, na što taj list nema pravo".<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_tomcic.html Tomislav Jonjić] Razgovor sa Zlatkom Tomičićem, pristupljeno 10. prosinca 2011.</ref><br /> Ni 1973. ta histerija talibanskih razmjera nije prestala: proskribiranim hrvatskim autorima se uništavalo djela, pa makar se radilo o zbirkama hrvatskih narodnih pjesama i pripovjedaka, velikom broju hrvatskih autora su njihove knjige izbacili iz knjižnog fonda subotičke Gradske knjižnice, pri čemu se neke izravno uklanjalo bacanjem u otpad, a knjige koje su bile klasične vrijednosti su kriomice rasprodavane po antikvarijatima; fonoteka i dokumentacija Radio Subotice je uništena, "da bi se uklonilo nepoćudne".<ref name="suvremenaknjizevnost"/><br /> <br /> Kroz cijelo vrijeme od 1945. do raspada SFRJ su veze bačkih Hrvata s Hrvatskom bile slabije nego u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, iako su Hrvati bili školovanjem, kulturom, gospodarski, rodbinski i na druge načine vezani za SR Hrvatsku<ref name="Cvijin"/>. U tom dobu je jedina povezujuća snaga među Hrvatima u Vojvodini bila [[katoličanstvo|Katolička Crkva]]<ref name="Cvijin"/>.<br /> <br /> Godine 1986. nakon objave [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]], počelo se osjećati napetosti u odnosu prema Hrvatima. 1990. su se stvari pogoršale i krenula su otpuštanja Hrvata s posla, telefonske prijetnje i ini oblici pritisaka. Uslijedili su pritisci i progoni. Radi dobijanja izlike za nova zlostavljanja, proširene su lažne priče da se Hrvati u Vojvodini naoružavaju (u biti [[projekcija (psihologija)|projekcija]] ponašanja Srba u Hrvatskoj) i potom su [[pretres]]ali kuće uglednih Hrvata. Zatim su krenuli još nasilniji napadi na Hrvate, bacanje bomba na katoličke objekte, kuće i dvorišta Hrvata, fizičkog nasilja od strane nepoznatih osoba te od službene srbijanske policije. Većina Hrvata, mirna kao i dotad, nije ustuknula. Za pokrenuti i ubrzati odlazak Hrvata na masovniju razinu, počela su ubojstva Hrvata. Poznat je Šešeljev huškački govor mržnje u Hrtkovcima. Posljedica svega toga je da je iz Vojvodine protjerano oko 40.000 Hrvata.<ref>Zlatko Žužić: [https://www.hrvatsko-slovo.hr/2016/04/21/dnevnik-zlatko-ui-glavni-tajnik-zajednice-protjeranih-hrvata-iz-srijema-bake-i-banata-i-urednik-zova-srijema-i-gomolave/ ''DNEVNIK – Zlatko Žužić, glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i urednik “Zova Srijema” i “Gomolave” '']. Hrvatsko slovo. 21. travnja 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> === Pred i nakon raspada SFRJ ===<br /> [[Datoteka:Subotica ethnic mun.png|desno|mini|250px|Subotica: razmještaj Srba, Mađara i Hrvata po općinskom teritoriju grada (Hrvati su označeni crvenom i ružičastom bojom)]]<br /> Novo liberaliziranje je uslijedilo pred [[raspad SFRJ]], kada se dopušta višestranačje i u SR Srbiji i počinju se osnivati političke stranke i dopušta slobodnije nošenje nacionalnih oznaka, no to je bilo zapravo u sve otežanijim i naposljetku vrlo teškim okolnostima. <br /> <br /> Krajem 1980-ih godina se pojavio politički projekt [[dekroatizacija Bunjevaca|podvajanja hrvatskoga identiteta]] na sjeveru Bačke kroz stvaranje zasebne bunjevačke nacije. Srbijanske vlasti su u tome imale jednu od glavnih uloga, jer su ga od onda neprestano politički i materijalno poticale te mu davale punu stručnu potporu (jezikoslovnu, prosvjetnu, političko-pravno i sl.), a radi razbijanja slaborazvijenih identitetskih resursa vojvođanskih Hrvata.<ref name="Bušić">Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3., 4., 9. 28. listopada 2011. </ref> Isto se pokušalo kod šokačkih Hrvata, no praktično bez uspjeha.<ref name="Bušić"/> Ishodište tog projekta je bila temeljem subetničke osnove i regionalnih imena za Hrvate umjetno stvoriti nove nacije kojima je glavna ideologijska sastvnica [[antihrvatstvo]].<ref name="Bušić"/>Kroz 20 godina se pokazalo da pripadnici elite bunjevačko-nehrvatske opcije ne bi mogli niti pokrenuti niti provoditi taj projekt<ref name="nastavakpolitike">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=169 Radio Subotica] Slaven Bačić: Nastavak politike drugim snagama, 15. veljače 2010.</ref>. Od onda je veći dio pripadnika bunjevačko-nehrvatske opcije, ponajviše njihovo vodstvo se politički priklonilo uz čvrstorukaše beogradske političke pozornice (neki su postali ministri: [[Ivan Sedlak]], ministar u Vladi Srbije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ministar bez portfelja)<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=102&arc=102 Radio Subotica na hrvatskom] [[Slaven Bačić]]: Kvaziznanstveni temelji bunjevačke „nacije“, 26. kolovoza 2007. </ref>, prvo u [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] Slobodana Miloševića (te [[Mira Marković|Mire Marković]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] s kojim su se grlili na subotičkom trgu<ref name="Večernji">[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] Robert Bubalo, [[Zdenko Jurilj]]: Prijepodne su Hrvati, a poslijepodne Bunjevci. 9. lipnja 2006.</ref>), kojima se kasnije [[SRS]] i [[JUL]] te uz koalicijske vlade Vojislava Koštunice i njegove stranke DSS. Pri tome je bitno navesti da je projekt umjetne bunjevačke nacije u tom razdoblju jedno vrijeme bio "na ledu" od listopada 2000. do kraja 2003. zbog toga što je bio savezništvu sa svrgnutim Miloševićevim režimom<ref name="nastavakpolitike"/> koji je 24. rujna 2000. odbio priznati poraz na predsjedničkim izborima u SR Jugoslaviji i sići s vlasti, što je kulminiralo [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|masovnim beogradskim prosvjedom 5. listopada]], nakon čega je Milošević pao s vlasti te je bunjevačko-nehrvatskoj opciji bilo očigledno politički neoportuno i riskantno ostati uz njegovu stranku.<br /> <br /> [[Velika Srbija|Velikosrpski]] krugovi oko [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] su spremali napad na Hrvatsku i [[etničko čišćenje]] Hrvata iz Srbije, a huškačka retorika protiv Hrvata je bila sve jača. Prijetnje su se potom počele izvršavati, a iste se vršilo ubitstvima, progonima<ref name="KiceniSrijem">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194004/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=22. veljače 2008. }} Divan je kićeni Srijem</ref>, pritiscima kojima se dovodilo mjesne Hrvate do odluke da napuste Srbiju po svaku cijenu, kao i nepriznavanjem postojanja Hrvata. <br /> <br /> Tako je Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ [[Margit Savović]] izjavila [[10. lipnja]] [[1994.]] da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina<ref>{{srp oznaka}} [http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik] Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003. </ref>.<br /> <br /> Vlasti su izmišljale i promicale nove nacije "koje nisu Hrvati" (Bunjevci i Šokci) i promicanjem i pomaganjem ustanova i udruga tih novih nacija, kojima bi se usitnilo hrvatsko tkivo u Vojvodini. To je bilo osobito pojačano od Miloševićeva dolaska na vlast, kao i nakon raspada SFRJ. Osim proguravanja te teze, obećanja beogradskih političara o statusu posebnih naroda<ref name="Miroljub_br_14">[https://web.archive.org/web/20041225080748/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir01.html Miroljub br. 14/2001.] Umisto uvodnika - Popis stanovništva</ref>za te dvije hrvatske etničke skupine su se i ispunila. <br /> <br /> Promicale su tezu da su "Bunjevci poseban narod ili da su katolički Srbi", unatoč činjenici da su hrvatski preporoditelji iz Bačke [[Blaško Rajić]], [[Lajčo Budanović]], braća Kujundžići, [[Đeno Dulić]], Zomborčević i brojni drugi u hrvatskom kulturno-nacionalnom identitetu prepoznali svoj bunjevački identitet<ref name="Istrazivanje">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] [[Krešimir Bušić]]: Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004.</ref>. Dio odnarođenih bunjevačkih Hrvata je kao i u doba Kraljevine Ugarske i Kraljevine Jugoslavije služio vlastima te je želio steći identitet jačih i vladajućih naroda u susjedstvu <ref name="Istrazivanje"/>.<br /> <br /> Ova je kampanja krenila pred popis stanovništva 1991., a potom i 2001.. Kao i svakoj takvoj kampanji, cilj joj je bila asimilacija ciljanog naroda, u ovom slučaju, hrvatskog. Tako je na popisu 1991. su ondašnje vlasti Hrvatima široke ruke ponudile i mogućnost izjasniti se kao Bunjevci, Šokci, Jugoslaveni, a u tom je pravcu pred sami popis 1991. formirana t.zv. ''Bunjevačka i šokačka stranka'' koja je promicala dekroatizatorske interese tih dekroatiziranih Hrvata.<ref name="CPI"/> Ubrzo se pokazalo kako je ta politika bila štetna i za te dekroatizirane Hrvate. Posljedica je bila da se ti Hrvati, koji su se izjasnili na tom popisu kao Bunjevci i Šokci, uopće nisu pojavili kao posebna cjelina na rezultatima popisa, nego su nestali, a u stvari su ostali "sakriveni" u rubrici "Ostali". S druge strane, broj izjašnjenih Hrvata se u konačnim tablicama znatno smanjio, tako da je ispalo da su Hrvati u brojnim naseljima samo nekakva nebitna nacionalna zajednica. Sukladno takvim rezultatima režim u Srbiji je imao izlike da Hrvatima ne daje niti status nacionalne manjine<ref name="Miroljub_br_14"/>. Nadalje, etnička elita Hrvata izjašnjenih kao Bunjevci identitet svoje zajednice potvrđuje animozitetom ili antihrvatskom retorikom<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010.</ref> iz više razloga: zbog toga što se palo pod utjecaj velikosrpske propagande, radi dodvoravanja vlastima (da bi se ostvarila nekakva korist ili ostvarila sigurnost života i imovine) ili iskazivanjem animoziteta prema svom stvarnom identitetu da bi se dokazali ekstremnim velikosrbima, a radi izbjegavanja progona. Nekima nije ni to odhrvaćenje pomoglo: pojedini su javno poricali da su Hrvati i stavljali se iza identiteta "Bunjevac, Subotičanin", no unatoč tome su i takvi dobijali ultimatume "'' da za 24 sata napuste Srbiju''"<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac397.nsf/AllWebDocs/Pripovijetke_o_odlascima_bez_povratka Vijenac br.397, 21. svibnja 2009.] Strahimir Primorac: Pripovijetke o odlascima bez povratka, preuzeto 12. lipnja 2011.. Pisac Neven Ušumović opisao je takve stvari u svojoj pripovjetci Otac i sin.</ref>, jer su velikosrpski ekstremisti znali da se iza tih anacionalnih imena "kriju" Hrvati.<br /> <br /> Slika se nije izmijenila ni u desetljeću koje je uslijedilo. Srbijanska državna tijela i ustanove su i dalje poticala podvajanje u hrvatskoj zajednici, s time što je logistički pomagale sve skupine koje su se odmetale od hrvatstva, pa su logistički podupirale kvaziznanstvene, politički anakrona nastojanja radi stvaranja umjetne podjele hrvatskog autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke, a sve radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata. U tom pravcu su i potpore koje su dolazile od srpskih ekstremnijih političkih stranaka.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5812&arc=5812 Radio Subotica] GrO SPO-a daje punu potporu, 18. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011. </ref>Suprotno tome, sve prohrvatske opcije su bile izložene pritiscima, zanemarivanjima ili opstruiranjima. To je dovelo do toga da hrvatska zajednica do proljeća 2011. još nije uspjela dovršiti formiranje posebnog popisa birača niti u velikim sredinama kao što su Novi Sad i Beograd, gdje živi više od 25.000 Hrvata, a sve zbog straha, velikog animoziteta spram Hrvata u Srbiji, neprepoznatljivosti u urbanim sredinama (posebice u Novom Sadu i Beogradu) itd..<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5809&arc=5809 Radio Subotica] Kuntić: Evidentni propusti u radu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, 17. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011.</ref><br /> <br /> Izbijanjem agresije na Hrvatsku i hrvatsko osamostaljenje čemu se protivio srbijanski i jugoslavenski državni vrh koji su držali Srbi i Crnogorci, jako se loše odrazilo na vojvođanske Hrvate. Hrvati su svakog dana trpili ulične prepade i zastrašivanja. Srbija nije htjela da vojvođanski Hrvati imaju miran život.<ref>Damir Kopljar, razgovor s [[Krešimir Bušić|Krešimirom Bušićem]]: [https://mimladi.hr/2024/08/29/povijest-i-podrijetlo-hrvata-u-vojvodini/ ''Povijest i podrijetlo Hrvata u Vojvodini '']. Mi mladi. 29. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Zv9wWoiSY4s '' Akademska večer #18 - doc. dr. sc. Krešimir Bušić - Hrvati u Vojvodini '']. Kanal Časopis Obnova - Renewal magazine. 26. travnja 2022.</ref> Računa se da je za doba Miloševićeve vlasti iz Vojvodine otišlo odnosno bilo prisiljeno otići 20.000 do 40.000 Hrvata<ref>[http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=hnm007 MPVEI RH] Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji</ref>, od čega je iz Srijema pod prijetnjama protjerano više od 20.000, pri čemu su Hrvati prisilno i uz prijetnje i nasilje morali zamijeniti svoje kuće u Srijemu.<ref name="prognano20tisuca">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6412 Radio Subotica na hrvatskom] Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristup stranici: 1. rujna 2011.</ref>. Indikativan je slučaj sela [[Kukujevci|Kukujevaca]], gdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.<ref name="prognano20tisuca"/> Po navodima Memoranduma Udruge Hrvata izbjeglih iz Vojvodine, iselilo je 30.000 Hrvata, dok je ministrica SRJ [[Margit Savović]] u izjavi od 28. listopada 1993. to opovrgavala i priznavala isključivo brojku od 6.000 obitelji <ref>[http://www.hic.hr/dom/397/dom06.htm DIS 397] Kalendar</ref>. <br> Sveukupno vlasti u srpsko-crnogorskoj federaciji sve do 2002. nisu Hrvatima u Srbiji priznavale ni status ni prava nacionalne manjine <ref name="Glasila"/>.<br> Pored toga u ratno vrijeme je ubijeno 27 Hrvata, oštećen je veliki dio sakralne baštine, a u Srijemu je u pojedinim selima cjelokupno autohtono stanovništvo promijenjeno.<ref>Razgovarali Mimladi: [https://mimladi.hr/2024/08/19/darko-bastovanovic-o-hrvatima-u-vojvodini-organiziramo-300-kulturnih-manifestacija-godisnje-ali-neophodan-je-znanstveni-i-politicki-angazman/ ''[[Darko Baštovanović]] o Hrvatima u Vojvodini: Organiziramo 300 kulturnih manifestacija godišnje, ali neophodan je znanstveni i politički angažman'']. Mi mladi. 19. kolovoza 2024. Pristupljeno 11. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> Tih su desetljeća Hrvati sudjelovali u upravnim tijelima samo u Subotici i to u koaliciji zajedno s Mađarima.<ref name="Večernji"/><br /> Situaciju je Hrvatima u Vojvodini jako pomogao - uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu 1998. godine. Nakon što je reprezentacija srpsko-crnogorske federacije ispala, Srbi su navijali za Hrvatsku te je uspjeh Hrvatske Hrvatima podigao rejting kod Srba. Kod nehrvatske opcije Bunjevaca se pokazao suprotno obrazac ponašanja,<ref>[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] [[Petar Kuntić]] u razgovoru za Večernji list. 9. lipnja 2006.</ref> obrazac svojstven [[konvertitstvo|konvertitima]] (animozitet prema stvarnom identitetu).<br /> <br /> Dolaskom [[DOS]]-a na vlast u Srbiji, državna se politika uvelike poboljšala prema tamošnjim Hrvatima. Ipak, i nakon pada Miloševićevog režima, stvari su ljudska i manjinska prava Hrvata u Srbiji su bila teška. Unatoč započinjanja demokratizacije društva u Srbiji, vrlo su se malo micale stvari oko zaštite prava Hrvata, koji su i nadalje bili prepušteni sebi i svojim skromnim resursima.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Situacija je 2004. bila takva da su Hrvati u Vojvodini i Srbiji bili prepušteni sami sebi izboriti se za svoja prava, pri čemu nisu mogli računati niti na [[Europska unija|Europsku Uniju]] koja "''favorizira nacionalne manjine u svakoj državi''", kako je to slikovito opisao kulturni djelatnik bačkih Hrvata [[Lazar Ivan Krmpotić]].<ref name="indextribina">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/tribina-polozaj-i-perspektive-hrvata-u-srbiji-i-crnoj-gori/209794.aspx Index] (HINA) Tribina "Položaj i perspektive Hrvata u Srbiji i Crnoj, 24. lipnja 2004. </ref> Informativni prostor je pružao slabu ili iskrivljenu sliku o tamošnjim Hrvatima, jer su objektivna glasila bila ugašena, preživjela su pisala kako im je bilo naređeno, a povrh svega su hrvatska glasila iz RH prenosila te iskrivljene informacije.<ref name="indextribina"/> U to su vrijeme Hrvati bili zapostavljeni i u strukturama vlasti velikih gradova, čak i u onima gdje su bili vrlo velika zajednica. Tako su u Subotici Hrvati sudjelovali u vlasti s tek 3-4%, iako su po procjenama činili 50% stanovništva.<ref name="indextribina"/><br /> <br /> 2005. je zabilježen zanimljivi paradoks. Kad je predsjednik [[DSHV]]-a na svečanoj sjednici pred hrvatskim predsjednikom Mesićem i srbijanskim predsjednikom Tadićem povodom 15. obljetnice utemeljenja DSHV-a pozvao srbijanske vlasti neka više ne dijeli umjetno hrvatski narod na Hrvate i "Bunjevce", bio je kazneno prijavljen. Tog su ga popodneva prijavili predstavnici iz 11 bunjevačkih institucija nehrvatske opcije, a jutra tog istoga dana su bili pred hrvatskim konzulatom u Subotici u redu čekali i tražili hrvatske dokumente: domovnice i putovnice. Paradoks i [[dvoličnost]] su se sastojali u tome što se za dobivanje tih isprava treba donijeti dokument da su se izjasnili kao Hrvati. <ref name="Večernji"/> Izjavu predsjednika DSHV-a su potvrdili iz hrvatskog konzulata.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839&arc=1839 Radio Subotica, program na hrvatskom] Josip Stantić: Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref><br /> <br /> === Stanje danas ===<br /> Po stanju uoči popisa stanovništva 2011. godine, Hrvati su bili izloženi identitetskim nijekanjima, osobito bunjevački Hrvati u Bačkoj. Taj projekt nije našao potporu kod šokačkih Hrvata, za razliku od dijela bunjevačkih Hrvata.<ref name="Bušić"/> <br /> Što se tiče zastupljenosti u prestižnim strukturama društva, Hrvati su podzastupljeni. Institucionalna izgrađenost je krhka, socijalne veze nisu razvijene, među članovima je malobrojna interakcije, unutar manjinskog polja ne postoji sfera civilnog društva. Unutar same zajednice nisu razvijene demokratske institucije, što je inače boljka kod drugih manjina u Srbiji, pa često nema dijaloških oblika susretanja, kad se pojave sukobi interesa, nisu uvijek pozitivno razriješeni, nisu jasno definirane procedure donošenja odluka i slično. Nazočna je česta monolitna javnost unutar hrvatske manjine, a često je u situaciji da je pod snažnom kontrolom određenih skupina. Uz sve to, zbog toga što ne postoji planski odnos prema vlastitim snagama, potencijali hrvatskog kadra nisu najbolje iskorišteni. Neke pute tu situaciju vojvođanski Hrvati ne mogu sami riješiti, jer ih srbijanske državne vlasti opstruiraju, a da pri tome vanjskopolitičke institucije RH su slabo reagirale po tom pitanju.<ref name="Bušić"/><br /> Slika suradnje najvažnije znanstveno-kulturne institucije vojvođanskih Hrvata, ZKVH-a, sa znanstvenim i kulturnim institucijama u RH se je popravila od osnutka ZKVH 2008., no to je ponajviše zbog inicijative sa strane ZKVH, a ne ustanova iz RH.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Situacija vojvođanskih Hrvata danas nije jednaka kod sviju, nego je vrlo različita, ponajviše zbog svih 1990-ih.<ref name="Bušić"/> Istočnosrijemski Hrvati su najgore prošli, pretrpivši velike demografske gubitke, zbog pretrpljena nasilja kojem je motiv bio njihova nacionalnost, tako da je taj kraj ostao bez 30.000 Hrvata, dok je više od 20 ubijeno, a manjinska prava su znatno manja. Strah je stoga tu najjači, pa je broj ustanova i organizacija neznatan u usporedbi s drugima. Stanje se malo popravilo druge polovice 2000-ih, pa tako u Srijemu danas djeluje 11 kulturnih udruga, hrvatski se jezik predaje u Srijemskoj Mitrovici u pet škola te je službenim u još nekoliko naselja. Nasuprot njima, na sjeveru Bačke, gdje je veća koncentracija i brojnost Hrvata, stanje je povoljnije. Tako u Subotici postoji cjelovito obrazovanje na hrvatskom u peterima osnovnim školama te u dvjema srednjima. Postoje radijske postaje i tiskani mediji koji informiraju na hrvatskom, a sve najvažnije ustanove vojvođanskih Hrvata su u Subotici. Ipak, Hrvati u tim krajevima malo koriste svoja manjinska prava, zbog naslijeđenih strahova iz 1990-ih, manje od 10% hrvatske djece se školuje na materinskom (hrvatskom) jeziku, znatno manje od prosjeka inih manjina.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Pored tih, postoje manje poznate skupine Hrvata u Banatu te velikim gradovima kao Novi Sad ili izvan Vojvodine, Beograd. Hrvati u Banatu kao i oni u užoj Srbiji nemaju nikakvu udrugu te jedino kako eventualno djeluju je unutar Katoličke Crkve. Nacionalnomanjinsko organiziranje je izostalo i kod Hrvata u Novom Sadu, iako ih ondje živi skoro 6000. Sveukupno, između svih tih zajednica je slaba integriranost, veze između njih su male, slabe, površne i vrlo mali udio Hrvata (manje od 5%) sudjeluje u radu manjinskih tijela, što profesionalnih, što neprofesionalnih udruga.<ref name="Bušić"/><br /> <br /> Prema istraživanjima političkih preferencija koje je za svoj doktorat sprovela [[Jasminka Dulić]], Hrvati iz Vojvodine većinski su priklonjeni demokratsko-liberalnom političkom bloku, po čemu se velikim dijelom slažu s [[Mađari u Vojvodini|Mađarima]] iz Vojvodine.<ref name="političkepreferencije">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6742 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Liberalni konzervativizam karakterističan za hrvatsku zajednicu, 15. prosinca 2011.</ref> Iz tog razloga su skloni strankama kao što su DS, LSV, LDP i nacionalno manjinske stranke - za Hrvate DSHV, a za Mađare SVM. Ono što temelji takav stav tih dvaju naroda je [[moral]]ni [[konzervativizam]] utemeljen na kršćanskim vrjednotama i proeuropske naklonostima, odnosno kulturni konzervativizam. Po tomu se ta dva naroda razlikuju od [[Srbi u Vojvodini|Srba]] iz Vojvodine te [[dekroatizacija Bunjevaca|nehrvatske opcije]] bunjevačkih Hrvata, koji su priklonjeni nacionalno-radikalskoj opciji temeljenom na [[tradicionalizam|tradicionalizmu]] i konzervativizmu, no ne onom konzervativizmu one vrste koji je kod Hrvata i Mađara, nego konzervativizmu iz modela iz [[socrealizam|socrealističkog]] sustava.<ref name="političkepreferencije"/> Hrvati u Vojvodini se ističu među drugim narodima po tome što im je izražena tradicionalost religioznosti, no ne u smislu protumodernosti ili protureformskosti.<ref name="političkepreferencije"/><br /> <br /> Sadašnje stanje ne uliva veliki optimizam glede očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu, čemu su doprinos tome dale su i devedesete godine prošlog stoljeća tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja hrvata iz Srijema. Hrvatska manjina u Srijemu nema zakonom riješen status kao što ga imaju manjine u Hrvatskoj kojima je osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Osiguranjem mjesta zastupnika dalo bi se na važnosti za ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Hrvatima pripadaju garantirana mjesta u općinskim i gradskim skupštinama kao i u skupštini Vojvodine. Pogađa ih i problem nezaposlenosti. Hrvatske tvrtke koje danas ulažu u Srbiji premalo zapošljavaju hrvatsku mladež u Srijemu. Zapošljavanjem bi im dali materijalne preduvjete da se zadrže u Srijemu čime bi ta mladež nastavila očuvanje kulturne baštine srijemskih Hrvata.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini"/><br /> <br /> Veliki problem kod umirovljenih izgnanih i protjeranih Hrvata iz Vojvodine jest sustav mirovinskog i socijalnog osiguranja, odnosno sporazum Republike Hrvatske i Republike Srbije. Na inicijativu ministra vanjskih poslova Mate Granića potpisan je taj sporazum, a izgnani i protjerani Hrvati iz Vojvodine su upozoravali na probleme koji će nastati. Kad je sporazum stupio na snagu 1. svibnja 2003., ondašnjih 4000 Hrvata iz te skupine pogođenih ovim sporazumom dovedeno je u teški socijalni položaj. Plediranja prema predsjednicima Sabora, te predsjednika i premijera RH nisu dala rezultata. Čim je sporazum stupio na snagu, Hrvatska je automatizmom obustavila svaku daljnju isplatu mirovina, a Srbija je uz tradicijsko kašnjenje mirovina dodatno kasnila, tako da mjesecima nisu primili ništa. Kad je novac napokon počeo pristizati, ionako mali iznosi bili su prepolovljeni, pa su izbjegli vojvođanski Hrvati su primali mirovinu ekvivalenta od 30-40 eura do eventualno 100-120 eura, što u RH nije dostatno za život. Stoga su izbjegli Hrvati poslali prijedlog amandmana u kojem traže da Republika Hrvatska preuzme na sebe obvezu isplate mirovina svojim građanima te da se vrati na stanje od prije 1. svibnja 2003. godine i primjene odredaba Ugovora sa Srbijom i Crnom Gorom, ali i ništa manje.<ref name=skromni/><br /> <br /> == Hrvatski jezik u upravi, medijima i školstvu ==<br /> Na cijelome teritoriju grada Subotice od 1993. hrvatski je bio službenim, no to je značajnije zaživjelo tek kada je ustanovljena općinska Služba za prevodilačke poslove na hrvatskom jeziku, što je bilo 2004. godine.<ref name="HNV-službenijezik">[http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |date=17. ožujka 2012. }} Službena uporaba hrvatskog jezika</ref> <br /> <br /> Nastava hrvatskog jezika u Republici Srbiji izvodi se od školske godine 2002./2003., a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007., i to u pet osnovnih škola (Subotica, Monoštor, Đurđin, Mala Bosna i Donji Tavankut), i tri srednje škole na području Grada Subotice. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u četiri vrtića, u Subotici, Donjem Tavankutu, Maloj Bosni, te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici, izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Intenzivno se radi na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.<ref name=najzakinutiji>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gledsita/24651-srijemski-hrvati-najzakinjeniji Hrvatski fokus] Branimir Miroslav Tomlekin: ''Srijemski Hrvati najzakinutiji - Na novosadskom Filozofskom fakultetu treba osnovati Katedru za hrvatski jezik i književnost'', 1. veljače 2019. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref><br /> <br /> Odlukom Skupštine općine Srijemska Mitrovica od kraja 2005., hrvatski je služben u [[Stara Bingula|Staroj Binguli]]. [[Apatin]]ska općina proglasila je 2006. hrvatski jezik i pismo službenim u [[Sonta|Sonti]]. [[Sombor]]ski statut iz 2008. je uveo hrvatski kao službeni u [[Monoštor]] i [[Bereg]].<ref name="HNV-službenijezik"/><br /> <br /> Po stanju od studenog 2009., hrvatski jezik je službenim jezikom na području [[Subotica|Subotice]], [[Sombor]]a, [[Srijemska Mitrovica|Srijemske Mitrovice]], [[Šid]]a<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4385 Radio Subotica] DSHV: Dvostruka mjerila za emitiranje susjednih TV programa, 16. studenog 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref> i [[Apatin]]a<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726121515/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 |date=26. srpnja 2011. }} Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenoga 2009., pristupljeno 23. studenoga 2009.</ref>. Od jeseni 2009., hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se uči u osnovnim školama u [[Plavna|Plavni]] i [[Vajska|Vajskoj]]<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4378 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306165328/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4378&tid=3 |date=6. ožujka 2016.}} Kratke vijesti, 13. studenoga 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref>. U Srijemskoj Mitrovici se hrvatski jezik uči u školama od jeseni 2009. kao fakultativni predmet<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Drustvo/Mitrovacki-djaci-uce-hrvatski-jezik.html Vesti] Mitrovački đaci uče hrvatski jezik, 4. listopada 2009., pristupljeno 6. prosinca 2009.</ref>. Prema dogovoru od 8. prosinca 2010., u [[Bač]]u će se od drugog polugodišta u školama započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010.</ref><br /> <br /> Od 2009. je [[Radio Sombor]] počeo emitirati jednosatnu tjednu emisiju na hrvatskom jeziku «Glas Hrvata».<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5853 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310142156/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=5853&tid=3 |date=10. ožujka 2016. }} Ivana Petrekanić Sič: Hoće li i kada Radio Sombor nastaviti s emitiranjem programa?, 3. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011.</ref> <br /> <br /> U osnovne škole u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] rujna 2009. godine uveden je predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Odaziv djece bio je velik pa je predmet uveden u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici za sve uzraste.<ref name=hrvatskiumitrovici>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/4880-prenosimo-dario-spanovic-nastavnik-hrvatskog-jezika-s-elementima-nacionalne-kulture-u-srijemskoj-mitrovici Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Suzana Darabašić/Hrvatska riječ: ''PRENOSIMO: Dario Španović, nastavnik Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici'', 23. srpnja 2018. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Nakon što se to dugo najavljivalo, 1. ožujka 2010. je drugi program [[Radiotelevizija Vojvodine|Radiotelevizije Vojvodine]] započeo emitirati redoviti program na hrvatskom jeziku. Prvo će se svakog dana od 17.45 emitirati informativne sadržaje iz Vojvodine u svezi s hrvatskom manjinom. Planira se raditi emisije političkog, društvenog i kulturnog sadržaja, a do konca lipnja 2010. se očekuje da će se oformiti i Uredništvo na hrvatskom jeziku na RTV Vojvodine. Veliku ulogu u ovom događaju je imala promjena rukovodstva na RTV Vojvodine koje je bilo "recidivom 1990-ih", a drugi čimbenik je bio donošenje Statuta Vojvodine koji je uveo i hrvatski jezik kao službeni jezik u Vojvodini<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4723 Radio Subotica] Na RTV-u napokon program i na hrvatskom jeziku, 3. ožujka 2010. </ref>. 4. ožujka 2011. je najavljeno formiranje uredništva, raspisivanje natječaja za urednika i usvajanje programske sheme programa na hrvatskom jeziku [[Radio Novi Sad|Radio Novog Sada]], a procedure bi trebale biti gotove do travnja 2011.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5861 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Program na hrvatskom jeziku proširit će se i na Radio Novi Sad do sredine godine, 7. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011. </ref> 30. svibnja 2011. je najavljeno da će se donijeti odluka o promjeni statuta općine Šid, čime će se omogućiti uvođenje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u službenu uporabu u naselju [[Sot]]u (40,07% Hrvata na popisu 2002.).<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6119 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Službena uporaba hrvatskog u naselju Sot napokon izvjesna, 30. svibnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011. (zamjenik Pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica u razgovoru za Radio Suboticu)</ref>. Prvog tjedna lipnja 2011. godine je [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|Hrvatsko narodno vijeće R. Srbije]] uputilo zahtjev lokalnoj vlasti u [[Šid]]u neka se hrvatski jezik uvede kao službeni u [[Batrovci]]ma, jer to mjesto s 28,44% Hrvata ispunjava propisane uvjete.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/412/HNV-uputio-zahtjev-lokalnoj-vlasti-u-Sidu:-Hrvatski-jezik-uvesti-u-sluzbenu-uporabu-u-Batrovcima/ Hrvatska riječ] HNV uputio zahtjev lokalnoj vlasti u Šidu: Hrvatski jezik uvesti u službenu uporabu u Batrovcima, 8. lipnja 2011.</ref><br /> 2012. su postignuti novi pomaci te su osigurani sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku: novi odjeli na hrvatskom jeziku u [[Kemijsko-tehnološka srednja škola Lazar Nešić, Subotica|Kemijsko-tehnološkoj srednjoj školi]] (npr. hrvatski odjel dizajnera odjeće), planira se otvoriti predškolske skupine na hrvatskom u [[Šandor]]u (da bi se pomoglo nastavi na hrvatskom u Osnovnoj školi 'Sveti Sava'), povećani obujam prijevoza učenika uz jednako poboljšanu kakvoću, a od naredne godine očekuje se četiri odjela u Gimnaziji i Politehničkoj srednjoj školi te jedan dakle Kemijskoj srednjoj školi.<ref name="uvjeti">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić, 28.prosinca 2012. Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku </ref> Zasad je problem što se đaci prvaci upisuju u srpske odjele iako su išli u predškolske skupine na hrvatskom.<ref name="uvjeti"/> Danas postoje predškolske skupine na hrvatskom u dječjem vrtiću '[[Marija Petković]]' u [[Ker (Subotica)|Keru]], te u [[Tavankut]]u i [[Đurđin]]u.<ref name="uvjeti"/> Iako postoji dovoljan broj zainteresiranih i dovoljan broj djece, u [[Sombor]]u i [[Apatin]]u nema nastave na hrvatskom niti predmeta 'Hrvatski s elementi nacionalne kulture'. <ref name="uvjeti"/> Počevši od školske godine 2013./14., djeci će u osnovnoj školi u [[Bezdan (Sombor, Srbija)|Bezdanu]] biti omogućeno fakultativno pohađati predmet 'Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture', s obzirom na veliki interes.<ref name="HR04072013">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1970/Za-nastavu-se-izjasnilo-dvadesetak-ucenika/ Dopisnici. Od jeseni u Bezdanu hrvatski jezik kao izborni predmet - Za nastavu se izjasnilo dvadesetak učenika], [[Hrvatska riječ (Subotica)]], Z.V., 4. srpnja 2013.</ref> Očekuje se da će to potaknuti da se i u [[Bereg]]u i [[Sombor]]u uvede fakultativna nastava hrvatskog, jer u tim dvama naseljima živi znatno veći broj Hrvata od onoga u Bezdanu.<ref name="HR04072013"/> Od 2017. u [[Petrovaradin]]u se jednom tjedno održava nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u župnoj dvorani župe Uzvišenja svetoga Križa u Petrovaradinu. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3894-hrvatski-jezik-u-petrovaradinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] S.D./Hrvatska riječ: ''Hrvatski jezik u Petrovaradinu'', 21. ožujka 2017. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Broj zainteresiranih je porastao. Ograničenje rada hrvatskoj nastavi je slaba potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.<ref name=hrvatskiumitrovici/><br /> <br /> Napretku hrvatske zajednice šteti pogubna koncentracija svega što je hrvatsko u Subotici, ponajviše u ruke bunjevačkih Hrvata. Zbog takve centralizacije, Hrvati u ostalim dijelovima Vojvodine i drugdje po Srbiji su potisnuti, po čemu su srijemski Hrvati najzakinutiji.<ref name=najzakinutiji/><br /> <br /> == Narječja ==<br /> [[Datoteka:Shtokavian Subdialect en.png|mini|desno|300px|Narječja. Bunjevački Hrvati su na zapadu i sjeveru Bačke.]]<br /> Bunjevački Hrvati govore zapadnom novoštokavskom ikavicom, istim narječjem hrvatskog jezika kojim govore Hrvati u Zagori, Lici, zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj Krajini. U te govore spadaju autohtoni mjesni govori Bikova, Lemeša, Đurđina, Male Bosne, Tavankuta, Žednika, zatim u Bajmaku, na Kelebiji i Verušiću, govori Hrvata u gradu Subotici, u Mirgešu, na Pavlovcu, a još samo u tragovima i u Somboru.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=95&arc=95 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] dr Sanja Vulić: Odnos dijalekta i standardnoga jezika s posebnim osvrtom na Hrvate u Bačkoj, 28. srpnja 2007.</ref><br /> <br /> Govori šokačkih Hrvata u Vojvodini, a to su primjerice autohtoni mjesni šokački govori Bača, Berega, Monoštora, Plavne, Sonte, Vajske te govori srijemskih Hrvata se temelje na slavonskom staroštokavskom ikavicom hrvatskoga jezika,<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Nas-divan-monostoracki.html Hrvatska riječ] [[Milovan Miković]]: Naš divan - monoštorački - Nova knjiga: Antun Kovač, »Na dvoru Pašinog Tune«, NIU »Hrvatska riječ«, Subotica 2009., 24. travnja 2009., preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> narječjem hrvatskoga jezika kojim govore Hrvati u Slavoniji, Baranji, Posavini, rumunjskom Rekašu, mađarskom Santovu i manjim oazama u Podravini i Bačkoj. Šokački govori iz Bođana odudaraju od drugih šokačkih govora po tome što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među šokačkim Hrvatima, što je posljedica toga što u tom selu od davna žive izmiješani sa Srbima<ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.</ref> <br /> <br /> Smanjena uporaba staroštokavskih govora kod mlađih naraštaja je posljedica utjecaja standarda i novoštokavskih govora, brojnih socioloških i političkih čimbenika, a najveći utjecaj imaju mediji i škola.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12173 Radio Subotica, program na hrvatskom] najave: "Znanstveni kolokvij na temu „Šokački govori u Bačkoj“, 7. lipnja 2011.</ref><ref name="bit_narodnog">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=6150 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Jezik u bîti narodnog bića (Marina Balažev o stanju na terenu), 7. lipnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011.</ref>Budući da je govor šokačkih Hrvata uvijek bio samo govorom obitelji, a nikad nije bio dobro primljen u javnom životu, došlo je do situacije da najmlađi iz obitelji šokačkih Hrvata niti kod kuće ne koriste govor svojih predaka, nego su prešli na govor okružja, na srpski standard.<ref name="bit_narodnog"/><br /> <br /> Govori doseljenih Hrvata u Vojvodinu nakon 1945. variraju ovisno o dobi. Stariji govore narječjem rodnog zavičaja, dok su mlađi Hrvati usvojili narječje sela ili grada u kojem su se rodili i žive. Usvajanje hrvatskoga standardnog jezika u Bačkoj u zadnjih 2000-ih je i 2010-ih godina izrazito poraslo, što se posebice odrazilo i dalo izvrsne rezultate u znanosti i u kulturnom životu uopće.<ref name="Vijenac13092012">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac490.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_govori_u_Vojvodini Hrvatski govori u Vojvodini] [[Josip Lisac]], Vijenac, Broj 490-491, 13. prosinca 2012.</ref> Nasuprot tome, u Vojvodini su danas hrvatski organski idiomi izrazito ugroženi.<ref name="Vijenac13092012"/><br /> <br /> <br /> == Stanje po popisima ==<br /> Vidi više u članku [[demografska povijest Vojvodine]].<br /> {| {{prettytable}} <br /> ! Godina <br /> ! Hrvata <br>prema <ref name="Zigmanov"> Hrvatska revija br.3/2005. [[Tomislav Žigmanov]]: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, str. 26 </ref> <br /> ! postotak <br /> ! Hrvata <br>prema<ref>[http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124120825/http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm |date=24. studenoga 2005. }} Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991) <br><br /> Autori se pozivaju: za 1880.-1910. i 1941. na mađarske popise o materinjem jeziku; jugoslavenske popise za 1921. i 1931. o materinjem jeziku, a za 1948.-1991. o nacionalnosti; za 1941. su kombinirali mađarske (Bačka 1941.) i jugoslavenske (Banat i Srijem 1931.) popise.<br> <br /> Za 1880.-1910. naselja Tompa, Kelebija i Čikerija, danas u Mađarskoj, su onda upravno pripadale Mađarskoj. Brojke za Hrvate obuhvaćaju osobe koje su u popisima zapisane u rubrikama Hrvati, Bunjevci, Šokci, Dalmatinci te "Srbi rimokatoličke vjerske afilijacije 1890."</ref> <br /> ! postotak <br /> ! Hrvata <br>prema<ref>Statistički godišnjak SAP Vojvodine [[1989.]], PZS, [[Novi Sad]], 1989., citirano na [http://www.hrz.hr/aktualno/zivic.htm HRZ-u: Depopulacija Hrvata u Vojvodini (1953.-2002.)]</ref> <br /> ! postotak <br /> ! nehrv. opcija<br>Bunjevci<ref>Prema srbijanskim statistikama.</ref><br><ref name="LPD8788"/><br /> ! postotak <br /> ! nehrv. opcija<br>Šokci<ref>Prema srbijanskim statistikama.</ref><br><ref name="LPD8788"/><br /> ! postotak <br /> |-<br /> | 1880. || - || - || align=right| 72.486 || align=right |6,2% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1890. || - || - || align=right|80.404 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1900. || - || - || align=right|80.901 || align=right |5,6% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1910. || - || - || align=right|91.016 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1921. || - || - || align=right|129.788 || align=right |8,5% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1931. || - || - || align=right|132.517 || align=right |8,2% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1941. || - || - || align=right|105.810 || align=right |6,5% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1948. || - || - || align=right|132.980 || align=right |8,1% || - || - || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1953. || - || - || align=right|127.040 || align=right |7,5% || align=right|128.054 || align=right |7,5% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1961. || - || - || align=right|145.341 || align=right |7,8% || align=right|145.341 || align=right |7,8% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1971. || align=right|120.303 || - || align=right|138.561 || align=right |7,1% || align=right|138.561 || align=right |7,1% || - || - || - || -<br /> |-<br /> | 1981. || align=right|109.204 || align=right |5,37% || align=right|119.157 || align=right |5,9% || align=right|109.203 || align=right |5,4% || align=right| 9.755 || - || align=right|199 || -<br /> |-<br /> | 1991. || align=right|74.808 || align=right |3,71% || align=right|98.025 || align=right |4,9% || align=right|72.394<br>74.226 || align=right |3,7%<br>3,7% || align=right | 21.552 || align=right | 1,1% || align=right | 1.866 || align=right | 0,1%<br /> |-<br /> | 2002. || align=right|56.546 || align=right |2,78% || - || - || align=right|56.546 || align=right |2,8% || align=right | 19,766 || align=right |0,9% || align=right |<ref>717 u cijeloj Srbiji.</ref>679 || align=right | -<br /> |-<br /> | 2011. || align=right| || align=right | || - || - || align=right| 47.033<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije]</ref><ref name="popis2011tabela">[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 Republički zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine prema nacionalnoj pripadnosti] {{Webarchive|url=https://archive.is/20130416155245/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 |date=16. travnja 2013.}}, pristupljeno 5. svibnja 2016. godine</ref> || align=right | 2,4%<ref name="popis2011prezentacija"/><ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 16.469<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 0,85%<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | ? || align=right | ?<br /> |}<br /> * prvi stupac: Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, Hrvatska revija br.3/2005.<br /> * treći stupac: Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991)<br /> * peti stupac: Hrvatim prema Statističkom godišnjaku SAP Vojvodine i Republičkom zavodu za statistiku Republike Srbije<br /> <br /> Od 56.546 Hrvata u Bačkoj, oko 40.000 je u Bačkoj, oko 12.000 u Srijemu. Najviše ih je u Subotici, Somboru i Novom Sadu. <ref name="Zigmanov"/>.<br /> <br /> Hrvate u Vojvodini je na popisima karakterizirala i etnička mimikrija<ref name="Zigmanov"/> - izjašnjavanjem pod drugim nacionalnim imenom radi izbjegavanja pritisaka odnosno mogućnosti napredovanja u karijeri i ostvarivanja kvalitetnijeg života. Tako su svojevremeno rasle brojnosti izjašnjenih kao Bunjevaca i Šokaca, a dobrim dijelom i osoba izjašnjenih kao Jugoslaveni<ref name="kolikosepoznajemo"/>, dok je istodobno bilježen pad broja osoba izjašnjenih kao Hrvati. Smatra se da od 200.000 nacionalno neopredijeljenih građana u Srbiji veliki udio čine Hrvati; kod Hrvata koji se nisu izjasnili kao Hrvati, brojni su se u Srijemu izjašnjavali kao neopredijeljeni ili su bili neizjašnjeni, dok su se u Bačkoj mnogi izjašnjavali prema svojoj subetničkoj pripadnosti.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Mato Groznica, zamjenik Pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne zajednice.</ref><br /> <br /> Pri tome se ne smije nepravedno pripisivati sav "gubitak" Hrvata etničkoj mimikriji, jer je postojala prirodna depopulacija, dobrovoljno iseljavanje u Hrvatsku ili u inozemstvo, ali prije svega nizak prirodni prirast koji je karakterizirao cijelu SAP Vojvodinu. <br /> <br /> Statistički se procjenivalo da bi broj Hrvata 1981. u Vojvodini trebao biti 142.718. Do brojke se došlo popisnim stanjem 1971. uvećanim za prirodni prirast i migracijski saldo Hrvata s drugim republikama i inozemstvom. Popisom 1981. izbrojeno je 109.203 Hrvata u Vojvodini, što daje pretpostavku o drukčijem izjašnjavanju 34.000 Hrvata. Posljedica je da su neka bačka naselja s tradicionalno brojna Hrvatima izgubila hrvatsku većinu. Ovo nije posljedica nacionalno miješanih brakova, jer je broj miješanih brakova sporije narastao od broja neopredijeljenih Jugoslavena. Isto tako brz rast broja Jugoslavena u nacionalno homogenim naseljima ruši te pretpostavke.<ref name="LPD8788">Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., M. Bara: Jugoslaveni, s. 87-88</ref><br /> <br /> Od jačanja velikosrpskih snaga u drugoj polovici 1980-ih su se pojavili dodatni pritisci na Hrvate (nakon onih iz i nakon doba hrvatskog proljeća), koji su rezultirali u dobrovoljnim odlascima radi izbjegavanja pritisaka odnosno nakon pritisaka i zastrašivanja, i prije svega nasilnih odlazaka u RH ili inozemstvo. <br /> <br /> Posljedica svega toga je da se danas "''jedni srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010., pristupljeno 10. prosinca 2010.</ref> "''...dio naroda izjašnjava kao Hrvati, drugi kao Bunjevci, treći kao Jugoslaveni, a postoje i oni koji su neizjašnjeni.''", pa se čak "''...u najužoj rodbini, čak i unutar iste obitelji, ljudi različito izjašnjavaju.''"<ref>Izjava predsjednika Matice hrvatske u Subotici [[Stipan Stantić|Stipana Stantića]] na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010. </ref>, s time što je ovakva podvojenost "''plod stalne manipulacije ovdašnjeg hrvatskog življa od strane svih režima, od Marije Terezije do danas''"<ref>Izjava generalne konzulice RH u Subotici Ljerke Alajbeg na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010. </ref>.<br /> <br /> Da bi hrvatska nacionalna manjine ostvarila sva manjinska prava u Srbiji, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je pokrenulo kampanju [[Izjasni se HRabro]], kojom želi potaknuti pripadnike hrvatske zajednice neka se izjašnjavaju kao Hrvati, da se ne ponove situacije s prijašnjih popisa kad se zbog straha za vlastitu sigurnost veliki dio Hrvata nije izjasnio kao Hrvati te zbog toga Hrvati iz Srbije nisu mogli zakonskim putem ostvarivati prava na koja bi imali pravo s obzirom na svoju brojnost.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti, 25. srpnja 2011., preuzeto 17. kolovoza 2011.</ref><br /> <br /> Na popisu 2011. broj Hrvata je smanjen. Na razini R. Srbije to je pojava kod svih opcija kod Hrvata: kod izjašnjenih Hrvata manje je 12.702 pripadnika, kod nehrvatske opcije koja se izjasnila kao Bunjevci manje je za 3306 pripadnika, slijedi malobrojna nehrvatska opcija izjašnjenih kao Šokci, dok kod četvrte nehrvatske opcije kod Hrvata, gdje su izjašnjeni kao Jugoslaveni, i ta je skupina zabilježila pad od 57.418 pripadnika, no u njoj su i pripadnici drugih naroda.<ref name="popis2011prezentacija"/> Tome su pridonijeli iznimno negativni demografski trendovi unutar hrvatske zajednice, opći uvjeti ekonomske besperspektivnosti i negativno društveno ozračje spram Hrvata, iseljavanje mladih i obrazovanih, činjenica da su Hrvati bili "objektom etnički motiviranog nasilja" (više od 20 registriranih incidenata), što su u medijima prikazivani kao negativci (napose u Subotici kao "narod koji obavlja asimilaciju"), negativno medijsko tretiranje koje je stvaralo gađenjespram svega hrvatskog. Neočekivano je veliki broj ljudi koji su u nacionalnom smislu neopredijeljeni. Zanimljiva je činjenica da među izjašnjenim Hrvatima 59 posto čine Hrvatice. S obzirom na činjenicu da je Srbija izgubila 5% stanovništva, da je samo beogradska regija zabilježila rast, a sve ostale pad (na jugu Srbije negdje i 40% stanovnika), i prijateljskom bi okružju broj pripadnika bio u padu.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7803 Radio Subotica na hrvatskom] Siniša Jurić: Više Hrvatica na posljednjem popisu. Izjava [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]], 3. prosinca 2012.</ref> Po brojnosti izjašnjeni Hrvati su iza Srba, Mađara i Slovaka, a zajedno s nehrvatskim opcijama Bunjevaca i Šokaca su iza Srba i Mađara.<ref name="popis2011prezentacija"/> U Gradu Subotici i Apatinu činili su više od 10% stanovnika, u općinama Somboru, Baču i Srijemskim Karlovcima, a od unutar 1 - 5% stanovnika bili su u Kuli, Vrbasu, Bačkoj Palanci, Novom Sadu, Titelu, Beočinu, Srijemskoj Mitrovici, Irigu, Rumi, Inđiji, Staroj Pazovi, Petrovaradinu i Opovu.<ref name="popis2011prezentacija"/><br /> <br /> == Kultura ==<br /> Uvriježeno je mišljenje toponimija kulture Hrvata u Vojvodini pokriva samo prostor oko Subotice i Sombora, jugozapadne Bačke i Srijema, no to nije ograničeno samo na taj prostor. Kako je naglasio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov na otvorenju izložbe akademskog slikara [[Kristijan Sekulić|Kristijana Sekulića]] u Subotici, tu je bitan i prostor [[Novi Sad|Novoga Sada]], gdje postoji značajna scena stvaratelja koji djeluju na različitim područjima kulture.<ref name="figurativni">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A15263/Figurativni-prizori-sa-simbolickim-znacenjima/ Hrvatska riječ broj 548] Figurativni prizori sa simboličkim značenjima. Izložba Kristijana Sekulića u ZKVH, 4. listopada 2013.</ref><br /> <br /> === Ustanove ===<br /> Vlada RH u sklopu projekta ''Sagradi mlin gdje je voda'' gradi sedam hrvatskih „Malih Matica“. Projekt obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjene su okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. <ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026. <br>[https://mrosp.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: ''Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice.'' </ref> Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.<ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> === Pučke manifestacije ===<br /> Najpoznatije su pučke manifestacije Hrvata u Vojvodini [[Dužijanca]], [[Dužionica]] i [[Grožđe bal]], koje su u svezi s poljodjelskim radovima (žetva, berba grožđa) te [[Veliko prelo]].<br /> Višestruka je manifestacija [[Šokačko veče]], koju organizira kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata "Šokadija" iz Sonte, a održava se od 2001. u Sonti. <br /> Od 2001. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini organizira u Subotici, Sonti, Srijemskoj Mitrovici i Somboru običajnu manifestaciju bačkih bunjevčakih Hrvata ''[[Deb'o četvrtak]]'', manifestaciju koja se održava prije nego što počne [[korizma]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6921 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: «Fančana reakcija» na «Debeli četvrtak» u DSHV-u, 20. veljače 2012.</ref> <br /> <br /> Vjersko-kulturnu manifestaciju [[Razgovor (Subotica)|Razgovor]] u Subotici je održavala Hrvatska prosvjetna zajednica od 1934.-1940., a obnovio ju je Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović 1990. godine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=13%3Arazgovor Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Razgovor </ref> Od 1944. se godine u Monoštoru održava vjersko-kulturna manifestacija [[Zavitni dan]]. Seoski dio proslave organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=24%3Azavitni-dan Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Zavitni dan</ref><br /> <br /> U Baču Hrvatsko kulturno-umjetničko i prosvjetno društvo „Mostonga" organizira [[Susret Šokadije]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/714-susret-okadije-u-bau Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] „Susret Šokadije“ u Baču</ref><br /> <br /> === Dječje manifestacije ===<br /> Od 1996. se u Tavankutu odražava [[Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"]], kojeg organizira mjesno Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec.<br /> <br /> Od 2004. se godine u Subotici održava [[Hrckov maskenbal]],pokladna manifestacija djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.<br /> <br /> U Subotici se održava [[Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku]], a organizira ju subotička Hrvatska čitaonica.<br /> <br /> === Glazbene manifestacije ===<br /> Od 1987. se godine u Subotici održava [[Zlatna harfa]], godišnji susret malih župnih zborova.<br /> <br /> Od 1994. se godine u Beregu održavaju [[Mikini dani]], glazbeno-gastronomsko-likovna manifestacija, koju organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević".<br /> Od 2001. se godine u Subotici održava [[Festival bunjevački pisama]].<br /> Od 2006. se godine u Subotici održava [[HosanaFest]], festival hrvatskih duhovnih pjesama, kojeg organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Subotičke biskupije. Od iste se godine u Monoštoru održava [[Festival marijanskog pučkog pjevanja]], festival duhovne glazbe, kojeg organizira Kulturno umjetničko društvo Hrvata "Bodrog".<br /> <br /> === Kazališta ===<br /> U Vojvodini su Hrvati nekad imali svoje [[HNK Subotica|hrvatsko narodno kazalište]] u [[Subotica|Subotici]].<br /> <br /> Od 1996. se godine u Mirgešu održava [[Festival hrvatskog amaterskog teatra]].<br /> <br /> === Tiskovine i internetski mediji ===<br /> Od tiskanih medija na hrvatskom jeziku danas u Vojvodini izlaze [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], [[Glas ravnice]], [[Miroljub]], [[Klasje naših ravni]], [[Subotička Danica]], [[Glasnik Pučke kasine]], a donedavna su izlazili i [[Bačko klasje]], [[Žig (časopis)|Žig]]. Kao prilog Hrvatske riječi izlaze izdanja za mlade [[Kužiš?!]] i [[Hrcko]].<br /> <br /> Internetsko izdanje danas ima subotička Hrvatska riječ, Zvonik, Glas ravnice i Glasnik Pučke kasine a nekad su internetsko izdanje imali Miroljub, Klasje naših ravni i Žig.<br /> <br /> === Radio i televizija ===<br /> [[Radio Subotica]] emitira program na hrvatskom jeziku.<br /> <br /> Od televizijskih emisija, na hrvatskom se jeziku emitira emisija [[TV tjednik]] na [[Yu Eco televizija|Yu Eco televiziji]], a od 20. srpnja 2001. do 26. siječnja 2005. se na [[TV Novi Sad]] bila emitirala polusatna emisija [[TV divani]]<ref>[http://www.hnd.hr/hr/novine/show/49377/ HND] TV Novi Sad briše hrvatske tragove, 27. siječnja 2005.</ref>, kada je zbog političkih razloga TV Novi Sad odbila emitirati emisiju.<br /> <br /> === Nakladništvo ===<br /> Nakladnička djelatnost se odvija preko [[NIU Hrvatska riječ]] ([[Izdavačka djelatnost NIU Hrvatska riječ|izdanja]]), [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović|Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ''Ivan Antunović'']] i [[ZKVH|Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata]].<br /> <br /> === Jezik kao službeni ===<br /> Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine od 2002. utvrdilo se da i hrvatski jezik bude u uporabi.<ref name="HNV-službenijezik">[http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |date=17. ožujka 2012. }} Službena uporaba hrvatskog jezika</ref> Tako je trebao postati službenim jezikom u Vojvodini, no kako to nije potvrdila srbijanska Skupština, odluka nije stupila na snagu<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-postaje-sluzbeni-jezik-u-vojvodini/406962.aspx Index.hr] Hrvatski postaje službeni jezik u Vojvodini, 23. listopada 2008., pristupljeno 6. prosinca 2009.<br> "''Hrvatski zastupnik u Skupštini Vojvodine [[Dujo Runje]] izjavio je da će hrvatski jezik postati jedan od službenih jezika u Vojvodini....''".</ref>.<br /> <br /> 2009. su Statutom AP Vojvodine hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od službenih jezika i pisama u organima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Postoji prevoditelj za hrvatski jezik u Službi za prevoditeljske poslove pri pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice.<ref name="HNV-službenijezik"/><br /> <br /> === Književne manifestacije ===<br /> <br /> Od 2002. se godine u Subotici održavaju [[Dani Balinta Vujkova]] organizaciji Hrvatske čitaonice.<br /> <br /> Od 2003. se godine održava Susret pučkih pjesnika [[Lira naiva]] kojeg organiziraju Organiziraju ga Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović.<br /> <br /> [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] od 2007. održava Književno prelo.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3552&arc=3552 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Siniša Jurić: Održano treće «Književno prelo» Hrvatske čitaonice, 24. veljače 2009.</ref><br /> <br /> === Književne nagrade ===<br /> Od 2010. [[Društvo književnika Vojvodine]] dodjeljuje [[nagrada Ilija Okrugić Srijemac|nagradu za najbolju knjigu]] na hrvatskom jeziku. Nagrada nosi ime hrvatskog književnika Ilije Okrugića Srijemca. Utemeljena je na poticaj hrvatskog književnika [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]].<br /> <br /> Od 2011. je godine Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija» iz Sonte objavila je književni natječaj ''[[Za lipu rič]]'' povodom manifestacije ''[[Šokačko veče]]''. Pjesme moraju biti neobjavljene, pisane neknjiževnim narječjem hrvatskoga jezika, šokačkom ikavicom. Nagrađuje se 5 prvoplasiranih.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12568 Radio Subotica, program na hrvatskom] Književni natječaj «Za lipu rič 2011», 19. kolovoza 2011.</ref><br /> <br /> === Književni časopisi ===<br /> Aktivnost hrvatskih književnika iz Vojvodine razvijala se kroz više književnih listova i časopisa:<br /> <br /> * Časopis za književnost i umjetnost [[Klasje naših ravni]], pokrenut je u Subotici 1935., a tijekom II. svj. rata, tri sveska izlaze u Zagrebu (nakladom Društva bačkih Hrvata). Izlaženje časopisa [[Klasje naših ravni]] obnovljeno je 1996. u Subotici, gdje od tada djeluje kao glasilo Matice hrvatske Subotica. Časopis na godinu tiska dvanaest brojeva, u šest svezaka, formata A-4, na 120 str. <br /> <br /> * Časopis za književnost i umjetnost [[Rukovet]], izlazi u Subotici od svibnja 1955. god., a pokrenuo ga je [[Lazar Merković]]. <br /> <br /> * Srpnja 2013. izašao je časopis za književnost i umjetnost [[Nova riječ]] koji izlazi na hrvatskom jeziku.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ Izišao prvi broj »Nove riječi«. Novi časopis za književnost i umjetnost na hrvatskom jeziku], [[Hrvatska riječ (Subotica)]], D.B.P., 4. srpnja 2013.</ref><br /> <br /> === Likovne kolonije i udruge ===<br /> Hrvatske ustanove organiziraju likovne kolonije:<br /> * [[Kolonija naive u tehnici slame]] (od 1986.), organizira ju Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=5451&arc=5451 Radio-Subotica] XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008. </ref><br /> * Međunarodna likovna kolonija ''Bunarić'' (od 1997.), organizira ju Likovni odjel [[HKC Bunjevačko kolo]]<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6369 Radio Subotica, program na hrvatskom] Marina Kujundžić Kovačić: Dužijanca, žito, rad i ljeto preporučene su teme ovogodišnje kolonije «Bunarić», 18. kolovoza 2011. </ref>, jedna od 28 manifestacija u sklopu [[Dužijanca|Dužijance]]<br /> * Likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru (od 2006,), organizira ju Župa Presvetog Trojstva u Somboru<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/711-odrana-6-likovna-kolonija-u-upi-presvetog-trojstva-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Z.G.: Održana 6. likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru</ref><br /> * Likovna kolonija ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata'' (od 2009.), organizira ju HKUD Vladimir Nazor iz Stanišića<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref><br /> * Međunarodna umjetnička kolonija ''Stipan Šabić'' (od 2011.), održava se na salašu Paje Đurasevića na Bunariću, organizira ju Hrvatska likovna udruga «Cro Art»<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12566 Radio Subotica, program na hrvatskom] Međunarodna umjetnička kolonija «Stipan Šabić» (najave za 24. kolovoza 2011.)</ref><br /> * Hrvatska likovna udruga Cro Art iz Subotice<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/597-hrvatska-likovna-udruga-cro-art ZKVH] Hrvatska likovna udruga CRO ART</ref><br /> <br /> === Udruge ===<br /> Hrvatska zajednica suočava se s problemom poplava mnoštva udruga, funkcionalnošću i svrhovitošću udruga, ravnopravnom distribucijom novca s obzirom na napučenost Hrvatima i disperzijom Hrvata po Srbiji. Od preko 60 hrvatskih udruga u Republici Srbiji, koliko ih na popisu te time i financiranju ima HNV, 25 ih je iz Subotice. S udrugama iz subotičkih sela čine više od polovice hrvatskih kulturnih udruga dolazi iz tog kraja. S obzirom na popis stanovništva, Subotica i okolica zbog koncentriranosti hrvatske zajednice dobiva nesrazmjerno više. U Subotici i okolici je oko 10.000 Bunjevaca nehrvatske opcije (koji nemaju ništa zajedničko s Hrvatima osim kad se interesno izjašnjavaju kao Hrvati radi dokumenata i povlatica) te oko 10.000 „hrvatskih Bunjevaca“. U cijeloj Republici Srbiji je oko 57.000 „običnih“ Hrvata, osobito u Srijemu i Beogradu, no mnoštvo njih se još uvijek ne usude službeno izjasniti kao Hrvati. Nesrazmjerno više novaca završava u subotičkom okružju. Izmišlja se hrvatske udruge koje tako i dobivaju više od polovice ukupnih sredstava namijenjenih svim hrvatskim udrugama u Republici Srbiji, posebice najezda udruga predznaka CRO da namaknule što veći novac. Gledano po članstvu hrvatskih udruga i ustanova u Subotici, tu su cijele obitelji „hrvatskih Bunjevaca“ koje udruženo uzimaju novac namijenjenih svim srbijanskim Hrvatima. Takvo djelovanje pomaže [[negativna selekcija|negativnu selekciju]] u kulturi, književnosti, umjetnosti i dr. unutar srbijanskih Hrvata što vodi ka konačnom nestanku. Rješnje problema je popisati posebni birački popis za izbor čelnika sustavom "jedan čovjek - jedan glas", dok sadašnji elektorski sustav ne radi tako. Sadašnje rukovodstvo je redom iz Subotice, djeluju suprotno rješenju te se po sustavu elektora sami sebe biraju na najviše funkcije-<ref>[https://hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17325-hrvati-samo-zbog-novaca Hrvatski fokus] Branimir Miroslav Cakić: ''Poplava "hrvatskih udruga" u Subotici i okolici''. 8. srpnja 2016. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref><br /> <br /> == Šport ==<br /> Vojvođanski Hrvati su se najviše istakli u [[nogomet]]u (državni reprezentativci), [[hokej na travi|hokeju na travi]], [[hrvanje|hrvanju]], [[stolni tenis|stolnom tenisu]], [[mačevanje|mačevanju]] ([[Eugen Jakobčić]], [[András Jakobčić]], [[Lazar Jaramazović]], [[mačevalački klub Spartak Subotica]], državni prvak 1985. i 1987.)<ref>[http://www.gradsubotica.co.rs/macevaoci-na-stazama-stare-slave/ Grad Subotica] Mačevaoci na stazama stare slave (Lansky), 12. veljače 2011.</ref> [[gimnastika|gimnastici]] ([[Josip Kujundžić]], [[Antun Katančić]], [[Marica Ivandekić]], [[Blaško Sudarević]], [[Dragan Budanović]] i dr.), [[odbojka|odbojci]] ([[Akoš Budinčević]], [[Sanja Malagurski]]), ženskom [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|malom]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene|velikom rukometu]] (prvakinje 1940-ih, 1950-ih i 1960-ih; [[Ana Evetović]], [[Marija Jakovetić]], [[Jovanka Jurčak]], [[Justina Jurčak]], [[Jelisaveta Jurčak]], [[Ana Zemko]]).<br /> <br /> Nogometni klub subotičkih Hrvata [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka]] osnovan 1901. najstariji je nogometni klub kod Južnih Slavena, a počasni predsjednik bio je veleposjednik i državni zastupnik [[Šandor Vojnić od Bajše]].<ref name="povijestNKBačka">(srpski) [http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120825165757/http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html |date=25. kolovoza 2012.}} Povijest NK Bačka. Pristup 4. prosinca 2012.</ref> Zasluge Hrvata za povijest nogometa ovdje još idu dalje u prošlost. Nogomet počinje u Subotici sa Subotičkim športskim društvom ([[Szabadkai Sport Egylet]]), osnovanim 12. kolovoza 1894. godine. Nogometni odjel tog društva osnovan je 1898. godine, zahvaljujući Hrvatu, gimnazijskom profesoru i treneru [[Nikola Matković|Nikoli Matkoviću]] i Zoltanu Wagneru, nogometašu budimpeštankog [[Műegyetemi FC]].<ref name="povijestNKBačka"/> Momčad su poslije po Bačkoj i susjednim krajevima predvodili Nikola Matković, [[Đuro Stantić]] i [[Ivan Sarić]]. Prvu je utakmicu odigrala 22. svibnja 1899. protiv momčadi iz Kiskunhalasa, a taj se susret koji se odigrao na subotičkom Vašarištu u blizini današnjeg Bačkinog igrališta, smatra prvom nogometnom utakmicom u Hrvata<ref name="povijestNKBačka"/> a vjerojatno i svih Južnih Slavena.<br /> <br /> Športske preferencije su podijeljene. Na području Srijema Hrvati u 90 posto slučaja navijali za zagrebački Dinamo a u 10 posto slučaja za splitski Hajduk. Uz ostalo posljedica je to činjenice što je u ono vrijeme biti dinamovac u Srijemu bila istoznačnicom za hrvatstvo, pa kad nije bilo uputno reći odnosno naglasiti da si Hrvat, osoba bi rekla da je dinamovac.<ref name=skromni>Slavko Žebić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A3052/Skrom%C2%ADni-ju%C2%ADbi%C2%ADlej-pro%C2%ADtje%C2%ADra%C2%ADnih-Hr%C2%ADva%C2%ADta/ ''Skromni jubilej protjeranih Hrvata '']. Hrvatska riječ, Subotica. 27. siječnja 2006. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref><br /> <br /> == Političke stranke ==<br /> * [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] (od srpnja 1990.)<br /> * [[Hrvatski narodni savez]] (od prosinca 1998. do veljače 2004.)<br /> * [[Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka]] (od lipnja 2004.)<br /> * [[Demokratska zajednica Hrvata]] (od lipnja 2007.)<br /> * [[Hrvatska srijemska inicijativa]] (od veljače 2008.)<br /> <br /> Iako postoji nekoliko stranaka hrvatskog predznaka u Vojvodini odnosno stranaka koje se u programu definiraju kao stranke koje se brinu za Hrvate u Vojvodini, hrvatsko se je biračko tkivo glasovima raspodijelilo na više stranaka. Isto vrijedi i za Hrvate po članstvu u strankama, tako da su Hrvati raspršeni na više stranaka. Primjer za to je sastav subotičkog Gradskog vijeća i Hrvata u njemu od 16. srpnja 2012. Gradonačelnik [[Modest Dulić]] je iz Demokratske stranke, zamjenik [[Blaško Stantić]] iz [[DSHV]]-a, zamjenik predsjednice gradske skupštine je iz [[LSV]]-a, pomoćnik predsjednice gradske skupštine je iz SBB-a, član gradskog vijeća zadužen za omladinu i turizam je iz [[LDP]]-a, a zaduženik za poljodjelstvo je - u [[Savez vojvođanskih Mađara|Savezu vojvođanskih Mađara]].<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7386&arc=7386 Radio Subotica, program na hrvatskom] Marija Matković: Izabrani novi gradski čelnici: Modest Dulić i Mária Kern Sólya, 10. srpnja 2012.</ref><br /> <br /> == Bilješke ==<br /> #{{fusd|1}}Moguća [[Krivotvorenje|krivotvorina]].<ref>Tomislav Vuković, [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/56/Tragom-%C2%BBpovijesnog%C2%AB-dokumenta-o-Hrvatima-u-Backoj:-Komedija-o-falsifikatu-u-deset-slika/ ''Tragom »povijesnog« dokumenta o Hrvatima u Bačkoj: Komedija o falsifikatu u deset slika''], hrvatskarijec.rs, 23. ožujka 2011., pristupljeno 2. studenoga 2020.</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|2}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2274 Hrvatska matica iseljenika] Pregled proze Hrvata u Vojvodini, 30. ožujka 2009.<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217913&no=108 Hrvatska riječ] Denacionalizacija Hrvata u Bačkoj, 4. ožujka 2005.<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=639&no=38 Hrvatska riječ] Kompatibilnost bunjevačkog s hrvatskim, 20. listopada 2003.<br /> * {{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927194442/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm Dnevnik (Novi Sad)] Živeti zajedno: Nacionalne manjine u Vojvodini: Hrvati - Pravi test vojvođanske tolerancije (poveznica nije aktivna)<br /> * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004,<br /> * [http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV19.html Zvonik br.4/2002.] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca <br /> * [http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD "Matija Gubec" Tavankut] Sadrži i povijesni odjeljak <br /> * [https://web.archive.org/web/20120323112349/http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/ Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata]<br /> * [http://www.zkvh.org.rs/ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]<br /> * Hrvatski jezik (ur. Mijo Lončarić). Prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998. Puni tekst 643435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. siječnja 2019. u 04:51 sati). U seriji objavljeno je 12 monografija slavenskih jezika. <br /> <br /> {{narodi u Vojvodini}}<br /> {{Hrvati}}<br /> [[Kategorija:Hrvati]]<br /> [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati| ]]<br /> [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]<br /> [[Kategorija:Hrvati u Srbiji|*]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ba%C4%8D&diff=789220 Bač 2026-09-30T18:14:18Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>{{dz}}<br /> <br /> {{Infookvir naselje<br /> | ime =Bač<br /> | ime_genitiv = <br /> | izvorno_ime =<br /> <br /> | slika_panorama =Bač,_The_Franciscan_Church.jpg<br /> | veličina_slike =240px<br /> | opis_slike =[[Franjevački samostan u Baču]]<br /> <br /> | slika_zastava =<br /> | slika_zastava_veličina =<br /> | slika_pečat =<br /> | slika_pečat_veličina =<br /> | slika_grb = <br /> | slika_grb_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno =<br /> | slika_amblem_prazno_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno_opis =<br /> <br /> | slika_karta =<br /> | veličina_karte =<br /> | opis_karte =<br /> | slika_karta1 =<br /> | veličina_karte1 =<br /> | opis_karte1 =<br /> <br /> | slika_lokacijska_karta_država =Srbija<br /> <br /> | nadimak =<br /> | geslo =<br /> <br /> | širina-stupnjevi = 45<br /> | širina-minute = 23<br /> | širina-oznaka = N<br /> | dužina-stupnjevi = 19<br /> | dužina-minute = 14<br /> | dužina-oznaka = E<br /> <br /> | lokacija_ime = [[Popis država|Država]]<br /> | lokacija_info = [[Srbija]]<br /> | lokacija1_ime = Pokrajina<br /> | lokacija1_info = [[Vojvodina]]<br /> | lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji|Okrug]]<br /> | lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]<br /> | lokacija3_ime = [[Dodatak:Općine u Vojvodini|Općina]]<br /> | lokacija3_info = [[Bač (općina)|Bač]]<br /> <br /> | utemeljenje_ime =<br /> | utemeljenje_datum =<br /> | utemeljenje1_ime =<br /> | utemeljenje1_datum =<br /> | utemeljenje2_ime =<br /> | utemeljenje2_datum =<br /> | utemeljenje3_ime =<br /> | utemeljenje3_datum =<br /> | osnivač =<br /> | nazvan_po =<br /> <br /> | dijelovi =<br /> | vrsta_dijelova =<br /> | d1-d50<br /> <br /> | vrsta_vlasti =<br /> | vlast_bilješke =<br /> | titula_vođe = <br /> | ime_vođe = <br /> | stranka_vođe = <br /> | titula_vođe1 =<br /> | ime_vođe1 =<br /> | titula_vođe2 =<br /> | ime_vođe2 =<br /> | titula_vođe3 =<br /> | ime_vođe3 =<br /> | titula_vođe4 =<br /> | ime_vođe4 =<br /> <br /> | površina_bilješke =<br /> | površina_ukupna = 110.6 km²<br /> | površina_kopna =<br /> | površina_vode =<br /> | postotak_vode =<br /> | površina_uža =<br /> | površina_šira =<br /> | površina_prazno1_ime =<br /> | površina_prazno1 =<br /> | površina_prazno2_ime =<br /> | površina_prazno2 =<br /> | visina = 92 m<br /> | visina_izvor =<br /> | visina_max =<br /> | visina_min =<br /> <br /> | stanovništvo_godina = 2002.<br /> | stanovništvo_bilješke =<br /> | stanovništvo = 6.087<br /> | stanovništvo_gustoća = 55 stan./km²<br /> | stanovništvo_uže =<br /> | stanovništvo_uže_gustoća =<br /> | stanovništvo_šire =<br /> | stanovništvo_šire_gustoća =<br /> | stanovništvo_prazno1_ime =<br /> | stanovništvo_prazno1 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno1 =<br /> | stanovništvo_prazno2_ime =<br /> | stanovništvo_prazno2 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno2 =<br /> <br /> | vremenska_zona =<br /> | utc_pomak =<br /> | vremenska_zona_DST =<br /> | utc_pomak_DST =<br /> | poštanski_broj = 21420<br /> | pozivni_broj = 021<br /> | gradovi_prijatelji =<br /> <br /> | prazno_ime = Registarska oznaka<br /> | prazno_info = NS<br /> | prazno1_ime =<br /> | prazno1_info =<br /> | prazno2_ime =<br /> | prazno2_info =<br /> | prazno3_ime =<br /> | prazno3_info =<br /> | prazno4_ime =<br /> | prazno4_info =<br /> | prazno5_ime =<br /> | prazno5_info =<br /> | prazno6_ime =<br /> | prazno6_info =<br /> <br /> | web_stranica =<br /> <br /> | bilješke =<br /> }}<br /> '''Bač''' (srpski: ''Бач'', [[mađarski]]: ''Bács'', [[slovački]]: ''Báč'', [[njemački]]: ''Batsch'', latinski: ''Bach'') je grad u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]], u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Grad ima 6.046 stanovnika (2002.), dok općina Bač ima 16.101 stanovnika od čega 46% čine [[Srbi]], 20% [[Slovaci]] i 34% ostali ([[Hrvati]], [[Mađari]], [[Rumunji]], [[Romi]] i dr.); starinsko je hrvatsko naselje u Vojvodini<ref name="Sekulić">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 31.</ref>. Po Baču se zove cijela pokrajina [[Bačka]] i povijesno je bilo najznačajnije naselje pokrajine koje je vremenom izgubilo svoj negdašnji značaj. <br /> [[Datoteka:Karta bac.png|mini|lijevo|300px|<center>Karta općine Bač u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]]]<br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Ruševine [[Bačka tvrđava|bačke tvrđave]].]]<br /> Postojale su dvojbe o podrijetlu imena gradića Bača, no prema akademiku Anti Sekuliću, moglo bi se govoriti o mađarskoj posudbi s obzirom na to da su Mađari dosta kasnije stigli u [[Podunavlje]]. Riječ je prije bila poznata Poljacima i Slovacima, a označavala je "ovčara" (pastira) ili "nadovčara" te ističe da bi se korijene trebalo tražiti iz oblika koji je posuđen iz epirsko-slavenskog. Mađarska jezikoslovna znanost ne prikazuje riječ Bač kao mađarsku <ref name="Sekulić"/>.<br /> <br /> Bač je bio naseljen još u [[brončano doba|brončanom dobu]]. Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.<br /> <br /> U doba [[Seoba naroda|seobe naroda]] su se na ove prostore doselili [[Slaveni]] i [[Bugari]] još prije hunskog pustošenja. Nakon što su [[Huni]] prestali harati Europom, obnovljeni su neki gradovi, a osobito [[Istočno Rimsko Carstvo]] u doba [[Justinijan I.|Justinijana I.]]. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz [[535.]] godine. Ista povijesna isprava spominje i [[bačka biskupija|biskupiju]], što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.<br /> <br /> Za razdoblja [[Avari|avarske vlasti]] zabilježeno je da je ovdje bila avarska tvrđava.<br /> <br /> U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je bio tržišnim, sajmišnim i obrtničkim mjestom.<br /> [[Datoteka:Uros Petrovic - Bačka tvrdjava.jpg|mini|<center>[[Bačka tvrđava]] u sumrak]]<br /> [[Datoteka:Saint Paul's Church in Bač (Bács).jpg|mini|<center>[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]]]<br /> [[Datoteka:Bođani monastery, Serbia 02.jpg|mini|<center>[[Manastir Bođani]]]]<br /> Ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] je ovdje utemeljio [[Bačka biskupija|Bačku biskupiju]], a po ovom gradu je prozvao i [[Bačka županija|istoimenu županiju]]. I nakon ujedinjenja sa [[Kalačka nadbiskupija|Kalačkom nadbiskupijom]] Bač je zadržao svoj [[kaptol]], a nadbiskupa se biralo u ovom gradu<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/1451/ZV24.html ''Zvonik'', br. 11/2006.] Stjepan Beretić: Povijesni kutak</ref>.<br /> <br /> Bač je bio toliko važnim naseljem da je svojevremeno u njemu zasjedao sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] kojema je osobno predsjedao i sam kralj<ref name="Zvonik"/>. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjedioci su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središtem. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan, koji je prije pripadao [[ivanovci]]ma<ref name="Zvonik"/>.<br /> <br /> Za vlasti [[Karlo Robert|Karla Roberta]] se u Baču kovao [[novac]], a u to vrijeme je bila sagrađena i [[bačka tvrđava]] (Stari grad).<br /> <br /> Za stolovanja nadbiskupa [[Petar Varda|Petra Varda]] Bač je postao riječnim prometnim mjestom, jer je nadbiskupova novčana pomoć pomogla produbljivanje korita [[Mostonga|Mostonge]] tako da je Bač postao brodski povezan sa Dunavom. Za kraljevanja hrvatsko-ugarskog kralja [[Vladislav II. Jagelović]] je [[1494.]] postao gradom, što je značilo veliku financijsku olakšicu za stanovnike. I u 15. st. je Bač bio [[trgovište]]m, a o posljedicama gospodarskog procvata govori mnoštvo trgovina i raširenost grada koji se približio [[Tovariševo|Tovariševu]]<ref name="Zvonik"/>.<br /> <br /> Gospodarski i sigurnosni problemi su počeli s [[Osmansko Carstvo|turskim]] provalama, osobito nakon pada Beograda [[1521.]], a nakon [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]] je pao pod tursku vlast. Turci su u povratku poslije pobjede kod Mohača spalili Bač i opsjeli [[Bačka tvrđava|utvrdu]]. Nakon jednodnevne opsade su upali u tvrđavu i pobili sve. Nekoliko tisuća preživjelih stanovnika Bača se dalo u [[zbjeg]]. Na putu prema [[Petrovaradin]]u izbjeglice su se ulogorile u predjelu okruženim jezerima i močvarama, a logor, kojeg su branili mađarski vojnici, je bio opasan šančevima. Turci su napali i taj logor i pobili i vojnike i civile<ref name="Zvonik"/>. Posljedica ovog razaranja je da je vrlo malo sačuvano podataka iz razdoblja prije 1526. godine<ref name="Zvonik"/>.<br /> <br /> Od Turaka je oslobođen u 17. stoljeću, ali više nikad nije dosegao veličinu i značaj kojeg je imao nekad, čemu je pridonijela nemirna granica i učestali nemiri u Ugarskoj.<br /> [[Datoteka:Coat of Arms of Bac from 1880.png|mini|desno|Grb Bača iz 1880. godine]]<br /> [[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati.<br /> <br /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli [[Srbi|Srbe]] iz [[Bosna|Bosne]].<ref>[[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 42.</ref>,<br /> <br /> Dana 15. travnja 2010. godine Republika Srbija je nominirala Bač za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5536/ Bač na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 6. lipnja 2013.</ref>.<br /> <br /> == Kultura ==<br /> [[Franjevci]] svjetovnog reda su u Baču otvorili svoje prve škole na ovim prostorima. Vjeruje se da je u blizini Bača bila [[benediktinci|benediktinska]] i [[Augustinski heremiti|augustinska]] [[opatija]] u [[Derža|Derži]]<ref name="Zvonik-1">[http://www.zvonik.rs/arhiva/134/povijesni.html ''Zvonik'', br. 134/2005.] Povijesni kutak. Piše: Stjepan Beretić. Opatije i samostani na području Bačke</ref>.<br /> Svoj samostan u Baču su imali [[ivanovci]], a naslijedili su ga franjevci<ref name="Zvonik-1"/>. Opatom tog istog samostana je bio [[Mavro Orbini]].<br /> <br /> Časopis ''[[Zvonik (časopis)|Zvonik]]'' je osnovan [[19. rujna]] [[1994.]] godine u Baču, "u sjeni [[zvonik]]a [[franjevci|franjevačke]] [[crkva|crkve]] iz 13. stoljeća".<br /> <br /> O franjevačkom djelovanju u Baču su pisali [[Paškal Vjekoslav Cvekan]] (''Franjevački samostan u Baču'', 1985.), a o povijesti Bača su pisali [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]] (''Bač, crtice za njegovu povijest'') i [[Ante Sekulić]] (''Drevni Bač'', 1978.).<br /> <br /> Na sastanku pet hrvatskih udruga održanom 20. lipnja 2013. u etno-kući Didina kuća, održanom na inicijativu Željka Pakledinca, iznesen je prijedlog o osnivanju [[Hrvatski kulturni centar u Baču|Hrvatskog kulturnog centra]] u Baču, koji bi koordinirao rad udruga Hrvata, organizirao međusobno pomaganje i zajedničke nastupe, manifestacije i priredbe.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1962/Hrvatski-kulturni-centar-na-pomolu-/ Radni susret voditelja hrvatskih kulturnih udruga u općini Bač. Hrvatski kulturni centar na pomolu?], ''[[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]]'', Zvonimir Pelajić, 26. lipnja 2013.</ref><br /> <br /> HU ''Tragovi Šokaca Bač'' organizira manifestaciju ''Mirisi iz bakinog kuhara'', na kojoj se pripremaju starinska jela i slastice "po bakinom receptima": lepinjice, čobanac, ovčiji paprikaš, fiš paprikaš, pečena riba, sarma, piletina i kobasice, debela gužvara, bakini kolači, oblatne i dr.<br /> <br /> === Kulturne znamenitosti ===<br /> [[Datoteka:Bačko Novo Selo, Catholic Church.jpg|mini|<center>Katolička Crkva sv. Ane u Bačkom Novom Selu]]<br /> <br /> * [[Bačka tvrđava]] iz 14. st., danas spomenik kulture od izuzetnog značaja<br /> * [[Franjevački samostan u Baču]], nepokretno kulturno dobro<ref name="NKD">{{srp oznaka}} [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/lista Baza nepokretnih kulturnih dobara] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130112190732/http://www.heritage-db.org/lat/nkd/lista |date=12. siječnja 2013. }}</ref><ref name="NKD"/><br /> * [[Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/> je u blizini Bača, na putu za [[Mladenovo]], u šumi Guvnište. Tu je natpis koji kaže da je obnovljena 1817. na istom mjestu gdje je osnovana prije 1526. god. To je jednobrodna građevina skladnih proporcija s poligonalnim [[oltar]]nim prostorom u istočnom dijelu, [[sakristija|sakristijom]] na sjevernom zidu i drvenim [[zvonik]]om na zapadnoj strani. [[Fasada]] je ojačana s pet ugrađenih [[kontrafor]]a, dva postavljena dijagonalno na istočnim kutovima. Iznad glavnog ulaza su dvije [[neogotika|neogotičke]] trifore, a u unutrašnjosti se nalazi [[galerija]] u kojoj se nalaze male orgulje, donirane 1864. god.<ref name=UNESCO/><br /> * [[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]<ref name="NKD"/> je skladnih proporcija i izgrađena u [[barok]]nom stilu između 1773. i 1780., a potom opsežno obnovljena 1838. godine. To je jednobrodna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]] gdje je [[oltar]] niži od glavnog broda i sakristijom na sjevernoj strani. Tri kratka [[stup]]a, ukrašena pilastrima s [[jonski red|jonskim]] [[kapitel]]ima dijele interijer u tri broda. Fasadne dekoracije su pojednostavljene i reprezentativnije na zapadnoj strani, gdje je i visoki dvokatni [[zvonik]]<ref name=UNESCO/>.<br /> * [[Katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču]]<ref name="NKD"/> je izgrađen 1876. god. uz sjeverni zid crkve svetoga Pavla. Ljudevit Heinold, nadbiskup i kasnije kardinal, nadzirao je gradnju. Njegov portret u kardinalskoj haljini je 1878. god. naslikao Loschinger, a danas se čuva u samostanu. Dva kata zgrade su izduženog tlocrta, a izgrađena je u [[neoklasicizam|klasicističkom]] stilu. Zapadna fasada je podijeljena vijencem u dva područja, a pod prozorima su oblikovane u [[neoromanika|neoromaničkom]] stilu<ref name=UNESCO/>.<br /> * [[Hamam u Baču]]<ref name="NKD"/> u središtu Bača je vrijedno svjedočanstvo iz vremena [[Osmanlije|osmanske]] vladavine u Vojvodini. Vjerojatno je izgrađen nakon 1578., i [[Evlija Čelebi]] ga spominje u svom posjetu Baču 1665. god. Prema arheološkim nalazima imao je šest soba (''halvat'' - čekaonica s garderobom, ''sadirvan'' - kupaonica: ''hazna'' - cisterna; ''kulhan'' - kotao/prostorija s peći). Djelomično je porušen ali dio kupole iznad središnjih soba je sačuvan<ref name=UNESCO/>.<br /> * [[Kalvarija u Baču]]<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/185/reportaza.html ''Zvonik''] Reportaža. Piše: [[Stjepan Beretić]]</ref><br /> * [[Manastir Bođani]], danas spomenik kulture od izuzetnog značaja, nalazi se 15&nbsp;km južno od Bača, prema Dunavu. Kompleks se sastoji od crkve, stambenog kompleksa u obliku slova 'U' i prateće farme. Bila je srušena i obnavljana nekoliko puta. Prvi [[samostan]] je 1478. izgradio srbijanski trgovac Bogdan iz Dalmacije, kao znak zahvalnosti prema [[Gospa|Djevici Mariji]] za ozdravljenje očiju. Sadašnja crkva i samostan su nakon četvrte obnove posvećeni Predstavljanju Gospe i izgradio ih je 1722. god. Mihailo Tamišvarlija. U prizemlju ima križni tlocrt s [[kupola|kupolom]] promjera 5,5 m, koja se uzdiže na sjecištu glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a<ref name=UNESCO/>.<br /> * [[tursko kupatilo]]<br /> * Etno-kuća u staroj kući roditelja Stanke Čoban. Upotpunjena je starim fotografijama, svetim slikama i detaljima narodne nošnje – radi što boljeg prikaza kulturnog naslijeđa Hrvata Šokaca na ovim prostorima.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/br_290_91/ Šokačka etno-kuća u Baču], ''Hrvatska riječ'', str. 15, 3. listopada 2008.</ref>, ''Didina kuća''<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1962/Hrvatski-kulturni-centar-na-pomolu-/ Hrvatski kulturni centar na pomolu?]</ref><br /> <br /> === Mediji ===<br /> *[[Radio Bačka]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> === Etnički sastav 1910 <ref>Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925., str. 111.</ref> ===<br /> <br /> {| class="wikitable" style="text-align:center;"<br /> ! || [[Nijemci]] || [[Šokci]] || [[Mađari]] || [[Židovi]] || [[Srbi]] || <br /> |-<br /> | ||1888 || 1238 ||719 || 30 || 26 || <br /> |}<br /> <br /> === Broj stanovnika kroz povijest: ===<br /> *1961.: 6.321<br /> *1971.: 5.916<br /> *1981.: 5.994<br /> *1991.: 6.046<br /> *2011.: 5.390<br /> <br /> Prema popisu 2002., 66% stanovnika općine Bač govori srpski kao materinji. Ostatak populacije po materinjem jeziku su govornici slovačkog kao materinjeg (20%), rumunjskog (4%), mađarskog (3%), hrvatskog (3%) i romskog (2%). Službeni jezici u općini su srpski, slovački i mađarski.<br /> <br /> Naselja sa srpskom većinom su : Bač, Bačko Novo Selo i Bođani. Naselje sa slovačkom većinom je Selenča. Nacionalno miješana naselja s relativnom srpskom većinom su Vajska i Plavna.<br /> <br /> == Hrvati u Baču ==<br /> U Baču djeluje [[HKUPD Mostonga, Bač|hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Mostonga"]]. Osnovano je 16. prosinca 2006. Odlukom inicijativnog odbora za prvog predsjednika je izabran Stjepan Čoban, za tajnika Krešimir Šimudvarac, za blagajnika Marjan Penavin. Društvo djeluje u nekoliko odjela od kojih je najaktivnija tamburaška skupina, zatim folklorna, dječja folklorna skupina, mješovita pjevačka skupina, dramsko-literalna i etnološka.<br /> Glavni cilj HKUPD "Mostonga" Bač je očuvanje tradicije, jezika, kulturne baštine Hrvata Šokaca u Baču i zaštita nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Organizator je velike manifestacije obilježavanja 320 godina od dolaska Hrvata Šokaca od [[Soli]] u Bačku pod zajedničkim nazivom "''Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688-2008''" koja je skupila sve Šokce bačkog Podunavlja kao i Šokce iz Bosne i Slavonije.<br /> Uz redovne aktivnosti organizator je tradicionalnog "[[Šokački bal|Šokačkog bala]]" koji se održava svake godine zadnji vikend u mjesecu siječnju, kao i trodnevne manifestacije "Susret Šokadije" u mjesecu kolovozu.<br /> <br /> Od 2006. na mjesnom [[Radio Bač|Radiju Baču]] se emitira jednom tjedno jednosatna emisija na hrvatskom jeziku, a nakon sastanka čelništva hrvatske zajednice koje su predvodili predsjednik DSHV-a [[Petar Kuntić]] i predsjednik HNV R. Srbije dr [[Slaven Bačić]] s gradonačelnikom Bača Tomislavom Bogunovićem od 6. prosinca 2010., i uz potporu mjesnog radija, od 1. siječnja 2011. će se emisija na hrvatskom emitirati dva sata tjedno. Dogovoreno je i da će se u školama od početka drugog polugodišta započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010.</ref><br /> <br /> Hrvatske kulturne udruge u općini Baču su: Mostonga, Matoš, Dukat, Zora i Tragovi Šokaca.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/688/24-rujna/ ''Hrvatska riječ''] Predstavljanje zbornika »Identitet bačkih Hrvata« u Subotici i Baču 24. rujna 2011., 14. rujna 2011.</ref><br /> <br /> U Baču je 2. ožujka 2023. osnovano je [[HD Drevni Bač, Bač|Hrvatsko društvo Drevni Bač]]. Osnivačkom skupštinom predsjedao je župnik župe sv. Pavla vlč. [[Marinko Stantić]]. Za predsjednika društva je izabran Vladimir Penavin.<ref>[https://hnv.org.rs/vijest/osnovano-hrvatsko-drustvo-%E2%80%9Edrevni-bac/909/ ''Osnovano Hrvatsko društvo „Drevni Bač“ '']. Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji. 2. ožujka 2023. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</ref> Udruga je osnovana radi očuvanja kulture i tradicijske baštine Šokaca na lokalnom području.<ref>[https://web.facebook.com/people/HU-Drevni-Ba%C4%8D/61575156050290/ ''Profil HU Drevni Bač''] na Facebooku. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</ref> <br /> <br /> [[HKU Antun Sorgg, Vajska|HKU Antun Sorgg, Vajska]] iz Vajske, Drevni Bač te [[HKUPD Matoš, Plavna|HKUPD Matoš]] iz Plavne suorganiziraju manifestaciju ''Obiteljski dan''.<ref>Glas Hrvatske: [https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/obiteljski-dan-u-vajskoj-bacu-i-plavnoj-12302262 ''"Obiteljski dan" u Vajskoj, Baču i Plavnoj '']. Glas Hrvatske. HRT. 23. kolovoza 2025. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</ref><br /> <br /> == Općina ==<br /> [[Datoteka:Bac mun.png|thumb|270px|Zemljovid općine Bač]]<br /> U općinu Bač ulazi grad Bač, zajedno s naseljem [[Mali Bač]] te ova sela:<br /> *[[Bačko Novo Selo]]<br /> *[[Bođani]]<br /> *[[Vajska]] (zajedno s [[Labudnjača|Labudnjačom]] i [[Živa (Vajska, Srbija)|Živom]])<br /> *[[Plavna]]<br /> *[[Selenča]]<br /> <br /> == Politika ==<br /> U općinskom vijeću prema rezultatima lokalnih izbora 2012. sjede:<ref>[https://web.archive.org/web/20070929090625/http://www.cesid.org/lokalni2004/rezultati.jsp?opstina=80055]</ref><br /> *Demokratska stranka (9)<br /> *Srpska radikalna stranka (2)<br /> *SNS (6)<br /> *Socijalistička partija Srbije (5)<br /> *LSV (3)<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Juraj Vidaković]], vojskovođa, kapetan Bača<br /> *[[Stjepan Bartolović]], hrvatski jezikoslovac<br /> *[[Pave Jurković Katanov]], hrv. književnik<br /> *[[Stipan Vujević]], nacionalni preporoditelj Hrvata u Podunavlju, hrv. književnik, školovao se i 10 godina radio u školi u Baču<br /> *kapelan Ivan Dolić, savjetnik [[Ivan Crni|Ivana Crnog]]<br /> *[[Franjo Piuković]], svećenik, hrv. kulturni radnik i domoljub, duhovnik u Baču<br /> *[[Stjepan Beato Bukinac]], svećenik i teolog<br /> *[[Mavro Orbini]], hrvatski pisac, ideolog i povjesničar, opat franjevačkog samostana u Baču<br /> *[[György Balogh]] (Đuro Balog), svećenik, župnik i arhiđakon u Baču, tajnika i dekana bačkog dekanata i osnivač knjižnice bačkog dekanata<br /> *[[Fabijan Peštalić]], franjevac, nacionalni preporoditelj Hrvata u Podunavlju, desetak je godina bio učiteljem u Baču<br /> *[[Béla Duránci]], erudit, povjesničar umjetnosti, čuvar kulturne baštine<br /> *[[Marin Šemudvarac]], bogoslov, visoki crkveni dužnosnik<br /> *[[Ivan Tomaš Jakić]], državni prvak u dizanju utega<br /> <br /> == Gradovi pobratimi ==<br /> Bač je [[gradsko partnerstvo|zbratimljen]] s:<br /> *{{ZD|N|NIZ}} '''[[Vlist]]''', [[Nizozemska]]<br /> *{{ZD|H|HRV}} '''[[Vukovar]]''', [[Hrvatska]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.skgo.org/php/opstine/detalji.php?Id=28&IdSvojstva=MO |title=Bač |publisher=Skgo.org |date= |accessdate=2. ožujka 2010.|deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927021354/http://www.skgo.org/php/opstine/detalji.php?Id=28&IdSvojstva=MO |archivedate=27. rujna 2007. }}</ref><br /> *{{ZD|S|SLK}} '''[[Senica]]''', [[Slovačka]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> *[http://www.bac.rs/ Službene stranice]<br /> *[https://web.archive.org/web/20110522015938/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1898 Radio-Subotica] Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne<br /> <br /> {{Naselja u sastavu Općine Bač‎}}<br /> <br /> [[Kategorija:Bač| ]]<br /> [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opovo&diff=789219 Opovo 2026-09-30T18:11:14Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Infookvir naselje<br /> | ime = Opovo<br /> | ime_genitiv = <br /> | izvorno_ime = <br /> <br /> | slika_panorama =<br /> | veličina_slike =<br /> | opis_slike =<br /> <br /> | slika_zastava =<br /> | slika_zastava_veličina =<br /> | slika_pečat =<br /> | slika_pečat_veličina =<br /> | slika_grb = <br /> | slika_grb_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno =<br /> | slika_amblem_prazno_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno_opis =<br /> <br /> | slika_karta =<br /> | veličina_karte =<br /> | opis_karte =<br /> | slika_karta1 =<br /> | veličina_karte1 =<br /> | opis_karte1 =<br /> <br /> | slika_lokacijska_karta_država =Srbija<br /> <br /> | nadimak =<br /> | geslo =<br /> <br /> | širina-stupnjevi = 45<br /> | širina-minute = 03<br /> | širina-oznaka = N<br /> | dužina-stupnjevi = 20<br /> | dužina-minute = 25<br /> | dužina-oznaka = E<br /> <br /> | lokacija_ime = [[Popis država|Država]]<br /> | lokacija_info = [[Srbija]]<br /> | lokacija1_ime = Pokrajina<br /> | lokacija1_info = [[Vojvodina]]<br /> | lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji|Okrug]]<br /> | lokacija2_info = [[Južnobanatski okrug]]<br /> | lokacija3_ime = [[Dodatak:Popis općina i naselja u Srbiji|Općina]]<br /> | lokacija3_info = [[Opovo (općina)|Opovo]]<br /> <br /> | utemeljenje_ime =<br /> | utemeljenje_datum =<br /> | utemeljenje1_ime =<br /> | utemeljenje1_datum =<br /> | utemeljenje2_ime =<br /> | utemeljenje2_datum =<br /> | utemeljenje3_ime =<br /> | utemeljenje3_datum =<br /> | osnivač =<br /> | nazvan_po =<br /> <br /> | dijelovi =<br /> | vrsta_dijelova =<br /> | d1-d50<br /> <br /> | vrsta_vlasti =<br /> | vlast_bilješke =<br /> | titula_vođe = <br /> | ime_vođe = <br /> | stranka_vođe = <br /> | titula_vođe1 =<br /> | ime_vođe1 =<br /> | titula_vođe2 =<br /> | ime_vođe2 =<br /> | titula_vođe3 =<br /> | ime_vođe3 =<br /> | titula_vođe4 =<br /> | ime_vođe4 =<br /> <br /> | površina_bilješke =<br /> | površina_ukupna = 48.6 km²<br /> | površina_kopna =<br /> | površina_vode =<br /> | postotak_vode =<br /> | površina_uža =<br /> | površina_šira =<br /> | površina_prazno1_ime =<br /> | površina_prazno1 =<br /> | površina_prazno2_ime =<br /> | površina_prazno2 =<br /> | visina = 67 m<br /> | visina_izvor =<br /> | visina_max =<br /> | visina_min =<br /> <br /> | stanovništvo_godina = 2002.<br /> | stanovništvo_bilješke =<br /> | stanovništvo = 4.693<br /> | stanovništvo_gustoća = 97 st./km²<br /> | stanovništvo_uže =<br /> | stanovništvo_uže_gustoća =<br /> | stanovništvo_šire =<br /> | stanovništvo_šire_gustoća =<br /> | stanovništvo_prazno1_ime =<br /> | stanovništvo_prazno1 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno1 =<br /> | stanovništvo_prazno2_ime =<br /> | stanovništvo_prazno2 =<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno2 =<br /> <br /> | vremenska_zona =<br /> | utc_pomak =<br /> | vremenska_zona_DST =<br /> | utc_pomak_DST =<br /> | poštanski_broj = 26204<br /> | pozivni_broj = 013<br /> | gradovi_prijatelji =<br /> <br /> | prazno_ime = Registarska oznaka<br /> | prazno_info = PA<br /> | prazno1_ime =<br /> | prazno1_info =<br /> | prazno2_ime =<br /> | prazno2_info =<br /> | prazno3_ime =<br /> | prazno3_info =<br /> | prazno4_ime =<br /> | prazno4_info =<br /> | prazno5_ime =<br /> | prazno5_info =<br /> | prazno6_ime =<br /> | prazno6_info =<br /> <br /> | web_stranica = <br /> <br /> | bilješke =<br /> <br /> }}<br /> '''Opovo''' ili '''Opava''' ([[Srpski jezik|srp.]]: '''Опово''')<ref>[http://www.hkv.hr/razgovori/24448-hrvatski-jezik-moze-se-cuti-danas-i-u-banatu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] '' Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu'', 14. srpnja 2016. (pristupljeno stranici 4. prosinca 2017.)</ref> je naselje u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]), središte istoimene općine [[Opovo (općina)|Opovo]].<br /> <br /> ==Zemljopis==<br /> Opovo je seosko naselje u općini Opovo u Južnobanatskom okrugu. Nalazi se na lijevoj obali rijeke [[Tamiš]] sjeverno od [[Beograd|Beograda]].<br /> <br /> ==Povijest==<br /> [[Datoteka:Opovo,_street_detail.jpg|mini|lijevo|200px|Ulica u Opovu]]<br /> U okolici Opova postoje bogata arheološka nalazišta koja pripadaju periodu [[Starčevačka kultura|Starčevačke kulture]]. Iskopavanja su vršili američki arheolozi osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Neki od pronađenih predmeta nalaze se u muzeju u Pančevu. Velike zasluge pronalasku mnogobrojnih predmeta koji pripadaju tekovinama starčevačke kulture na teritoriji Opova pripadaju katoličkom svećeniku Andreasu Majeru, koji je te predmete sakupljao i predao ih pančevačkom muzeju.<br /> <br /> == Kultura ==<br /> 30. rujna [[2026.]] počeli su radovi na izgradnji Male Matice, kulturne ustanove Hrvata svečanim polaganjem vremenske kapsule. Predviđena je biti malim središtem kulturnog i društvenog života banatskih Hrvata. Površine je oko dvije stotine četvornih metara. Prostor za nju je ustupila mjesna župa sv. Elizabete. Potporu je dobila i od strane predstavnika lokalne samouprave Općine Opovo. Inicijator projekta je Udruga banatskih Hrvata. Opovačka Matica je namijenjena ponajviše vinskom turizmu.<ref>RTV: [https://www.rtv.rs/hr/vojvodina/u-opovu-poceli-radovi-na-izgradnji-jedne-od-sedam-matica_1747511.html '' U Opovu počeli radovi na izgradnji jedne od sedam matica'']. Radio-televizija Vojvodine. 30. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Jedna je sedam planiranih novih hrvatskih „Malih Matica“, projekta Vlade RH ''Sagradi mlin gdje je voda'' koji obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjena je okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. <ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026. <br>[https://mrosp.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: ''Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice.'' </ref> Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.<ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Stanovništvo==<br /> Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine u naselju živi 4.693 stanovnika, od toga 3.742 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 1.500 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,13.<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/index.php Statistički zavod Srbije]</small>''</ref><br /> <br /> Naselje je pretežno naseljen Srbima, početkom '90-ih godina prošloga stoljeća mnogo se Hrvata zbog [[Domovinski rat|pritisaka]] odselilo iz Opova, tako da danas [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] koji čine 5,77% stanovništva i najbrojnija su manjina u naselju. Opovski su Hrvati dali poznatog atletskog rekordera, državnog reprezentativca i poznatog partizanskog borca [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]].<ref>(srpski) [http://suistorija.wordpress.com/izvori-i-vrela/104-2/ Subotic nekada] [[Stevan Mačković]]: Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]<br /> [[Kategorija: Banat]]<br /> [[Kategorija:Općina Opovo]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ruma&diff=789218 Ruma 2026-09-30T17:53:00Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Ruma main place.JPG|mini|250px|Ruma - središte grada]]<br /> '''Ruma''' je gradić u srbijanskom dijelu [[Srijem]]a, u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]]. <br /> <br /> == Zemljopisni položaj ==<br /> Nalazi se u podnožju [[Fruška gora|Fruške gore]]. Broj stanovnika se procjenjuje na oko 38.000.<br /> <br /> Kroz Rumu prolazi 45. [[usporednica (zemljopis)|usporednica]].<br /> <br /> == Župa ==<br /> Svetac zaštitnik župe Ruma, u koju pored Rume, spadaju i [[Voganj|Vogalj]] i [[Mali Radinci|Male Radince]] (do 1817. i [[Irig]]), je [[sveti Leopold Mandić]] (od 1984.); rečena župa danas (kolovoz 2007.) ima tisuću pripadnika. <br /> <br /> == Ime ==<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Razvoju Rume je uvelike pridonijela Povelja slobode i raznih pogodnosti, koje je [[1. siječnja]] [[1749.]] ovom trgovištu izdao barun [[Marko Pejačević|Marko]] [[Pejačevići|Pejačević]].<br /> <br /> Ove povoljnosti su privukle mnoge doseljenike, ponaosob [[Nijemci u Vojvodini|Nijemce]] iz krajeva diljem Njemačke, čiji prvi doseljenici dolaze u Rumu već [[1746.]], a veće skupine su došle [[1749.]] i [[1762.]], tako da je Ruma bila ponajviše naseljena Nijemcima u to vrijeme; ostali su bili, u dosta manjem broju, [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] i [[Mađari u Vojvodini|Mađari]].<br /> <br /> Za vjerski život tamošnjih katolika su se skrbili [[franjevci]], također zaslugom baruna, kasnije grofova [[Pejačevići|Pejačevića]] Virovitičkih. Grofovska je ta obitelj, i to njen rumsko-[[Dvorac Pejačević u Retfali|retfalački]] ogranak, posjedovala Rumu i rumsko vlastelinstvo oko 130 godina, od 11. veljače [[1745.]] (kada ga je, u sklopu velikog [[Srijemska Mitrovica|mitrovičkog]] vlastelinstva, kupio barun Marko III. Aleksandar Pejačević) pa sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada je posjed rasparceliran i prodan. <br /> <br /> Župne knjige se vode od [[1746.]]<br /> <br /> Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik [[Ivan Lajknar]], Hrvat njemačkog podrijetla, svo vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlastiju je nadvladala i pogubljen je [[12. studenog]] [[1944.]] gdoine.<br /> <br /> == Promet ==<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> == Kultura ==<br /> * Zavičajni muzej Ruma<br /> * Mala Matica, kulturna ustanova Hrvata, djeluje pri HKPD Matija Gubec, utemeljena 2026.<ref>[https://web.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid021xtNY23gEJxTFyqQfTJGj9HvR2hXiCiVooU4QSQuT7RTr7bxduHP6tCau43MsgQVl&id=100064841132458 ''26. rujna (septembra) 2o26. god. upriličeno je svečano '']. Hrvatsko kulturno društvo Šid (HKD-Šid) na Facebooku. 30. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Znamenitosti ==<br /> Zgrada [[Hrvatski dom u Rumi|Hrvatskog doma]] jedna je od najreprezentativnijih građevina u Rumi, koja već na letimičan pogled nepogrešivo asocira na Rumu. Pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture i od velikog je kulturnog i povijesnog značaja za Rumu. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/batina/povijest/2170-neizvjesna-sudbina-biveg-hrvatskog-doma-u-rumi- Neizvjesna sudbina bivšeg Hrvatskog doma u Rumi ] Tekst i fotografija: Suzana Darabašić, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata</ref><ref>(srp.) [http://www.grad-ruma.net/ruma-sve-vesti/80-vesti/3114-dom-jna-rumski-dragulj-pomucenog-sjaja Dom JNA - rumski dragulj pomućenog sjaja ], grad-ruma.net, 12. ožujka 2013.</ref><br /> <br /> Zgrada [[Zgrada Zavičajnog muzeja u Rumi|Zavičajnog muzeja]] iz 1772., prvotno građena za [[Franjevačka gimnazija u Rumi|Franjevačku gimnaziju]], po narudžbi baruna [[Marko Pejačević|Marka Pejačevića]].<br /> <br /> 1813. je sagrađena rimokatolička [[Crkva Uzvišenja sv. Križa u Rumi|crkva Uzvišenja sv. Križa]].<br /> <br /> [[Sinagoga u Rumi]], sagrađena 1935. godine, srušena u Drugome svjetskom ratu. Nacisti su započeli rušenje, a hrvatsko Gradsko poglavarstvo Rume u NDH protivilo se daljnjem rušenju o čemu je izdalo dokument.<ref name="Erak">(srp.) [https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/04/30/petar-erak-rumski-jevreji-u-drugom-svetskom-ratu/ radio gornji grad] Petar Erak: ''Rumski Jevreji u Drugom svetskom ratu'', 30. travnja 2014. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)</ref><br /> <br /> [[Spomenik Revoluciji (Ruma)|Spomenik Revoluciji]], postavljen 1975..<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> == Hrvatske ustanove u Rumi ==<br /> * "Hrvatski sokol" iz 1906.<br /> * [[HKPD Matija Gubec Ruma|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]]<br /> * župni centar "sv. Leopold Mandić"<br /> * Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Ruma" <br /> * [[Hrvatska seljačka zadruga Ruma]] formirana 15. ožujka 1903.<br /> * [[Hrvatska ratarska čitaonica]], pravni sljednik HKPD Matija Gubec<br /> * Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo, pravni sljednik HKPD Matija Gubec<br /> * [[Hrvatski dom u Rumi]]<br /> * [[Rumska čitaonica]]<br /> * [[Pučka čitaonica u Rumi]]<br /> <br /> Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" se razvilo iz Ratarske čitaonice 1920. godine. Iako je hrvatsko društvo, u svoje članstvo je primalo i druge nacionalnosti, tako da su u njemu ima pored Hrvata, i Nijemaca, Mađara, Slovenaca i Srba.<br /> <br /> Ruma danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Antun Lombajer]], autor prve knjige "Povijest kirurgije" na hrvatskom jeziku <br /> *[[Slavko Mađer]], hrv. pisac<br /> *[[Paško Rakić]], hrv. akademik i liječnik<br /> *[[Rajka Vali]] (Valerija Raukar), hrv. glazbenica<br /> *[[Đuro Palaić]], hrv. pjesnik<br /> *[[Atanasije Stojković]] (1773. - 1832.) filozof, romanopisac i prosvjetitelj<br /> *[[Slavoljub Vorkapić]], (Slavko Vorkapich; 17. ožujka 1894. — 20. listopada 1976.), američki filmski teoretičar, montažer i redatelj srpskog podrijetla<br /> *[[Viktor Rosenzweig]] (Ruma, 1914. - Zagreb, Dotršćina, 09. srpnja 1941.), pjesnik, politički djelatnik i agronom.<br /> *[[Andrija Karčić]], hrv. političar, zastupnik i diplomat<br /> <br /> == Šport ==<br /> Sportski klubovi:<ref>[http://www.ruma.svz.rs/clanovi Članovi - SAVEZ SPORTOVA OPŠTINE RUMA]</ref><br /> * Tekvondo klub "ZMAJ", osnovan 2000.<br /> * Ženski odbojkaški klub „Ruma“, osnovan 1994., prestankom rada OK ''Gimnazijalac-Sava komerc''<br /> * Planinarsko smučarsko društvo „Borkovac“<br /> * Sportski klub – škola fudbala "Ruma", osnovan 1998.<br /> * Boćarski klub Dalmatinac, osnovan 1987. godine (Rade Kljajić, Srđan Butorac, Zoran Milankov, Janko Brelih i Miran Kljajić).<ref>[http://www.simanovci.rs/page/32/?module=news&catid&topic=55&allstories=1&lang=lat Šimanovci _ Лепота села у Срему - Страна 32]</ref><ref>[http://www.sportin.biz/Bo%C4%87anje/Dogadjaji-ostalo/Cetvrt_veka_BK_Dalmatinac_Bocarski_hepening_u_Rumi_2012100713115.html Četvrt veka BK Dalmatinac - Boćarski hepening u Rumi, Autor Živko Radivojević, 07 October 2012 ] </ref> Boćar BK Dalmatinac Srđan Butorac, reprezentativac je Srbije,<ref>[http://www.oks.org.rs/takmicenja/mediteranske-igre/xvii-igre-mersis-2013/bocanje-mediteranske-igre-mersin-2013/ Boćanje - Mediteranske igre Mersin 2013 - Olimpijski komitet Srbije]</ref> i boćarke BK Dalmatinac Nataša Antonjak,<ref>[http://www.sportin.biz/Intervju/ostalo/Sjajna_godina_za_Nata%C5%A1u_Antonjak_-_Medalje_na_sve_strane_2013122416973.html Sjajna godina za Natašu Antonjak - Medalje na sve strane, Autor Živko Radivojević, Tuesday, 24 December 2013] </ref> Ivana Sajić<ref>[http://www.sportin.biz/Bo%C4%87anje/Takmicenje/Zlatni_Bojan_Dimitrijevic_2013102016352.html Zlatni Bojan Dimitrijević, Autor Živko Radivojević, Sunday, 20 October 2013] </ref> i Nada Nedeljković.<ref>[http://www.sportin.biz/Bocanje/Takmicenje/Prvenstvo_Vojvodine_Sremci_odlicni_201007126282.html Prvenstvo Vojvodine, Sremci odlični, Autor Živko Radivojević, Monday, 12. srpnja 2010.] </ref> Njih četvero natjecali su se na [[Mediteranske igre 2013.|Mediteranskim igrama 2013.]]<ref>[http://www.oks.org.rs/takmicenja/mediteranske-igre/xvii-igre-mersis-2013/bocanje-mediteranske-igre-mersin-2013/ Boćanje - Mediteranske igre Mersin 2013 - Olimpijski komitet Srbije]</ref> Nataša Antonjak je osvajačica brončane medalje s Mediteranskih igara 2013., a u klasičnoj disciplini par Nataša Antonjak i Ivana Sajić osvojile su zlatnu medalju na europskom prvenstvu u Komiži listopada 2013.<ref>[http://www.telegraf.rs/sport/850122-prvo-evropsko-zlato-za-srpsko-bocanje-osvojile-su-devojke-u-hrvatskoj Prvo evropsko zlato za srpsko boćanje osvojile su devojke u Hrvatskoj!, Telegraf, 10. Oktobar 2013.]</ref> Srpska reprezentativka s europskog prvenstva za žene u Komiži, Dušica Orlović također je igračica BK Dalmatinac, a natjecala se u brzinskom gađanju.<ref>[http://www.sportin.biz/Bocanje/Takmicenje/Prvenstvo_Evrope_za_zene_Solidne_predstavnice_Srbije_2013100316112.html Prvenstvo Evrope za žene - Solidne predstavnice Srbije, Autor Živko Radivojević, Thursday, 03 October 2013]</ref><ref>[http://www.sportin.biz/Bocanje/Takmicenje/Prvenstvo_Vojvodine_Sremci_odlicni_201007126282.html Prvenstvo Vojvodine, Sremci odlični, Autor Živko Radivojević, Monday, 12 July 2010] </ref><br /> * Nogometni klub GFK Sloven, član Srijemske lige<ref>[http://www.simanovci.rs/2012/08/30/fudbal-sremska-liga-2/?lang=lat Šimanovci Fudbal – SREMSKA LIGA, Postavljeno dana: 30. 08. 2012.]</ref> <br /> * Nogometni klub FK Fruška gora, član 2. srijemske lige.<ref>[http://www.sportin.biz/Fudbal/Druga_Sremska_liga/Cudo_u_Rumi_13_golova_2015050321181.html Čudo u Rumi - 13 golova, Autor Andjelko Belic , Sunday, 03 May 2015 ]</ref><br /> * Nogometni klub FK 1. maj<br /> * Nogometni klub FK Jedinstvo<br /> * Nogometni klub FK Sunce<br /> * Klub američkog nogometa ''Guardians Ruma''<br /> * Ženski košarkaški klub „Ruma 92“<br /> * Košarkaški klub „Ruma“<br /> * Košarkaški klub „Ru-koš“<br /> * Odbojkaški klub „Sloven“<br /> * Rukometni klub „Ruma“<br /> * Ženski rukometni klub „Sloven“<br /> * Džudo klub „Ruma“<br /> * Džudo klub „Sloven“<br /> * Savate boks klub „Ruma“<br /> * Karate klub „Ruma“<br /> * Karate klub „Sloven“<br /> * Boks klub „Sloven“<br /> * Tekvondo klub „Srem“<br /> * Aikido klub „Srce Srema“<br /> * Kuglački klub „Sloven“<br /> * Ženski kuglaški klub „Srem“<br /> * Atletski klub „Ruma“<br /> * Stolnoteniski klub „Ruma“<br /> * Šahovski klub „Sloven“<br /> * Aero klub „Fruškogorski zmaj“<br /> * Teniski klub „Vest gem“<br /> * Sportski klub odgajivača golubova „Krila 74“<br /> * Biciklistički klub „Agrressive”<br /> * Aerobik klub „Fit-forma“<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> *[http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm Glavom u pijesak] {{eng oznaka}}<br /> *[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=10&no=1 Srijemska rapsodija za tamburašku dušu]<br /> *[http://www.zupa-ruma.org.yu/povijest.htm Povijest župe Ruma]<br /> *[http://82.117.206.28/Develop/Hrvatska_rijec.nsf/ec66cd63d1edb951c12571b700416ce6/d303d172b384974ec12572d40038632f?OpenDocument Medijska dokumentacija] Hrvatska riječ: Veliki jubilej društva, 04. svibnja 2007.<br /> <br /> {{Mrva-zemlj}}<br /> <br /> [[Kategorija:Ruma| ]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=HKPD_Matija_Gubec_Ruma&diff=789217 HKPD Matija Gubec Ruma 2026-09-30T17:49:48Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>[[Datoteka:HKPD Matija Gubec Ruma.jpg|mini|desno]]<br /> '''Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec Ruma''' je kulturno društvo [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz [[Ruma|Rume]], AP Vojvodina, Srbija. <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Osnovano je [[1903.]] godine.<ref>[http://www.hnv.org.rs/institucije_udruge_organizacije.php Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] ''Hrvatske udruge i organizacije'' (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref> Sjedište je u Glavnoj 247, Ruma. Predsjednik je Pavle Škrobot. <br /> Spada u najstarija društva u Vojvodini. Bez prekida djeluje od 1903. godine. Osnovna zadaća HKPD-a je okupljanje i edukacija članstva, a naročito mladih, da bi uz umjetnost, glazbu, ples i obrazovanje obogatili svoj osobni život, te pozitivno utjecali na okruženje i životni prostor kojem pripadaju. Bio je sa svojim ''Velikim tamburaškim orkestrom'' među osnivačima ''Festivala jugoslavenske tamburaške glazbe'' u Osijeku 1937. - današnjeg [[Festival hrvatske tamburaške glazbe|Festivala hrvatske tamburaške glazbe]], Festivala muzičkih društava Vojvodine u Rumi 1964. godine, na kojima je osvojio brojne medalje. Veliki tamburaški orkestar HKPD-a je bio u emisijama [[TV Novi Sad]], na festivalu [[Vojvođanske zlatne žice]], festivala Sava Vukosavljev u Zmajevu.<br /> <br /> Pri ''Matiji Gubcu'' je 26. rujna [[2026.]] svečano otvorena mala Matica, kulturna ustanova Hrvata.<ref>[https://web.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid021xtNY23gEJxTFyqQfTJGj9HvR2hXiCiVooU4QSQuT7RTr7bxduHP6tCau43MsgQVl&id=100064841132458 ''26. rujna (septembra) 2o26. god. upriličeno je svečano '']. Hrvatsko kulturno društvo Šid (HKD-Šid) na Facebooku. 30. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Prva je od sedam planiranih novih hrvatskih „Malih Matica“, projekta Vlade RH ''Sagradi mlin gdje je voda'' koji obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjena je okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. Glavni korisnik Matice u Rumi je mjesni HKPD Matija Gubec.<ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026. <br>[https://mrosp.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: ''Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice.'' </ref> Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.<ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Sekcije ==<br /> <br /> Ima dramsku sekciju, Veliki tamburaški orkestar, Školu za tamburu i Sportsku sekciju, za mali nogomet. <br /> <br /> == Aktivnosti ==<br /> <br /> Priređuje predavanja iz poljoprivrede, koje održavaju eminentni Institut za ratarstvo i povrtlarstvo iz Novog Sada, Zemun-Polja. Predstavlja književna djela. Održava brojne manifestacije. Od regionalnog značaja su ''Igranka u povodu Sveta tri kralja – kraljci'' koja se održava prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, ''Maškare'' u subotu prije početka korizme u veljači, ''Godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra'' polovicom travnja, ''Malonogometni turnir povodu dana župne zajednice „Uzvišenja Svetog Križa“'' u prvoj polovici rujna, ''Božićni koncert'', ''Srijemci Srijemu'' koju u travnj održava skupa s drugim hrvatskim udrugama u Srijemu. Od lokalna značaja su ''Igranka povodu završetka žetvenih radova'' polovicom srpnja, ''Igranka povodu završetka berbe grožđa – grožđenbal'' u listopadu. Od općinskog značaja su ''Koncert Velikog tamburaškog orkestra u povodu godišnjice društva'' u studenome, sudjelovanje na manifestaciji „Kulturno ljeto“ u Rumi u srpnju i kolovozu. Republičkog značaja je sudjelovanje na [[Festival tamburaških orkestara Srbije|Festivalu tamburaških orkestara Srbije]] u Rumi u studenome. Međunarodnog je značaja ''Susret društava s nazivom Matija Gubec'', posljednjeg vikenda u rujnu. Društvo sudjeluje i na Rumskoj fijakerijada, festivalu RUMFEST, Kulturnoj jeseni i dr. U prostorijama društva obilježavaju se i blagdani poput svetog Vinka, svetog Valentina i dr. Veliki tamburaški orkestar HKPD Matija Gubec snimio je u studiju „M“ Radio Novog Sada CD [[Muzika tamburaša]] 2005. godine. Na CD-u su 21 skladba dirigenta Josipa Jurce, inače dirigenta, a [[Sremska televizija]] od tog je materijala snimila 12 spotova.<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/srijem/41-hrvatsko-kulturno-prosvjetno-drutvo-matija-gubec-ruma ZKVH] ''Hrvatsko kulturno- prosvjetno društvo „Matija Gubec“ – Ruma'', 6. travnja 2010. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.matija-gubec.org.rs/ Službene stranice]<br /> *(srp.) [http://sremskevesti.rs/15-medunarodni-susreti-drustava-matija-gubec-u-rumi/ Sremske vesti] ''15. Međunarodni susreti društava Matija Gubec u Rumi'', 19. lipnja 2017.<br /> {{GLAVNIRASPORED:Matija Gubec, Ruma}}<br /> [[Kategorija:Hrvatska kulturno-umjetnička društva iz Vojvodine]]<br /> [[Kategorija:Srijemski Hrvati]]<br /> [[Kategorija:Ruma]]<br /> [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=HKPD_Matija_Gubec_Ruma&diff=789216 HKPD Matija Gubec Ruma 2026-09-30T17:45:36Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>[[Datoteka:HKPD Matija Gubec Ruma.jpg|mini|desno]]<br /> '''Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec Ruma''' je kulturno društvo [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] iz [[Ruma|Rume]], AP Vojvodina, Srbija. <br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Osnovano je [[1903.]] godine.<ref>[http://www.hnv.org.rs/institucije_udruge_organizacije.php Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] ''Hrvatske udruge i organizacije'' (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref> Sjedište je u Glavnoj 247, Ruma. Predsjednik je Pavle Škrobot. <br /> Spada u najstarija društva u Vojvodini. Bez prekida djeluje od 1903. godine. Osnovna zadaća HKPD-a je okupljanje i edukacija članstva, a naročito mladih, da bi uz umjetnost, glazbu, ples i obrazovanje obogatili svoj osobni život, te pozitivno utjecali na okruženje i životni prostor kojem pripadaju. Bio je sa svojim ''Velikim tamburaškim orkestrom'' među osnivačima ''Festivala jugoslavenske tamburaške glazbe'' u Osijeku 1937. - današnjeg [[Festival hrvatske tamburaške glazbe|Festivala hrvatske tamburaške glazbe]], Festivala muzičkih društava Vojvodine u Rumi 1964. godine, na kojima je osvojio brojne medalje. Veliki tamburaški orkestar HKPD-a je bio u emisijama [[TV Novi Sad]], na festivalu [[Vojvođanske zlatne žice]], festivala Sava Vukosavljev u Zmajevu.<br /> <br /> Pri ''Matiji Gubcu'' je 26. rujna [[2026.]] svečano otvorena mala Matica, kulturna ustanova Hrvata.<ref>[https://web.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid021xtNY23gEJxTFyqQfTJGj9HvR2hXiCiVooU4QSQuT7RTr7bxduHP6tCau43MsgQVl&id=100064841132458 ''26. rujna (septembra) 2o26. god. upriličeno je svečano '']. Hrvatsko kulturno društvo Šid (HKD-Šid) na Facebooku. 30. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Prva je od sedam planiranih novih hrvatskih „Malih Matica“, projekta Vlade RH ''Sagradi mlin gdje je voda'' koji obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjena je okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. Glavni korisnik Matice u Rumi je mjesni HKPD Matija Gubec.<ref>[https://mrosp.gov.hr/vijesti/u-rumi-otvorena-prva-od-sedam-hrvatskih-malih-matica-u-srbiji/14123 '' '']. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026. <br>[https://mrosp.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: ''Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice.'' </ref> Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.<ref>RTV (Dražen Štimac): [https://www.rtv.rs/hr/drustvo/mala-matica-u-rumi-novi-prostor-za-ocuvanje-hrvatske-tradicije_1747095.html ''Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije '']. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Sekcije ==<br /> <br /> Ima dramsku sekciju, Veliki tamburaški orkestar, Školu za tamburu i Sportsku sekciju, za mali nogomet. <br /> <br /> == Aktivnosti ==<br /> <br /> Priređuje predavanja iz poljoprivrede, koje održavaju eminentni Institut za ratarstvo i povrtlarstvo iz Novog Sada, Zemun-Polja. Predstavlja književna djela. Održava brojne manifestacije. Od regionalnog značaja su ''Igranka u povodu Sveta tri kralja – kraljci'' koja se održava prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, ''Maškare'' u subotu prije početka korizme u veljači, ''Godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra'' polovicom travnja, ''Malonogometni turnir povodu dana župne zajednice „Uzvišenja Svetog Križa“'' u prvoj polovici rujna, ''Božićni koncert'', ''Srijemci Srijemu'' koju u travnj održava skupa s drugim hrvatskim udrugama u Srijemu. Od lokalna značaja su ''Igranka povodu završetka žetvenih radova'' polovicom srpnja, ''Igranka povodu završetka berbe grožđa – grožđenbal'' u listopadu. Od općinskog značaja su ''Koncert Velikog tamburaškog orkestra u povodu godišnjice društva'' u studenome, sudjelovanje na manifestaciji „Kulturno ljeto“ u Rumi u srpnju i kolovozu. Republičkog značaja je sudjelovanje na [[Festival tamburaških orkestara Srbije|Festivalu tamburaških orkestara Srbije]] u Rumi u studenome. Međunarodnog je značaja ''Susret društava s nazivom Matija Gubec'', posljednjeg vikenda u rujnu. Društvo sudjeluje i na Rumskoj fijakerijada, festivalu RUMFEST, Kulturnoj jeseni i dr. U prostorijama društva obilježavaju se i blagdani poput svetog Vinka, svetog Valentina i dr. Veliki tamburaški orkestar HKPD Matija Gubec snimio je u studiju „M“ Radio Novog Sada CD [[Muzika tamburaša]] 2005. godine. Na CD-u su 21 skladba dirigenta Josipa Jurce, inače dirigenta, a [[Sremska televizija]] od tog je materijala snimila 12 spotova.<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/srijem/41-hrvatsko-kulturno-prosvjetno-drutvo-matija-gubec-ruma ZKVH] ''Hrvatsko kulturno- prosvjetno društvo „Matija Gubec“ – Ruma'', 6. travnja 2010. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref><br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.matija-gubec.org.rs/ Službene stranice]<br /> *(srp.) [http://sremskevesti.rs/15-medunarodni-susreti-drustava-matija-gubec-u-rumi/ Sremske vesti] ''15. Međunarodni susreti društava Matija Gubec u Rumi'', 19. lipnja 2017.<br /> {{GLAVNIRASPORED:Matija Gubec, Ruma}}<br /> [[Kategorija:Hrvatska kulturno-umjetnička društva iz Vojvodine]]<br /> [[Kategorija:Srijemski Hrvati]]<br /> [[Kategorija:Ruma]]<br /> [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Makarska&diff=789215 Makarska 2026-09-23T04:40:29Z

<p>Suradnik10: /* Poznate osobe */</p> <hr /> <div>{{Infookvir grad<br /> | ime = Makarska<br /> | zastava = Zastava Makarske.gif<br /> | članak o zastavi = Zastava grada Makarske<br /> | grb = Makarska (grb).gif<br /> | članak o grbu = Grb grada Makarske<br /> | slika_panorama = Makarska from port.jpg<br /> | veličina_slike = 280px<br /> | opis_slike = <br /> | županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}<br /> | površina = 40.00<br /> | površina_bilješke = <br /> | površina_uža = 28,00 <br /> | visina = 7<br /> | visina_izvor = <br /> | visina_max = 350<br /> | visina_min = 0<br /> | broj stanovnika = 13.834<br /> | stanovništvo_godina = 2011.<br /> | stanovništvo_bilješke = <br /> | stanovništvo_gustoća = 350<br /> | stanovništvo_uže = 13.426<br /> | stanovništvo_uže_gustoća = 480 <br /> | stanovništvo_šire = 26.022 <br /> | stanovništvo_šire_naziv =[[Makarsko primorje]] <br /> | gradonačelnik = Zoran Paunović ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske |SDP]])<br /> | broj članova poglavarstva = <br /> | gradsko vijeće ime = <br /> | predsjednik vijeće =dr. Marko Ožić-Bebek ([[Hrvatska demokratska zajednica |HDZ]]) <br /> | gradsko vijeće =17 članova <br /> | gradska naselja = Makarska, [[Veliko Brdo (Makarska)|Veliko Brdo]]<br /> | samoupravne jedinice = <br /> | broj samoupravnih jedinica =7 <br /> | dan grada = [[24. listopada]]<br /> | zaštitnik = [[Klement I.|Sveti Klement]]<br /> | poštanski broj = 21300<br /> | pozivni broj = (0)21<br /> | autooznaka = MA<br /> | web_stranica = [http://www.makarska.hr www.makarska.hr]<br /> | z. širina = 43.293<br /> | z. dužina = 17.020<br /> | karta2 = Splitsko-dalmatinska županija<br /> | naziv karte2 = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> | bilješke = <br /> }}<br /> <br /> '''Makarska''' je priobalni grad u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], smješten podno planine [[Biokovo]]. Središte je [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]] (poznato pod imenom, ''Makarska rivijera''), [[Mikroregija|mikroregije]] koja se proteže od [[Brela]] na zapadu do [[Gradac|Gradca]] na istoku. Makarska s gradskim naseljem [[Veliko Brdo (Makarska)|Veliko Brdo]] ima 13.834 stanovnika.<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_2496.html "Grad Makarska"], DZS, popis stanovništva 2011.</ref><br /> <br /> Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]], a i današnja [[Splitsko-makarska nadbiskupija]] nosi makarsko ime u sebi.<br /> <br /> == Ime ==<br /> Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od [[Fenički jezik|feničkog]] naziva za [[grimiz]] odnosno [[purpur]] (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata [[Bolinus brandaris|volcima]], vrstom puževa od koje su [[Feničani]] proizvodili boju po kojoj su prozvani.<ref name=vlblog>Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri [http://blog.vecernji.hr/veljko-barbieri/2011/06/ Puževi iz feničkog mita], lipanj 2011., preuzeto [[22. listopada]] [[2012.]]</ref><ref name=nac>Nacional [http://www.nacional.hr/clanak/12814/fenicki-grimiz-iz-volkove-kucice KUHARSKI KANCONIJER] Fenički grimiz iz volkove kućice</ref><br /> <br /> == Zemljopisni položaj ==<br /> [[Datoteka:Makarska Municipality.PNG|mini|lijevo|položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> [[Slika:Biokovo_00018.JPG|mini|250px|pogled s Biokova]]<br /> Makarska je smještena u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na dodiru [[Biokovo|Biokova]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.<br /> <br /> Grad Makarska zauzima središnji položaj u [[Makarsko primorje|Makarskom primorju]], ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon [[Split]]a), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.<br /> <br /> Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina [[Biokovo]] (najveći vrh [[Sveti Jure (Biokovo)|Sv. Jure]], 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima [[Brač]]em i [[Hvar]]om povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.<br /> <br /> Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, ''Osejave'' i ''Sv. Petra''. [[Flis|Flišna]] zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima [[Tučepi]]ma i [[Krvavica|Krvavici]].<br /> <br /> == Klima ==<br /> Makarska ima [[Mediteranska klima|mediteransku (sredozemnu) klimu]]. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. <br /> Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18,9°C.<br /> 18. kolovoza 2025. postavljena je još jedna meteorološka postaja u Makarskoj. Dijelom je meteorološke mreže Neverina, a daje svježe podatke o temperaturi zraka, vlažnosti, tlaku, vjetru, oborinama i [[UV indeks|indeksu]] ultraljubičastog zračenja Sunca. Postaja je na lokaciji Macel.<ref>[https://www.neverin.hr/postaja/makarska-macel/ ''Meteorološka postaja Makarska — Macel'']. Neverin. Pristupljeno 19. kolovoza 2025.</ref><ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/energija-i-ekologija/u-dalmaciji-postavljena-nova-meteoroloska-postaja/245292 ''U Dalmaciji postavljena nova meteorološka postaja! '']. Dalmatinski portal. 18. kolovoza 2025. Pristupljeno 19. kolovoza 2025.</ref><br /> <br /> == Povijest ==<br /> Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.]] dogodila se između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. Pobijedili su Neretvani. <br /> <br /> Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz [[16. stoljeće|16. st.]], za vrijeme [[Osmansko Carstvo|turskih]] osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod [[Mletačka Republika|mletačku]] vlast, potom pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Nakon [[Napoleon]]ovih pobjeda početkom [[19. stoljeće|19. st.]] i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao [[Napoleonov spomenik u Makarskoj|Napoleonov spomenik]]. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.<br /> <br /> == Administracija i politika ==<br /> [[Datoteka:Bay Makarska.jpg|mini|280px|Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima|alt=]]<br /> Makarska je po svom ustrojstvu [[grad]]. Članovi [[Gradsko vijeće|gradskog vijeća]] biraju se na [[Lokalni izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]]. <br /> <br /> [[Datoteka:Makarska-bs-011.jpg|ništa|mini|Općina Grada Makarske]]<br /> <br /> Među članovima Graskog vijeća u Makarskoj bila je i [[Hloverka Novak Srzić]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]).<br /> <br /> <br /> ==== Izbori ====<br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2017. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Za gradonačelnika izabran je '''Jure Brkan'''. <br /> <br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2013. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]. Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] izabran je '''Tonči Bilić'''. <br /> <br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2005. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[SDP]]''.'' Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] izabran je '''Siniša Srzić''' ''(nezavisni kandidat).''<br /> <br /> Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] trebao je preuzeti '''Dragan Srzić''' ''([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])'', ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika '''Siniše Srzića''' ''(nezavisnog kandidata)'' u [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]. <br /> <br /> Dana [[17. svibnja]] [[2007.]] godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane [[Uprava|Središnjeg državnog ureda za upravu]], a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] i imenovanje novog. <br /> <br /> Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] grada imenovan je dr. '''Marko Ožić Bebek''' ''([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])''.<br /> [[Datoteka:Makarska - crvena polupodmornica danju.jpg|mini|180px|Crvena [[polupodmornica]] u makarskoj luci kao turistička atrakcija|alt=]]<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je [[turizam]]. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.<br /> <br /> == Demografija ==<br /> === Popis 2021. ===<br /> <br /> === Popis 2011. ===<br /> Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] godine, grad Makarska ima 13.834 stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 95,43%,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref><br /> <br /> === Popis 2001. ===<br /> Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13.716 stanovnika.<br /> <br /> ===Popis 1991.===<br /> <br /> {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska}}<br /> <br /> == Kultura ==<br /> * [[Franjevački samostan (Makarska)|Franjevački samostan]]<br /> * [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]<br /> * Gradska glazba Makarska, osnovana [[1826.]]<br /> * [[Folklorni ansambl Tempet|Folklorni ansambl "Tempet"]], sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj rivijeri, te njeguje tradiciju i običaje s Makarskog primorja<br /> * [[Galerija Antun Gojak]]<br /> * [[Gradski muzej Makarska|Gradski muzej]] <br /> * [[Institut Planina i more]] pri franjevačkom samostanu<br /> * [[Malakološki muzej Makarska|Malakološki muzej]] pri franjevačkom samostanu<br /> <br /> Svetac zaštitnik grada Makarske i [[Makarska biskupija|makarske biskupije]] je [[Klement I.|sveti Klement]].<br /> Makarska ima svoje starogradske plesove: [[điger]] i [[tempet]].<ref>[https://mobile.facebook.com/people/FA-Tempet/100066310281631 ''O nama'']. FA Tempet na Facebooku. Pristupljeno 23. lipnja 2023.</ref><br /> U Makarskoj izlaze tjednici [[Makarska kronika]] i [[Makarsko primorje (tjednik)|Makarsko primorje]]<ref>Razlikovati od istoimenog izdanja Muzej revolucije Centra za kulturu općine Makarska, koje izlazi neredovito od 1990. godine.</ref> (koje nastavlja rad tiskovine [[Makarska rivijera (tjednik)|Makarske rivijere]]), koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka. Na internetu djeluje informativni portal [[Makarska danas]]. U prošlosti je izlazio omladinski list [[Lom (časopis)|Lom]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.{{izvrsna}}</ref><br /> <br /> Iz Makarske dolazi glazbeni sastav [[Zbunjeni]] i [[Rezerve]] (gitarist [[Ante Puharić]] Beg)<ref>Razgovarala Ivona Ćirak: [https://makarskadanas.hr/bez-pituravanja-ante-puharic-beg-sve-je-u-glazbi-na-neki-nacin-vec-stvoreno-ali-uvijek-mozes-dodati-i-dio-sebe '' BEZ PITURAVANJA Ante Puharić Beg: Sve je u glazbi na neki način već stvoreno, ali uvijek možeš dodati i dio sebe'']. Makarska danas. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> Manifestacije koje se održavaju u Makarskoj su:<br /> *[[Makarsko kulturno ljeto]]<br /> * Međunarodni festival etno glazbe [[MEtno]]<br /> *[[Makarska Jazz Festival]]<br /> *[[Big Band Makarska]]<ref>[https://www.facebook.com/BigBandMakarska?locale=hr_HR ''Profil Big Banda Makarske''] na Facebooku. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.</ref><ref>[www.youtube.com/@bigbandmakarska14 ''Kanal Big Banda Makarske''] na YouTubeu. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.</ref><br /> *[[Makarski festival stripa]] - MaFest<br /> * Projekt ''Maestrale''<br /> * Za promicanje astronomije osnovana je [[Makarska zvjezdarnica]] koju vodi mjesno astronomsko društvo DAUP Orion. Oko zvjezdarnice je astro-park.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Alen Bokšić]], bivši hrvatski nogometaš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u 1990.-ima. Bio je je član stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije<br /> *[[Petar Kaer]], hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga<br /> *[[Grozdan Knežević]], hrvatski arhitekt, rođen [[1928.]] godine<br /> *[[Žanamari Lalić]] - hrv. pjevačica <br /> *[[Andrija Liepopili]], hrvatski svećenik, političar, novinar i publicist<ref name="hungaricana">[https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.</ref><ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28122008/antun-liepopili Zadarski list]</ref><br /> *[[Ante Lulić]], provincijal [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja]], generalni definitor franjevačkog reda i generalni vizitator franjevačkih provincija u Dalmaciji i Italiji, crkveni povjesničar, borac za hrvatsku kulturu<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_L/Lulic_Ante_1812_1888.xml Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann], ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.</ref><br /> *[[Mirando Mrsić]], hrvatski liječnik,hematolog,sveučilišni profesor i političar.Bivši ministar rada i mirovinskog sustava,saborski zastupnik.<br /> *[[Vjekoslav Cezar Pavišić]] (Luigi Cesare Pavissich) (1823.-1905.), hrv. učitelj i pisac, svećenik, autor jezičnih priručnika<ref>(nje.) S. Cella: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_P/Pavissich_Luigi-Cesare_1823_1905.xml Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller] ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.</ref><ref>O. Franić/IvoR: [http://www.makarsko-primorje.com/?p=63455 Makarsko primorje], Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o [[epidemija kuge u Makarskoj 1815.|epidemiji]] kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref><br /> *[[Iva Visković]], hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> *[[Ivan Cvitanušić]], hrv. filozof, romanopisac, komparatist, povjesničar<br /> *[[Dražen Lalić]], hrv. sociolog<br /> *[[Vinko Garmaz]], hrv. filmaš, pionir lokalne televizije, filmski pedagog<br /> *[[Ivo Raffanelli]], zapovjednik Hrvatske ratne mornarice<br /> *[[Zlatica Rica]], mati makarske alternativne umjetničke scene<ref>MD: [https://makarska-danas.com/jadranska-ulica-udruga-mart-oslikava-mural-posvecen-zlatici-rica1/ '' JADRANSKA ULICA Udruga mART oslikava mural posvećen Zlatici Rici'']. Makarska danas. 4. ožujka 2022. Pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=tkY8McxeGYQ ''In memoriam Zlatica Rica 2008 2019] Kanal Makarske televizije na YouTubeu</ref><ref>[https://hr-hr.facebook.com/foton.makarska/videos/malt-in-memoriam-zlatica-rica-2008-2018/250236339167968/ Foton - MALT - In memoriam Zlatica Rica 2008. — 2019.], Facebook.</ref><br /> *[[Matko Kostanić]], hrv. vaterpolist, zaslužni vaterpolski trener, dužnosnik i športski entuzijast<br /> *[[Veljko Barbieri]]<br /> *[[Jure Puharić|Jure Puharić Beg]]<br /> *[[Tanja Šimić Queiroz]], mezzosopranistica<ref>[https://makarska.hr/novosti/subotnji-koncert-dubrovackog-simfonijskog-orkestra-pojacan-i-makarskim-snagama] {{napraviti}}</ref><br /> <br /> == Šport ==<br /> {| style="text-align: top;"<br /> |- <br /> |<br /> * Atletski klub "Sveti Marko" <br /> * Badminton klub "Arka"<br /> * Biciklistički klub "Makarska"<br /> * Boćarski klub "Makarska"<br /> * Jedriličarski klub "Bura"<br /> * Klub jedrenja na dasci "Jedro"<br /> * Judo klub "Biokovo"<br /> * Kickboxing klub "Mawashi"<br /> * [[KK Amfora Makarska|Košarkaški klub "Amfora"]] <br /> | <br /> * Kuglački klub "Biokovo"<br /> * Maketarski klub "Sveti Petar"<br /> * [[MNK Novo Vrijeme Makarska|Malo nogometni klub "Novo vrijeme"]] <br /> * [[RNK Zmaj Makarska|Radnički nogometni klub "Zmaj"]]<br /> * Odbojkaški klub "Makarska"<br /> * [[Speleološko alpinistički klub Ekstrem|Spelološko alpinistički klub "Ekstrem"]] <br /> * Hrvatsko planinarsko društvo "Biokovo"<br /> * Športsko plesni klub "Briljantin"<br /> * [[Ragbi klub Makarska rivijera|Ragbi klub "Makarska rivijera"]]<br /> | <br /> * Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"<br /> * Rukometni klub "Kingtrade"<br /> * Ženski rukometni klub "Makarska"<br /> * Šahovski klub "Makarska"<br /> * Tenis klub "Makarska"<br /> * [[Vaterpolski klub Galeb Makarska rivijera|Vatrepolo klub "Galeb"]]<br /> * Veslački klub "Biokovo"<br /> {{0}}<br /> {{0}}<br /> |}<br /> <br /> <br /> * Natjecanja koja organizira [[Udruga malog nogometa Makarska]] su: <br /> ** [[Liga malog nogometa Makarska]] <br /> ** [[Liga veterana malog nogometa Makarska]] <br /> ** [[Liga kup UMN Makarska]] <br /> ** [[Kup veterana malog nogometa Makarska]]<br /> **''Memorijalni malonogometni turnir "Kobac" održava se od 1996.<br /> <br /> 1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom [[Makarska International Championship]].<br /> <br /> 13. i 14. rujna 2025. u Makarskoj se održalo prvo međunarodno natjecanje u skokovima u vodu s obalnog strmaca (''cliff jumping''). Održava se u organizaciji Sportske udruge za skokove u vodu Grota. Mjesto održavanja je poluotok [[Sveti Petar (poluotok)|Sveti Petar]], iznad špilje Grote.<ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/prvi-put-u-makarskoj-medunarodno-natjecanje-u-skokovima-u-vodu/246320 ''PRVI PUT U MAKARSKOJ Međunarodno natjecanje u skokovima u vodu '']. Dalmatinski portal. 29. kolovoza 2025. Pristupljeno 31. kolovoza 2025.</ref><br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> <br /> ===Osnovne škole===<br /> * Osnovna škola [[Petar Perica|oca Petra Perice]]<br /> * Osnovna škola Stjepana Ivičevića<br /> * Osnovna glazbena škola, dio [[Glazbena škola Makarska|Glazbene škole Makarske]]<br /> <br /> ===Srednje škole===<br /> * Srednja strukovna škola<br /> * Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića<br /> * Srednja glazbena škola, dio [[Glazbena škola Makarska|Glazbene škole Makarske]]<br /> <br /> == Znamenitosti ==<br /> * Svetište [[Vepric]]<br /> * [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]<br /> * [[Crkva sv. Filipa u Makarskoj|crkva sv. Filipa]]<br /> * [[Crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu]]<br /> * [[Crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu]]<br /> * [[Park prirode Biokovo]]<br /> * [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Makarskoj|Franjevački samostan i crkva sv. Marije]] te [[Malakološki muzej u Makarskoj|Malakološki muzej]] u samostanu<br /> * Barokna [[Česma u Makarskoj|česma]] na Kačićevom trgu<br /> * [[Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj|Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću]]<br /> * [[Napoleonov spomenik u Makarskoj|Napoleonov spomenik]]<br /> * [[Spomenik palim borcima, Veliko Brdo]]<br /> * [[Spomenik revoluciji u Makarskoj|Spomenik revoluciji]]<br /> * Biokovski [[Botanički vrt Kotišina]]<br /> * Ulica Kalalarga<br /> * Park šuma [[Osejava]] i plaža [[Nugal]]<br /> * [[Makarska zvjezdarnica|Zvjezdarnica]]<br /> * poluotok [[Sveti Petar (poluotok)|Sveti Petar]]<br /> * [[Svjetionik Poluotok Sv. Petar|Svjetionik]] i [[crkva sv. Petra u Makarskoj|crkva sv. Petra]] na poluotoku [[Sveti Petar (poluotok)|Svetom Petru]]<br /> * [[Sunčani sat]] (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1951. godine)<br /> * [[Crkva sv. Ante u Kotišini]]<br /> * [[Crkva sv. Andrije u Kotišini]]<br /> * [[Crkva sv. Martina kod Kotišine]]<br /> * [[Kuća Alačević u Makarskoj|Kuća Alačević]]<br /> * [[Kuća Babić-Lozina u Makarskoj|Kuća Babić-Lozina]]<br /> * [[Kuća Dominis u Makarskoj|Kuća Dominis]]<br /> * [[Kuća Gačina u Makarskoj|Kuća Gačina]]<br /> * [[Kuća Karalipeo-Mrkušić u Makarskoj|Kuća Karalipeo-Mrkušić]]<br /> * [[Kuća Miličić u Makarskoj|Kuća Miličić]]<br /> * [[Kuća u Rendićevoj 4 u Makarskoj|Kuća]] u Rendićevoj 4<br /> * Kuće Vuković u [[Kuća Vuković u Kalalarga 8 u Makarskoj|Kalalarga 8]] i [[Kuća Vuković u Kalalarga 10 u Makarskoj|Kalalarga 10]]<br /> * [[Kula na Zelenki]]<br /> * [[Palača Ivanišević u Makarskoj|Palača Ivanišević]]<br /> * [[Palača Tonoli u Makarskoj|Palača Tonoli]]<br /> * [[Zgrada na Poljani Mihovila Pavlinovića 1 u Makarskoj|Zgrada]] na Poljani Mihovila Pavlinovića 1<br /> * [[Zgrada na Lištunu 3 u Makarskoj|Zgrada]] na Lištunu 3<br /> * [[Zgrada Stare škole u Makarskoj|Zgrada Stare škole]]<br /> * [[Zgrada, mjesto osnivanja Socijalističke radničke partije u Makarskoj]]<br /> * [[Zgrada, mučilište članova KPJ u Makarskoj]]<br /> * [[Župna crkva Kraljice Mira (Makarska)|crkva Kraljice Mira]]<br /> * U Makarskoj se je zadržalo [[umijeće pripreme tradicijske slastice torta Makarana]].<br /> <br /> == Zanimljivosti ==<br /> <br /> Prosječna [[ljudska visina|visina]] sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka [[2019.]] godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.<ref>[https://caportal.net/2019/04/24/makarani-i-imocani-visi-od-capljinaca/ caportal.net], "Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca", objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.</ref><br /> == Gradovi prijatelji ==<br /> Gradovi odnosno općine s kojima su potpisani sporazumi o prijateljstvu i suradnji potpisani su:<ref name="Gradovi prijatelji">[https://makarska.hr/gradovi-prijatelji ''Gradovi prijatelji'']. Grad Makarska. Pristupljeno 29. srpnja 2023. </ref><br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Đakovo]]<br /> * {{ZD|C|CG}} [[Budva]] <br /> * {{ZD|M|MAK}} [[Kavadarci]] <br /> * {{ZD|S|SLO}} [[Maribor]]<br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Požega]]<br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Stari Grad (Sarajevo)]]<br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Travnik]]<br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Vukovar]]<br /> <br /> Gradovi s kojima Grad Makarska također njeguje prijateljske odnose su:<ref name="Gradovi prijatelji"/> <br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Bugojno]] <br /> * {{ZD|N|NJE}} [[Neumarkt]]<br /> * {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Olomouc]] <br /> * {{ZD|I|ITA}} [[Roseto degli Abruzzi]]<br /> * {{ZD|N|NJE}} [[Stein]] <br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Vinkovci]]<br /> U sklopu projekta ''[[Cittaslow]]'' razmatra se uspostava bratimljenja s talijanskim gradićem ''[[Città Sant'Angelo|Città Sant'Angelom]]''.<ref>(tal.) Luca Speranza: [https://www.ilpescara.it/politica/citta-sant-angelo-gemellaggio-makarska.html ''Città Sant'Angelo guarda all'Europa e si prepara al gemellaggio con Makarska '']. Il Pescara. 14. ožujka 2023. Pristupljeno 29. srpnja 2023. </ref><br /> <br /> == Galerija ==<br /> [[Datoteka:Makarska banner.jpg|900px|Panoramski pogled na Makarsku]]<br /> <gallery><br /> Datoteka:Makarska-bs-007.jpg|Kačićev trg<br /> Datoteka:Makarska-bs-011.jpg|Gradsko poglavarstvo<br /> Datoteka:Makarska-bs-012.jpg|Park na Osejavi<br /> Datoteka:Makarska-bs-014.jpg|Franjevački samostan<br /> Datoteka:Franjo Tudman in Makarska IMG 8282.JPG|Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici<br /> Datoteka:Spomenik Revolucije, Makarska.JPG|Spomenik Revolucije<br /> Datoteka:Makarska-bs-010.jpg|Makarska riva<br /> Datoteka:Makarska-bs-003.jpg|Vatrogasni dom<br /> Datoteka:Makarska-wakacje 062.jpg|Pogled na [[Biokovo]] sa Sportskog centra<br /> Datoteka:Makarska2.jpg|Luka<br /> Datoteka:Makarska-view.jpg|Makarska<br /> Datoteka:Jadranska Magistrala, near Makarska.JPG|[[Jadranska magistrala]] blizu Makarske<br /> </gallery><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.makarska.hr/ Službena stranica grada Makarske]<br /> * [http://www.makarska-info.hr/ Turistička zajednica grada Makarske]<br /> * [http://www.makarska-kronika.com/ Vijesti iz grada Makarske]<br /> <br /> {{Makarska}}<br /> {{Makarsko primorje}}<br /> {{GiO SDŽ}}<br /> [[Kategorija:Makarska| ]]<br /> [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Makarska]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Makarska&diff=789214 Makarska 2026-09-23T04:36:49Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>{{Infookvir grad<br /> | ime = Makarska<br /> | zastava = Zastava Makarske.gif<br /> | članak o zastavi = Zastava grada Makarske<br /> | grb = Makarska (grb).gif<br /> | članak o grbu = Grb grada Makarske<br /> | slika_panorama = Makarska from port.jpg<br /> | veličina_slike = 280px<br /> | opis_slike = <br /> | županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}<br /> | površina = 40.00<br /> | površina_bilješke = <br /> | površina_uža = 28,00 <br /> | visina = 7<br /> | visina_izvor = <br /> | visina_max = 350<br /> | visina_min = 0<br /> | broj stanovnika = 13.834<br /> | stanovništvo_godina = 2011.<br /> | stanovništvo_bilješke = <br /> | stanovništvo_gustoća = 350<br /> | stanovništvo_uže = 13.426<br /> | stanovništvo_uže_gustoća = 480 <br /> | stanovništvo_šire = 26.022 <br /> | stanovništvo_šire_naziv =[[Makarsko primorje]] <br /> | gradonačelnik = Zoran Paunović ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske |SDP]])<br /> | broj članova poglavarstva = <br /> | gradsko vijeće ime = <br /> | predsjednik vijeće =dr. Marko Ožić-Bebek ([[Hrvatska demokratska zajednica |HDZ]]) <br /> | gradsko vijeće =17 članova <br /> | gradska naselja = Makarska, [[Veliko Brdo (Makarska)|Veliko Brdo]]<br /> | samoupravne jedinice = <br /> | broj samoupravnih jedinica =7 <br /> | dan grada = [[24. listopada]]<br /> | zaštitnik = [[Klement I.|Sveti Klement]]<br /> | poštanski broj = 21300<br /> | pozivni broj = (0)21<br /> | autooznaka = MA<br /> | web_stranica = [http://www.makarska.hr www.makarska.hr]<br /> | z. širina = 43.293<br /> | z. dužina = 17.020<br /> | karta2 = Splitsko-dalmatinska županija<br /> | naziv karte2 = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> | bilješke = <br /> }}<br /> <br /> '''Makarska''' je priobalni grad u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], smješten podno planine [[Biokovo]]. Središte je [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]] (poznato pod imenom, ''Makarska rivijera''), [[Mikroregija|mikroregije]] koja se proteže od [[Brela]] na zapadu do [[Gradac|Gradca]] na istoku. Makarska s gradskim naseljem [[Veliko Brdo (Makarska)|Veliko Brdo]] ima 13.834 stanovnika.<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_2496.html "Grad Makarska"], DZS, popis stanovništva 2011.</ref><br /> <br /> Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]], a i današnja [[Splitsko-makarska nadbiskupija]] nosi makarsko ime u sebi.<br /> <br /> == Ime ==<br /> Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od [[Fenički jezik|feničkog]] naziva za [[grimiz]] odnosno [[purpur]] (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata [[Bolinus brandaris|volcima]], vrstom puževa od koje su [[Feničani]] proizvodili boju po kojoj su prozvani.<ref name=vlblog>Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri [http://blog.vecernji.hr/veljko-barbieri/2011/06/ Puževi iz feničkog mita], lipanj 2011., preuzeto [[22. listopada]] [[2012.]]</ref><ref name=nac>Nacional [http://www.nacional.hr/clanak/12814/fenicki-grimiz-iz-volkove-kucice KUHARSKI KANCONIJER] Fenički grimiz iz volkove kućice</ref><br /> <br /> == Zemljopisni položaj ==<br /> [[Datoteka:Makarska Municipality.PNG|mini|lijevo|položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> [[Slika:Biokovo_00018.JPG|mini|250px|pogled s Biokova]]<br /> Makarska je smještena u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na dodiru [[Biokovo|Biokova]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.<br /> <br /> Grad Makarska zauzima središnji položaj u [[Makarsko primorje|Makarskom primorju]], ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon [[Split]]a), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.<br /> <br /> Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina [[Biokovo]] (najveći vrh [[Sveti Jure (Biokovo)|Sv. Jure]], 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima [[Brač]]em i [[Hvar]]om povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.<br /> <br /> Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, ''Osejave'' i ''Sv. Petra''. [[Flis|Flišna]] zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima [[Tučepi]]ma i [[Krvavica|Krvavici]].<br /> <br /> == Klima ==<br /> Makarska ima [[Mediteranska klima|mediteransku (sredozemnu) klimu]]. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. <br /> Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18,9°C.<br /> 18. kolovoza 2025. postavljena je još jedna meteorološka postaja u Makarskoj. Dijelom je meteorološke mreže Neverina, a daje svježe podatke o temperaturi zraka, vlažnosti, tlaku, vjetru, oborinama i [[UV indeks|indeksu]] ultraljubičastog zračenja Sunca. Postaja je na lokaciji Macel.<ref>[https://www.neverin.hr/postaja/makarska-macel/ ''Meteorološka postaja Makarska — Macel'']. Neverin. Pristupljeno 19. kolovoza 2025.</ref><ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/energija-i-ekologija/u-dalmaciji-postavljena-nova-meteoroloska-postaja/245292 ''U Dalmaciji postavljena nova meteorološka postaja! '']. Dalmatinski portal. 18. kolovoza 2025. Pristupljeno 19. kolovoza 2025.</ref><br /> <br /> == Povijest ==<br /> Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.]] dogodila se između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. Pobijedili su Neretvani. <br /> <br /> Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz [[16. stoljeće|16. st.]], za vrijeme [[Osmansko Carstvo|turskih]] osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod [[Mletačka Republika|mletačku]] vlast, potom pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Nakon [[Napoleon]]ovih pobjeda početkom [[19. stoljeće|19. st.]] i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao [[Napoleonov spomenik u Makarskoj|Napoleonov spomenik]]. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.<br /> <br /> == Administracija i politika ==<br /> [[Datoteka:Bay Makarska.jpg|mini|280px|Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima|alt=]]<br /> Makarska je po svom ustrojstvu [[grad]]. Članovi [[Gradsko vijeće|gradskog vijeća]] biraju se na [[Lokalni izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]]. <br /> <br /> [[Datoteka:Makarska-bs-011.jpg|ništa|mini|Općina Grada Makarske]]<br /> <br /> Među članovima Graskog vijeća u Makarskoj bila je i [[Hloverka Novak Srzić]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]).<br /> <br /> <br /> ==== Izbori ====<br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2017. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Za gradonačelnika izabran je '''Jure Brkan'''. <br /> <br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2013. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]. Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] izabran je '''Tonči Bilić'''. <br /> <br /> ''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2005. Godine'' <br /> <br /> Najviše glasova je osvojio [[SDP]]''.'' Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] izabran je '''Siniša Srzić''' ''(nezavisni kandidat).''<br /> <br /> Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] trebao je preuzeti '''Dragan Srzić''' ''([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])'', ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika '''Siniše Srzića''' ''(nezavisnog kandidata)'' u [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]. <br /> <br /> Dana [[17. svibnja]] [[2007.]] godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane [[Uprava|Središnjeg državnog ureda za upravu]], a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] i imenovanje novog. <br /> <br /> Za [[Gradonačelnik|gradonačelnika]] grada imenovan je dr. '''Marko Ožić Bebek''' ''([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])''.<br /> [[Datoteka:Makarska - crvena polupodmornica danju.jpg|mini|180px|Crvena [[polupodmornica]] u makarskoj luci kao turistička atrakcija|alt=]]<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je [[turizam]]. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.<br /> <br /> == Demografija ==<br /> === Popis 2021. ===<br /> <br /> === Popis 2011. ===<br /> Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] godine, grad Makarska ima 13.834 stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 95,43%,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref><br /> <br /> === Popis 2001. ===<br /> Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13.716 stanovnika.<br /> <br /> ===Popis 1991.===<br /> <br /> {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska}}<br /> <br /> == Kultura ==<br /> * [[Franjevački samostan (Makarska)|Franjevački samostan]]<br /> * [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]<br /> * Gradska glazba Makarska, osnovana [[1826.]]<br /> * [[Folklorni ansambl Tempet|Folklorni ansambl "Tempet"]], sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj rivijeri, te njeguje tradiciju i običaje s Makarskog primorja<br /> * [[Galerija Antun Gojak]]<br /> * [[Gradski muzej Makarska|Gradski muzej]] <br /> * [[Institut Planina i more]] pri franjevačkom samostanu<br /> * [[Malakološki muzej Makarska|Malakološki muzej]] pri franjevačkom samostanu<br /> <br /> Svetac zaštitnik grada Makarske i [[Makarska biskupija|makarske biskupije]] je [[Klement I.|sveti Klement]].<br /> Makarska ima svoje starogradske plesove: [[điger]] i [[tempet]].<ref>[https://mobile.facebook.com/people/FA-Tempet/100066310281631 ''O nama'']. FA Tempet na Facebooku. Pristupljeno 23. lipnja 2023.</ref><br /> U Makarskoj izlaze tjednici [[Makarska kronika]] i [[Makarsko primorje (tjednik)|Makarsko primorje]]<ref>Razlikovati od istoimenog izdanja Muzej revolucije Centra za kulturu općine Makarska, koje izlazi neredovito od 1990. godine.</ref> (koje nastavlja rad tiskovine [[Makarska rivijera (tjednik)|Makarske rivijere]]), koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka. Na internetu djeluje informativni portal [[Makarska danas]]. U prošlosti je izlazio omladinski list [[Lom (časopis)|Lom]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.{{izvrsna}}</ref><br /> <br /> Iz Makarske dolazi glazbeni sastav [[Zbunjeni]] i [[Rezerve]] (gitarist [[Ante Puharić]] Beg)<ref>Razgovarala Ivona Ćirak: [https://makarskadanas.hr/bez-pituravanja-ante-puharic-beg-sve-je-u-glazbi-na-neki-nacin-vec-stvoreno-ali-uvijek-mozes-dodati-i-dio-sebe '' BEZ PITURAVANJA Ante Puharić Beg: Sve je u glazbi na neki način već stvoreno, ali uvijek možeš dodati i dio sebe'']. Makarska danas. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> Manifestacije koje se održavaju u Makarskoj su:<br /> *[[Makarsko kulturno ljeto]]<br /> * Međunarodni festival etno glazbe [[MEtno]]<br /> *[[Makarska Jazz Festival]]<br /> *[[Big Band Makarska]]<ref>[https://www.facebook.com/BigBandMakarska?locale=hr_HR ''Profil Big Banda Makarske''] na Facebooku. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.</ref><ref>[www.youtube.com/@bigbandmakarska14 ''Kanal Big Banda Makarske''] na YouTubeu. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.</ref><br /> *[[Makarski festival stripa]] - MaFest<br /> * Projekt ''Maestrale''<br /> * Za promicanje astronomije osnovana je [[Makarska zvjezdarnica]] koju vodi mjesno astronomsko društvo DAUP Orion. Oko zvjezdarnice je astro-park.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Alen Bokšić]], bivši hrvatski nogometaš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u 1990.-ima. Bio je je član stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije<br /> *[[Petar Kaer]], hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga<br /> *[[Grozdan Knežević]], hrvatski arhitekt, rođen [[1928.]] godine<br /> *[[Žanamari Lalić]] - hrv. pjevačica <br /> *[[Andrija Liepopili]], hrvatski svećenik, političar, novinar i publicist<ref name="hungaricana">[https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.</ref><ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28122008/antun-liepopili Zadarski list]</ref><br /> *[[Ante Lulić]], provincijal [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja]], generalni definitor franjevačkog reda i generalni vizitator franjevačkih provincija u Dalmaciji i Italiji, crkveni povjesničar, borac za hrvatsku kulturu<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_L/Lulic_Ante_1812_1888.xml Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann], ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.</ref><br /> *[[Mirando Mrsić]], hrvatski liječnik,hematolog,sveučilišni profesor i političar.Bivši ministar rada i mirovinskog sustava,saborski zastupnik.<br /> *[[Vjekoslav Cezar Pavišić]] (Luigi Cesare Pavissich) (1823.-1905.), hrv. učitelj i pisac, svećenik, autor jezičnih priručnika<ref>(nje.) S. Cella: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_P/Pavissich_Luigi-Cesare_1823_1905.xml Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller] ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.</ref><ref>O. Franić/IvoR: [http://www.makarsko-primorje.com/?p=63455 Makarsko primorje], Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o [[epidemija kuge u Makarskoj 1815.|epidemiji]] kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref><br /> *[[Iva Visković]], hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> *[[Ivan Cvitanušić]], hrv. filozof, romanopisac, komparatist, povjesničar<br /> *[[Dražen Lalić]], hrv. sociolog<br /> *[[Vinko Garmaz]], hrv. filmaš, pionir lokalne televizije, filmski pedagog<br /> *[[Ivo Raffanelli]], zapovjednik Hrvatske ratne mornarice<br /> *[[Zlatica Rica]], mati makarske alternativne umjetničke scene<ref>MD: [https://makarska-danas.com/jadranska-ulica-udruga-mart-oslikava-mural-posvecen-zlatici-rica1/ '' JADRANSKA ULICA Udruga mART oslikava mural posvećen Zlatici Rici'']. Makarska danas. 4. ožujka 2022. Pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=tkY8McxeGYQ ''In memoriam Zlatica Rica 2008 2019] Kanal Makarske televizije na YouTubeu</ref><ref>[https://hr-hr.facebook.com/foton.makarska/videos/malt-in-memoriam-zlatica-rica-2008-2018/250236339167968/ Foton - MALT - In memoriam Zlatica Rica 2008. — 2019.], Facebook.</ref><br /> *[[Matko Kostanić]], hrv. vaterpolist, zaslužni vaterpolski trener, dužnosnik i športski entuzijast<br /> <br /> == Šport ==<br /> {| style="text-align: top;"<br /> |- <br /> |<br /> * Atletski klub "Sveti Marko" <br /> * Badminton klub "Arka"<br /> * Biciklistički klub "Makarska"<br /> * Boćarski klub "Makarska"<br /> * Jedriličarski klub "Bura"<br /> * Klub jedrenja na dasci "Jedro"<br /> * Judo klub "Biokovo"<br /> * Kickboxing klub "Mawashi"<br /> * [[KK Amfora Makarska|Košarkaški klub "Amfora"]] <br /> | <br /> * Kuglački klub "Biokovo"<br /> * Maketarski klub "Sveti Petar"<br /> * [[MNK Novo Vrijeme Makarska|Malo nogometni klub "Novo vrijeme"]] <br /> * [[RNK Zmaj Makarska|Radnički nogometni klub "Zmaj"]]<br /> * Odbojkaški klub "Makarska"<br /> * [[Speleološko alpinistički klub Ekstrem|Spelološko alpinistički klub "Ekstrem"]] <br /> * Hrvatsko planinarsko društvo "Biokovo"<br /> * Športsko plesni klub "Briljantin"<br /> * [[Ragbi klub Makarska rivijera|Ragbi klub "Makarska rivijera"]]<br /> | <br /> * Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"<br /> * Rukometni klub "Kingtrade"<br /> * Ženski rukometni klub "Makarska"<br /> * Šahovski klub "Makarska"<br /> * Tenis klub "Makarska"<br /> * [[Vaterpolski klub Galeb Makarska rivijera|Vatrepolo klub "Galeb"]]<br /> * Veslački klub "Biokovo"<br /> {{0}}<br /> {{0}}<br /> |}<br /> <br /> <br /> * Natjecanja koja organizira [[Udruga malog nogometa Makarska]] su: <br /> ** [[Liga malog nogometa Makarska]] <br /> ** [[Liga veterana malog nogometa Makarska]] <br /> ** [[Liga kup UMN Makarska]] <br /> ** [[Kup veterana malog nogometa Makarska]]<br /> **''Memorijalni malonogometni turnir "Kobac" održava se od 1996.<br /> <br /> 1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom [[Makarska International Championship]].<br /> <br /> 13. i 14. rujna 2025. u Makarskoj se održalo prvo međunarodno natjecanje u skokovima u vodu s obalnog strmaca (''cliff jumping''). Održava se u organizaciji Sportske udruge za skokove u vodu Grota. Mjesto održavanja je poluotok [[Sveti Petar (poluotok)|Sveti Petar]], iznad špilje Grote.<ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/prvi-put-u-makarskoj-medunarodno-natjecanje-u-skokovima-u-vodu/246320 ''PRVI PUT U MAKARSKOJ Međunarodno natjecanje u skokovima u vodu '']. Dalmatinski portal. 29. kolovoza 2025. Pristupljeno 31. kolovoza 2025.</ref><br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> <br /> ===Osnovne škole===<br /> * Osnovna škola [[Petar Perica|oca Petra Perice]]<br /> * Osnovna škola Stjepana Ivičevića<br /> * Osnovna glazbena škola, dio [[Glazbena škola Makarska|Glazbene škole Makarske]]<br /> <br /> ===Srednje škole===<br /> * Srednja strukovna škola<br /> * Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića<br /> * Srednja glazbena škola, dio [[Glazbena škola Makarska|Glazbene škole Makarske]]<br /> <br /> == Znamenitosti ==<br /> * Svetište [[Vepric]]<br /> * [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]<br /> * [[Crkva sv. Filipa u Makarskoj|crkva sv. Filipa]]<br /> * [[Crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu]]<br /> * [[Crkva sv. Mihovila u Velikom Brdu]]<br /> * [[Park prirode Biokovo]]<br /> * [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Makarskoj|Franjevački samostan i crkva sv. Marije]] te [[Malakološki muzej u Makarskoj|Malakološki muzej]] u samostanu<br /> * Barokna [[Česma u Makarskoj|česma]] na Kačićevom trgu<br /> * [[Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj|Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću]]<br /> * [[Napoleonov spomenik u Makarskoj|Napoleonov spomenik]]<br /> * [[Spomenik palim borcima, Veliko Brdo]]<br /> * [[Spomenik revoluciji u Makarskoj|Spomenik revoluciji]]<br /> * Biokovski [[Botanički vrt Kotišina]]<br /> * Ulica Kalalarga<br /> * Park šuma [[Osejava]] i plaža [[Nugal]]<br /> * [[Makarska zvjezdarnica|Zvjezdarnica]]<br /> * poluotok [[Sveti Petar (poluotok)|Sveti Petar]]<br /> * [[Svjetionik Poluotok Sv. Petar|Svjetionik]] i [[crkva sv. Petra u Makarskoj|crkva sv. Petra]] na poluotoku [[Sveti Petar (poluotok)|Svetom Petru]]<br /> * [[Sunčani sat]] (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1951. godine)<br /> * [[Crkva sv. Ante u Kotišini]]<br /> * [[Crkva sv. Andrije u Kotišini]]<br /> * [[Crkva sv. Martina kod Kotišine]]<br /> * [[Kuća Alačević u Makarskoj|Kuća Alačević]]<br /> * [[Kuća Babić-Lozina u Makarskoj|Kuća Babić-Lozina]]<br /> * [[Kuća Dominis u Makarskoj|Kuća Dominis]]<br /> * [[Kuća Gačina u Makarskoj|Kuća Gačina]]<br /> * [[Kuća Karalipeo-Mrkušić u Makarskoj|Kuća Karalipeo-Mrkušić]]<br /> * [[Kuća Miličić u Makarskoj|Kuća Miličić]]<br /> * [[Kuća u Rendićevoj 4 u Makarskoj|Kuća]] u Rendićevoj 4<br /> * Kuće Vuković u [[Kuća Vuković u Kalalarga 8 u Makarskoj|Kalalarga 8]] i [[Kuća Vuković u Kalalarga 10 u Makarskoj|Kalalarga 10]]<br /> * [[Kula na Zelenki]]<br /> * [[Palača Ivanišević u Makarskoj|Palača Ivanišević]]<br /> * [[Palača Tonoli u Makarskoj|Palača Tonoli]]<br /> * [[Zgrada na Poljani Mihovila Pavlinovića 1 u Makarskoj|Zgrada]] na Poljani Mihovila Pavlinovića 1<br /> * [[Zgrada na Lištunu 3 u Makarskoj|Zgrada]] na Lištunu 3<br /> * [[Zgrada Stare škole u Makarskoj|Zgrada Stare škole]]<br /> * [[Zgrada, mjesto osnivanja Socijalističke radničke partije u Makarskoj]]<br /> * [[Zgrada, mučilište članova KPJ u Makarskoj]]<br /> * [[Župna crkva Kraljice Mira (Makarska)|crkva Kraljice Mira]]<br /> * U Makarskoj se je zadržalo [[umijeće pripreme tradicijske slastice torta Makarana]].<br /> <br /> == Zanimljivosti ==<br /> <br /> Prosječna [[ljudska visina|visina]] sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka [[2019.]] godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.<ref>[https://caportal.net/2019/04/24/makarani-i-imocani-visi-od-capljinaca/ caportal.net], "Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca", objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.</ref><br /> == Gradovi prijatelji ==<br /> Gradovi odnosno općine s kojima su potpisani sporazumi o prijateljstvu i suradnji potpisani su:<ref name="Gradovi prijatelji">[https://makarska.hr/gradovi-prijatelji ''Gradovi prijatelji'']. Grad Makarska. Pristupljeno 29. srpnja 2023. </ref><br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Đakovo]]<br /> * {{ZD|C|CG}} [[Budva]] <br /> * {{ZD|M|MAK}} [[Kavadarci]] <br /> * {{ZD|S|SLO}} [[Maribor]]<br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Požega]]<br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Stari Grad (Sarajevo)]]<br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Travnik]]<br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Vukovar]]<br /> <br /> Gradovi s kojima Grad Makarska također njeguje prijateljske odnose su:<ref name="Gradovi prijatelji"/> <br /> * {{ZD|B|BIH}} [[Bugojno]] <br /> * {{ZD|N|NJE}} [[Neumarkt]]<br /> * {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Olomouc]] <br /> * {{ZD|I|ITA}} [[Roseto degli Abruzzi]]<br /> * {{ZD|N|NJE}} [[Stein]] <br /> * {{ZD|H|HRV}} [[Vinkovci]]<br /> U sklopu projekta ''[[Cittaslow]]'' razmatra se uspostava bratimljenja s talijanskim gradićem ''[[Città Sant'Angelo|Città Sant'Angelom]]''.<ref>(tal.) Luca Speranza: [https://www.ilpescara.it/politica/citta-sant-angelo-gemellaggio-makarska.html ''Città Sant'Angelo guarda all'Europa e si prepara al gemellaggio con Makarska '']. Il Pescara. 14. ožujka 2023. Pristupljeno 29. srpnja 2023. </ref><br /> <br /> == Galerija ==<br /> [[Datoteka:Makarska banner.jpg|900px|Panoramski pogled na Makarsku]]<br /> <gallery><br /> Datoteka:Makarska-bs-007.jpg|Kačićev trg<br /> Datoteka:Makarska-bs-011.jpg|Gradsko poglavarstvo<br /> Datoteka:Makarska-bs-012.jpg|Park na Osejavi<br /> Datoteka:Makarska-bs-014.jpg|Franjevački samostan<br /> Datoteka:Franjo Tudman in Makarska IMG 8282.JPG|Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici<br /> Datoteka:Spomenik Revolucije, Makarska.JPG|Spomenik Revolucije<br /> Datoteka:Makarska-bs-010.jpg|Makarska riva<br /> Datoteka:Makarska-bs-003.jpg|Vatrogasni dom<br /> Datoteka:Makarska-wakacje 062.jpg|Pogled na [[Biokovo]] sa Sportskog centra<br /> Datoteka:Makarska2.jpg|Luka<br /> Datoteka:Makarska-view.jpg|Makarska<br /> Datoteka:Jadranska Magistrala, near Makarska.JPG|[[Jadranska magistrala]] blizu Makarske<br /> </gallery><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.makarska.hr/ Službena stranica grada Makarske]<br /> * [http://www.makarska-info.hr/ Turistička zajednica grada Makarske]<br /> * [http://www.makarska-kronika.com/ Vijesti iz grada Makarske]<br /> <br /> {{Makarska}}<br /> {{Makarsko primorje}}<br /> {{GiO SDŽ}}<br /> [[Kategorija:Makarska| ]]<br /> [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Makarska]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bo%C5%BEo_%C5%A0karica&diff=789213 Božo Škarica 2026-09-23T04:26:43Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Božo Škarica''', dirigent i kapelnik Gradske glazbe Makarske.<ref name=priznanja2026>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Biokovo‘...«.</p> <hr /> <div>'''Božo Škarica''', [[dirigent]] i [[kapelnik]] [[Gradska glazba Makarska|Gradske glazbe Makarske]].<ref name=priznanja2026>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Biokovo‘ '']. Slobodna Dalmacija. 22. rujna 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Životopis ==<br /> Završio je sviranje [[truba|trube]] [[Glazbena škola Josipa Hatzea|Glazbenoj školi Josipa Hatzea]] u Splitu, u razredu profesora [[Ante Puharić]]a. Nakon što je došao na mjesto kapelnika u makarskoj Gradskoj glazbi, uskoro je proširila se novim sekcijama ([[Big Band]] Makarska, Ulični svirači, dječji Big Band) i sastavima (dječja klapa [[klapa Vošac|Vošac]]).<ref name=priznanja2026/><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Grad Makarska ga je 2026. nagradio Plaketom ''Grb Grada Makarske''.<ref name=priznanja2026/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Škarica, Božo}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski trubači]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vedran_Ribarevi%C4%87&diff=789212 Vedran Ribarević 2026-09-23T04:13:07Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Vedran Ribarević''', hrvatski [[turizam|turistički]] djelatnik i [[novinar]] iz [[Makarska|Makarske]]. <ref name=priznanja2026>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Biokovo‘ '']. Slobodna Dalmacija. 22. rujna 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Životopis ==<br /> Završio je fakultet. Dugo je godina radio u turizmu i [[hotelijerstvo|hotelijerstvu]] ([[Hoteli Makarska]]), aktivno se angažiravši u razvijanju makarskog turizma. Usavršavao se je u hotelima u kojima su bili prijami domaćih i inozemnih državnih [[delegacija]], susrevši se time s najvišim standardima hotelijerstva, [[protokol]]a i kulture ophođenja. Uz redovni posao je, kao i u mirovini, surađivao s [[Radio Split]]om, na kojem je promicao Makarsku i turizam. <ref name=priznanja2026/><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Grad Makarska ga je 2026. nagradio Plaketom ''Grb Grada Makarske''.<ref name=priznanja2026/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Ribarević, Vedran}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]]<br /> [[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vedran_Ribarevi%C4%87&diff=789211 Vedran Ribarević 2026-09-23T04:11:55Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Vedran Ribarević''', hrvatski turistički djelatnik i novinar iz Makarske. <ref name=priznanja2026>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Bioko...«.</p> <hr /> <div>'''Vedran Ribarević''', hrvatski [[turizam|turistički]] djelatnik i [[novinar]] iz [[Makarska|Makarske]]. <ref name=priznanja2026>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Biokovo‘ '']. Slobodna Dalmacija. 22. rujna 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Životopis ==<br /> Završio je fakultet. Dugo je godina radio u turizmu i [[hotelijerstvo|hotelijerstvu]] ([[Hoteli Makarska]]), aktivno se angažiravši u razvijanju makarskog turizma. Usavršavao se je u hotelima u kojima su bili prijami domaćih i inozemnih državnih [[delegacija]], susrevši se time s najvišim standardima hotelijerstva, [[protokol]]a i kulture ophođenja. Uz redovni posao je, kao i u mirovini, surađivao s [[Radio Split]]om, na kojem je promicao Makarsku i turizam. <ref name=priznanja2026/><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Grad Makarska ga je 2026. nagradio Plaketom ''Grb Grada Makarske''.<ref name=priznanja2026/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Ribarević, Vedran}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Anarhiv&diff=789210 Anarhiv 2026-09-23T03:58:53Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{stilska dorada}}<br /> {{Infookvir glazbenik<br /> | Ime = Anarhiv<br /> | Img =<br /> | Img_capt =<br /> | Img_size =<br /> | Landscape =<br /> | Background = skupina<br /> | Pseudonim =<br /> | Osnivanje = 2011.<br /> | Žanr = rock, alternative rock, grunge<ref>[https://www.discogs.com/Anarhiv-Shit-Happens/release/8482595 Discogs]</ref><br /> | Djelatno_razdoblje = 2011. - <br /> | Producentska_kuća = [[Slušaj najglasnije!]]<br /> | Angažman = <br /> | URL = <br /> | Originalna postava = <br /> | Sadašnji članovi = <br /> | Bivši članovi = <br /> | nagrade =<br /> | Značajni instrumenti = <br /> }}<br /> <br /> '''Anarhiv''', bh. glazbeni sastav iz [[Čapljina|Čapljine]].<br /> <br /> == Općenito ==<br /> Bend Anarhiv osnovan je [[glazba u 2011.|2011.]] godine kao [[cover band]], a činila su ga četiri člana: [[Vinko Ćemeraš]] (glavni vokal, poluakustična gitara), Mateo Nikše (back vokal, solo - ritam gitara), Mile Nikše (back vokal, bubnjevi) i Marinko Vego (bass gitara), te se deklarira za rock bend kao i dan danas.<br /> <br /> Kao takav bend ostvaruje uspjehe na svirkama u lokalnim klubovima (Čapljina, Mostar, Srajevo, Tuzla, Ljubuški, Čitluk, Metković, Vela Luka, Orebić, Korčula itd. ), a već 2012. godine svira kao predgrupa Dubiozi Kolektiv. U to vrijeme bend je bio i dijelom Karlovačko party-a. 2013. godine bend počinje sa autorskim radom puštajući u javnost demo-snimku svoje pjesme Manarko. Priključuje im se Anđel Mrvalj na mandolini i kao prateći vokal. U ljetu 2013. bend promovira svoj autorski rad na festivalima (WHF, F.A.R.S.A., Mostar Summer fest, Cicvara fest, Inkubator), a u zimu 2014. konačno započinje snimanje svog prvog albuma. Krajem te iste godine održava promociju prvog albuma pod nazivom "Shit Happens" i od tada nastupa na raznim festivalima promovirajući album. Na proljeće 2016. godine ostvaruje pobjedu na splitskog festivalu [[ST-@rt]] gdje za nagradu dobiva nastup na europskom Exit festivalu u Novom Sadu.<br /> <br /> Članovi:<br /> * Vinko Cemeraš - glavni vokal, poluakustična gitara<br /> * Mateo Nikše - back vokal ,solo - ritam gitara<br /> * Mile Nikše - back vokal, bubnjevi<br /> * Marinko Vego - bass gitara<br /> * Anđelo Mrvalj - mandolina, prateći vokal<ref name=STcircus/><br /> <br /> == Povijest ==<br /> Osnovani su 2011. godine. Svirali su po Crnoj Gori, Hrvatskoj, BiH.<ref name=STcircus>[https://www.facebook.com/splitcircus/photos/-anarhiv-%C4%8Dapljinaanarhiv-nam-sti%C5%BEe-iz-susjedne-dr%C5%BEaveosnovani-su-2011-i-od-tad-s/1024846080938608/ ''ANARHIV (Čapljina)''] Split Circus (Monty Python) na Facebooku. Objava od 2. svibnja 2016. Pristupljeno 2. prosinca 2019.</ref><br /> <br /> == Diskografija ==<br /> * ''Shit happens!'', studijski album, Slušaj najglasnije! 2015.<br /> <br /> == Članovi ==<br /> Članovi u sadašnjoj i prijašnjim postavama: <ref name=STcircus/><br /> *Vinko Ćemeraš - vokal / akustična gitara<br /> *Mateo Nikše - el. gitara / vokal<br /> *Marinko Vego - bas<br /> *Mile Nikše - bubanj / vokal<br /> <br /> == Izvori ==<br /> <br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[https://www.facebook.com/anarhiv.bend Facebook]<br /> *[https://www.discogs.com/artist/5034490-Anarhiv Discogs]<br /> *[https://www.youtube.com/c/anarhiv YouTube]<br /> <br /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački glazbeni sastavi]]<br /> [[Kategorija:Čapljina]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vinko_%C4%86emera%C5%A1&diff=789209 Vinko Ćemeraš 2026-09-23T03:58:48Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>{{Glazbenik<br /> | Ime = Vinko Ćemeraš<br /> | Img = <br /> | Img_capt = <br /> | Img_size = <br /> | Landscape = <br /> | Background = solo_izvođač<br /> | Rodno_ime = <br /> | Pseudonim = <br /> | Osnivanje =<br /> | Mjesto = <br /> | Prebivalište =<br /> | Žanr = [[pop]]<br /> | Djelatno_razdoblje = [[2020.]] – danas<br /> | Producentska_kuća = <br /> | Angažman = <br /> | URL = <br /> | Sadašnji članovi = <br /> | Bivši članovi = <br /> | nagrade = <center> [[Porin (nagrada)|Porin]] [[Dobitnici Porina 2021.|2021.]] </center><br /> | Značajni instrumenti = <br /> |Nadimak=<br /> }}<br /> '''Vinko Ćemeraš''' ([[Čapljina]], [[11. studenog]] [[1993.]]) [[hrvat]]ski je [[pjevač]] rodom iz [[BIH|Bosne i Hercegovine]].<br /> <br /> Vinko je studirao informacijske znanosti u [[Mostar]]u. Počeo je pjevati s petnaest godina. S bendom Anarhiv pobijedio je na ST@art festivalu 2016. godine<ref>[https://magazin.hrt.hr/dora-2024-izvodaci/vinko-11297489 Vinko] magazin.hrt.hr Preuzeto 14. svibnja 2025.</ref>, a nastupao je i na festivalima poput [[EXIT]]a. <br /> <br /> Pobijedio je u trećoj sezoni glazbenog natjecanja „[[The Voice Hrvatska]]” 2020. godine.<ref>[https://miss7.24sata.hr/stars/otkrivamo-tko-je-zapravo-vinko-cemeras-pobjednik-show-the-voice-i-sto-mu-je-to-porucila-ella-dvornik-29364#:~:text=Vinko%20%C4%86emera%C5%A1%20pobjednik%20je%20tre%C4%87e%20sezone%20glazbenog%20showa,su%20dru%C5%A1tvene%20mre%C5%BEe%20preplavile%20pohvale%20na%20njegov%20ra%C4%8Dun. Otkrivamo tko je zapravo Vinko Ćemeraš, pobjednik show „The Voice”] miss7.24sata.hr Preuzeto 14. svibnja 2025.</ref> Osvojio je [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolji rock album godine 2021.<br /> <br /> S pjesmom „Lying Eyes” na engleskom jeziku, natjecao se na [[Dora 2024.|Dori 2024.]] godine i zauzeo drugo mjesto iza [[Baby Lasagna|Baby Lasagne]],<ref>[https://caportal.net/2024/03/01/prica-o-vinku-cemerasu-radim-na-gradevini-kao-obican-radnik/ Priča o Vinku Ćemerašu: “Radim na građevini kao običan radnik”] caportal.net Preuzeto 14. svibnja 2025.</ref> a 2025. trijumfirao je na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]] s pjesmom „Svijet drijema”, koju je izveo u suradnji s vokalnim ansamblom [[Ex Mozartine]].<ref>[https://glazba.hr/citaj/intervju/vinko-cemeras-intervju-2025/ Vinko Ćemeraš: „Samo mi vjerujte!“] glazba.hr Preuzeto 14. svibnja 2025.</ref> Osim pjevanja, Ćemeraš piše tekstove, sklada i aranžira pjesme.<br /> <br /> U prosincu 2023. godine, Ćemeraš je stupio u [[brak]] sa suprugom Karlom. <br /> <br /> == Diskografija ==<br /> * Album “Na putu” - Vinko Ćemeraš & [[Talvi Tuuli]] 2020.<br /> <br /> == Priznanja i nagrade ==<br /> *Pobjeda na ST@art festivalu 2016. (s bendom Anarhiv)<br /> *Pobjednik treće sezone "The Voice Hrvatska" (2020.)<br /> *Dobitnik Cesarice za obradu "Pelin i med" (2020.)<ref>[https://magazin.hrt.hr/zabava/vinko-cemeras-prosla-godina-mi-je-bila-najljepsa-u-zivotu-1764251 Vinko Ćemeraš: Prošla godina mi je bila najljepša u životu] magazin.hrt.hr Preuzeto 14. svibnja 2025.</ref><br /> *Dobitnik nagrade Porin za najbolji rock album godine (2021.)<br /> *Drugo mjesto na Dori (2024.)<br /> *Pobjednik Zagrebačkog festivala s pjesmom "Svijet drijema" (2024.)<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Ćemeraš, Vinko}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]]<br /> [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] <br /> [[Kategorija:Životopisi, Čapljina]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C4%8Capljina&diff=789208 Čapljina 2026-09-23T03:56:45Z

<p>Suradnik10: /* Poznate osobe */</p> <hr /> <div>{{Infookvir naselje<br /> | ime = Čapljina<br /> | ime_genitiv = <br /> | izvorno_ime =<br /> <br /> | slika_panorama = Capljina panorama (4).jpg<br /> | veličina_slike = 250px<br /> | opis_slike = Panorama Čapljine<br /> <br /> | slika_zastava = Flag of Capljina.svg<br /> | slika_zastava_veličina = 140 px<br /> | slika_pečat = <br /> | slika_pečat_veličina =<br /> | slika_grb = Coat of Arms of Capljina.svg<br /> | slika_grb_veličina = 100px<br /> | slika_amblem_prazno =<br /> | slika_amblem_prazno_veličina =<br /> | slika_amblem_prazno_opis =<br /> <br /> | nadimak = <br /> | geslo =<br /> <br /> | širina-stupnjevi = 43<br /> | širina-minute = 6.6<br /> | širina-oznaka = N<br /> | dužina-stupnjevi = 17<br /> | dužina-minute = 42.2<br /> | dužina-oznaka = E<br /> <br /> | lokacija_ime = [[Popis država|Država]]<br /> | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] <br /> | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]<br /> | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25px]] [[Federacija BiH]]<br /> | lokacija2_ime = [[Županija]]<br /> | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]<br /> | lokacija3_ime =<br /> | lokacija3_info =<br /> <br /> | utemeljenje_ime = <br /> | utemeljenje_datum = <br /> | utemeljenje1_ime =<br /> | utemeljenje1_datum =<br /> | utemeljenje2_ime =<br /> | utemeljenje2_datum =<br /> | utemeljenje3_ime =<br /> | utemeljenje3_datum =<br /> | osnivač = <br /> | nazvan_po = <br /> <br /> | dijelovi =<br /> | vrsta_dijelova =<br /> | d1-d50<br /> <br /> | vrsta_vlasti =<br /> | vlast_bilješke =<br /> | titula_vođe = Gradonačelnik<br /> | ime_vođe = [[Smiljan Vidić]]<br /> | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]<br /> | titula_vođe1 =<br /> | ime_vođe1 =<br /> | titula_vođe2 =<br /> | ime_vođe2 =<br /> | titula_vođe3 =<br /> | ime_vođe3 =<br /> | titula_vođe4 =<br /> | ime_vođe4 =<br /> <br /> | površina_bilješke =<br /> | površina_ukupna = 256 km²<br /> | površina_kopna =<br /> | površina_vode =<br /> | postotak_vode =<br /> | površina_uža =<br /> | površina_šira =<br /> | površina_prazno1_ime = <br /> | površina_prazno1 = <br /> | površina_prazno2_ime =<br /> | površina_prazno2 =<br /> | visina = <br /> | visina_izvor =<br /> | visina_max =<br /> | visina_min =<br /> <br /> | stanovništvo_godina = 2013.<br /> | stanovništvo_bilješke =<br /> | stanovništvo = <br /> | stanovništvo_gustoća =<br /> | stanovništvo_uže =<br /> | stanovništvo_uže_gustoća =<br /> | stanovništvo_šire =<br /> | stanovništvo_šire_gustoća =<br /> | stanovništvo_prazno1_ime = Grad<br /> | stanovništvo_prazno1 = 26.157<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno1 =<br /> | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto<br /> | stanovništvo_prazno2 = 5.774<br /> | stanovništvo_gustoća_prazno2 = <br /> <br /> | vremenska_zona = <br /> | utc_pomak = <br /> | vremenska_zona_DST = <br /> | utc_pomak_DST = <br /> | poštanski_broj = 88300 <br /> | pozivni_broj = (+387) 036<br /> | gradovi_prijatelji =<br /> | države_gradova_prijatelja =<br /> <br /> | prazno_ime =<br /> | prazno_info =<br /> | prazno1_ime =<br /> | prazno1_info =<br /> | prazno2_ime =<br /> | prazno2_info =<br /> | prazno3_ime =<br /> | prazno3_info =<br /> | prazno4_ime =<br /> | prazno4_info =<br /> | prazno5_ime =<br /> | prazno5_info =<br /> | prazno6_ime =<br /> | prazno6_info =<br /> <br /> | web_stranica = [http://www.capljina.ba/ www.capljina.ba]<br /> <br /> | slika_karta = Capljina Municipality Location.png<br /> | veličina_karte =<br /> | opis_karte = Položaj grada Čapljine u Bosni i Hercegovini<br /> | slika_karta1 =<br /> | veličina_karte1 =<br /> | opis_karte1 =<br /> <br /> | slika_lokacijska_karta_država =<br /> <br /> | bilješke =<br /> <br /> }}<br /> <br /> '''Čapljina''' je [[grad]] u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<br /> <br /> Nalazi se u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]], na važnom raskrižju putova sa sjevera na jug. <br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> <br /> Grad Čapljina je smještena svojim većim dijelom uz rijeku [[Neretva|Neretvu]] i njenim pritokama [[Bregava|Bregavi]], [[Trebižat (rijeka)|Trebižatu]] i [[Krupa (Hutovo blato)|Krupi]], koje se ulijevaju južno od samog grada Čapljine. <br /> <br /> Grad graniči s gradom [[Ljubuški]]m na zapadu, općinom [[Čitluk]] na sjeverozapadu, gradom [[Mostar]]om na sjeveru, općinom [[Stolac (BiH)|Stolac]] na istoku, općinom [[Neum]] na jugu te na jugozapadu državnom granicom prema gradu [[Metković|Metkoviću]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<br /> <br /> Kroz Čapljinu prolazi važni magistralni i željeznički put koji spaja [[Jadransko more]] s [[Hercegovina|Hercegovinom]] i dalje prema srednjoj [[Europa|Europi]].<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čapljina}}<br /> <br /> === Popisi 1971. - 1991. ===<br /> <br /> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"<br /> |- style="background: #E9E9E9"<br /> |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Čapljina'''<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> <br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' <br /> <br /> |-<br /> |'''Hrvati'''<br /> |14.969 (53,68%)<br /> |13.931 (53,51%)<br /> |12.603 (53,72%)<br /> |-<br /> |'''Muslimani''' <br /> |7.672 (27,51%) <br /> |6.830 (26,23%)<br /> |6.781 (28,90%)<br /> |-<br /> |'''Srbi''' <br /> |3.753 (13,46%) <br /> |3.467 (13,31%)<br /> |3.672 (15,65%)<br /> |-<br /> |'''Jugoslaveni'''<br /> |1.047 (3,75%)<br /> |1.566 (6,01%)<br /> |193 (0,82%)<br /> |-<br /> |'''ostali i nepoznato'''<br /> |441 (1,58%)<br /> |238 (0,91%)<br /> |210 (0,89%)<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''<br /> |'''27.882'''<br /> |'''26.032'''<br /> |'''23.459'''<br /> |}<br /> <br /> ====Čapljina (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====<br /> <br /> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"<br /> |- style="background: #E9E9E9"<br /> |colspan ="7" | '''Čapljina'''<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' <br /> |-<br /> |'''Hrvati'''<br /> |3.067 (41,11%)<br /> |2.542 (41,05%)<br /> |1.854 (39,89%)<br /> |-<br /> |'''Muslimani''' <br /> |2.191 (29,37%)<br /> |1.661 (26,82%)<br /> |1.605 (34,53%) <br /> |-<br /> |'''Srbi''' <br /> |1.267 (16,98%)<br /> |896 (14,47%)<br /> |945 (20,33%) <br /> |-<br /> |'''Jugoslaveni'''<br /> |707 (9,47%)<br /> |955 (15,42%)<br /> |125 (2,68%)<br /> |-<br /> |'''ostali i nepoznato'''<br /> |229 (3,07%)<br /> |137 (2,21%)<br /> |118 (2,53%)<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''<br /> |'''7.461'''<br /> |'''6.191'''<br /> |'''4.647'''<br /> |}<br /> <br /> === Popis 2013. ===<br /> <br /> {| cellpadding=12<br /> | valign=top |<br /> <br /> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"<br /> |- style="background: #E9E9E9"<br /> |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Čapljine'''<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 21. travnja 2019.</ref><br /> |-<br /> |'''Hrvati'''<br /> |20.538 (78,52%)<br /> |-<br /> |'''Bošnjaci'''<br /> |4.541 (17,36%) <br /> |-<br /> |'''Srbi'''<br /> |714 (2,73%) <br /> |-<br /> |'''ostali i nepoznato'''<br /> |364 (1,39%)<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''<br /> |'''26.157'''<br /> |}<br /> <br /> | valign=top |<br /> <br /> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"<br /> |- style="background: #E9E9E9"<br /> |colspan ="7" | '''Čapljina - naseljeno mjesto'''<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''<br /> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/><br /> |-<br /> |'''Hrvati'''<br /> |4.724 (81,82%) <br /> |-<br /> |'''Bošnjaci'''<br /> |687 (11,90%)<br /> |-<br /> |'''Srbi'''<br /> |176 (3,05%) <br /> |-<br /> |'''ostali i nepoznato'''<br /> |187 (3,24%)<br /> |-<br /> |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''<br /> |'''5.774'''<br /> |}<br /> |}<br /> <br /> == Naseljena mjesta ==<br /> <br /> Grad Čapljinu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/><br /> <br /> [[Bajovci]], <br /> [[Bivolje Brdo]], <br /> [[Crnići (Čapljina, BiH)|Crnići]], <br /> [[Čapljina]], <br /> [[Čeljevo]], <br /> [[Doljani (Čapljina, BiH)|Doljani]], <br /> [[Domanovići]], <br /> [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]], <br /> [[Dretelj]], <br /> [[Dubravica (Čapljina, BiH)|Dubravica]], <br /> [[Gabela]], [[Gabela Polje]],<br /> [[Gnjilišta]], <br /> [[Gorica (Čapljina, BiH)|Gorica]], <br /> [[Grabovine]], <br /> [[Hotanj]], <br /> [[Jasenica (Čapljina, BiH)|Jasenica]], <br /> [[Klepci]], <br /> [[Lokve (Čapljina, BiH)|Lokve]], <br /> [[Modrič (Čapljina, BiH)|Modrič]]<br /> [[Opličići]], <br /> [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]], <br /> [[Prćavci]], <br /> [[Prebilovci]], <br /> [[Sjekose]], <br /> [[Stanojevići]], <br /> [[Struge (Čapljina, BiH)|Struge]], <br /> [[Svitava]], <br /> [[Ševaš Njive]], <br /> [[Šurmanci]], <br /> [[Tasovčići]], <br /> [[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižat]], <br /> [[Višići]] i <br /> [[Zvirovići]].<br /> <br /> == Uprava ==<br /> [[Datoteka:Čapljina.JPG|Zgrada gradske uprave na Trgu kralja Tomislava u Čapljini|mini|250px]]<br /> <br /> Gradsku upravu čine: gradonačelnik, Ured načelnika, Gradsko vijeće, Javno pravobraniteljstvo, te gradske službe: Odjel opće uprave, Odjel prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel geodetskih i imovinsko - pravnih poslova, Odjel gospodarstva, Odjel za društvene djelatnosti, povratak i obnovu, te Odjel civilne zaštite.<br /> <br /> Čapljina ima 27 mjesnih zajednica s pripadajućim naseljenim mjestima i selima, sa sjedištem i brojem članova Povjerenstva kako slijedi:<br /> {|<br /> | width="33%" valign="top" |<br /> *[[Bivolje Brdo]] <br /> *[[Bobanovo Selo]] <br /> *Čapljina I <br /> *Čapljina II <br /> *[[Čeljevo]] <br /> *[[Doljani]] <br /> *[[Domanovići]] <br /> *[[Dračevo]] <br /> *[[Dretelj]] <br /> | width="33%" valign="top" |<br /> *[[Gabela]] <br /> *[[Gabela Polje]] <br /> *[[Gnjilišta]] <br /> *[[Grabovine]] <br /> *[[Klepci]] <br /> *[[Lokve]] <br /> *[[Opličići]] <br /> *[[Počitelj]] - [[Hotanj]] <br /> *[[Prćavci]]<br /> | width="33%" valign="top" | <br /> *[[Prebilovci]] <br /> *[[Svitava]] <br /> *[[Gorica]] - [[Struge (Čapljina, BiH)|Struge]] <br /> *[[Šurmanci]] <br /> *[[Šuškovo Naselje]] <br /> *[[Višići]] <br /> *[[Tasovčići]] <br /> *[[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižat]] <br /> *[[Zvirovići]]<br /> |}<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Panorama Čapljine-capljina.ba.jpg|mini|center|700px|Panorama Čapljine]]<br /> <br /> Položaj, bogatstvo vode, plodne zemlje i blaga klima od davnima su privlačili ljude koji su na ovim područjima živjeli još od [[brončano doba|brončanog doba]].<ref name=cvijethercegovine>[https://capljina.ba/2017/11/19/cvijet-hercegovine-capljina/ Čapljina] ''Cvijet Hercegovine - Čapljina (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref><br /> U rimskom dobu ovaj kraj bio na važnoj rimskoj prometnici. Italski kolonisti su se relativno rano doselili u šire područje Narone, gdje su se italski kolonisti organizirali u konvent rimskih građana. U Narezima, Tasovčići nađen je spomenik posvećen Oktavijanu datiran u 36/35. pr. Kr. Svjedoči da su stanovnici područja donje Neretve bili vjerni i pouzdani Rimskom Carstvu. Cesta Salona – Narona – Leusinium – Scodra bila je dionica velike prometnice od Akvileje do Carigrada, a prolazila je kroz Dalmaciju preko Hercegovine. Od Čapljine je vodila preko Stoca – Diluntum do Panika na Trebišnjici – Leusinium, i dalje preko Crne Gore u Skadar. Od vicinalnih cesta (viae vicinales) koji su povezivali manja mjesta, naselja i rudnike, jedan pravac je iz Narone išao je u unutrašnjost Bosne i to Narona – Čapljina – dolina Neretve do Bijelog Polja – Nevesinjsko polje – Boračko jezero – Konjic – Ivan-planina – Sarajevsko polje – Romanija – Drinjača – dolina Drine do Save. Prema istoku je dalje vodila cesta pravcem Narona – Čapljina – Klepci – Stolac – Gradac – Mosko – Panik. U 3.st. djelovala je figlina za proizvodnju opeka i crijepa u Čapljini. U Mogorjelu kod Čapljine bio kasnoantički refugij. Tu je u 4. stoljeću na ruševinama rimske vile izgrađena je rimska utvrda castrum pravilne osnove s kulama na uglovima. Na teritoriji Naronitanskog agera proizvodilo se maslinovo ulje. Ostaci uljare (torkulara) u Mogorjelu jedinstven su nalaz u BiH. I u dolini Bregave je u posljednjim stoljećima starog vijeka vinogradarstvo je bilo značajna privredna grana. U Višićima kod Čapljine je u ruševinama vile suburbane pronađeni su ostatci tijeska s velikim količinama keramike. Na temelju tradicije ranijeg keltskog i rimskog lončarstva počela je i lokalna keramičarska produkcija, a u Višićima se keramika proizvodila u nizu malih odaja koje su se nalazile okolo rimskog bunara.<ref>(boš.) [ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Filozofski fakultet u Sarajevu] Amina Veladžić: ''Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine'', Sarajevo, 2018. </ref><br /> <br /> Prvi se put ime Čapljina spominje [[1632.]] godine kao selo koje je pripadalo mostarskomu kadiluku. Između 1782. i 1880. pripadala je Počitelju, a skupa s njim Stocu. Od 1878. i oslobađanja od Osmanlija u Austro-Ugarskoj. 1885. je izgrađena željeznička pruga koja je prošla kroz Čapljinu, nakon koje se Čapljina gospodarski uzdiže.<ref name="enciklopedija">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13176 Hrvatska enciklopedija] ''Čapljina'' (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref> Godina [[1880.]] ishodište je [[duhanska industrija|duhanske industrije]] u Hercegovini. Car Franjo Josip uveo je Monopolski zakon o duhanu i izdao naredbu o izgradnji tvornica duhana u Mostaru i Sarajevu, te otkupnih ureda u Ljubuškom, Stocu, Mostaru i Trebinju. Duhanske stanice bile su žila kucavica gospodarstva i preživljavanja na kršnom hercegovačkom tlu.<ref name=dodig> [https://dodig.info/2017/03/zaboravljena-bastina-duhanske-stanice-u-hercegovini-1/ dodig.info] Ivan Dodig: ''Zaboravljena baština: Duhanske stanice u Hercegovini (1)'' , 18. ožujka 2017. (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref> Duhanske režije bile su simbol najvažnije gospodarske djelatnosti u Hercegovini. U Čapljini su uz markantnu urbanističku os širenja grada.<ref>[https://repozitorij.gradst.unist.hr/islandora/object/gradst%3A174 Repozitorij Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu] Tihomir Nuić: ''Prenamjena Duhanske stanice, Čapljina'', Split, 2015. (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref> Preživjele su radničke pobune i ratove, ali ne i tranzicijsku privatizaciju.<ref name=dodig/> [[8. travnja]] 1941. u Čapljini su predratni članovi ustaške organizacije svećenici Ilija Tomas i Jure Vrdoljak proglasili NDH, dva dana prije nego ju je Kvaternik službeno proglasio u Zagrebu. Lipnja 1941. ustaše su mobilizirali probisvijete i propalice te počinili strahovite zločine nad Srbima u tom kraju, o čemu je pisao fra Tugomir Soldo.<ref name="dva dana prije">Dražen Stjepandić: [https://www.tjedno.hr/u-capljini-su-ndh-proglasili-dva-dana-prije-nego-u-zagrebu/ '' U ČAPLJINI SU NDH PROGLASILI DVA DANA PRIJE ZAGREBA''] Tjedno. 3. lipnja 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020. </ref><br /> <br /> 1952. osnovana je [[Tvornica keksa i vafla Lasta]], koja proizvodi kekse, čajna peciva, vafle i krekere. <ref>[http://www.poslovni.hr/stock/dd/zvecevo-lasta-dd-capljina-13633 Poslovni dnevnik] ''Dionička društva - Zvečevo - Lasta d.d. Čapljina'' (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref> 1996. puštena je u pogon Tvornica duhana Čapljina.<ref>[http://tomas-co.hr/tvornica-duhana-capljina-bih-3/ Tomas-co] ''Tvornica duhana-Čapljina BiH'' (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref> Godine 2016. dva puta je gorila čapljinska duhanska stanica, kao prethodno ona Čitluku (2010.), Ljubuškom (2013.), Širokom Brijegu (2013.) i dr.<ref>[http://www.caportal2.caportal.net/crna-kronika/item/3752-capljina-duhanska-stanica-sinoc-gorjela-dva-puta Čapljinski portal] Bljesak.info: ''Čapljina: Duhanska stanica sinoć gorjela dva puta '', 18. studenoga 2016. (pristupljeno 28, travnja 2019.)</ref><ref name=dodig/><br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Prehrambena industrija ([[Tvornica keksa i vafla Lasta]]), preradba duhana ([[Tvornica duhana Čapljina]], [[Duhanska stanica u Čapljini]])), proizvodnja trikotaže ([[Tvornica trikotaže Čapljina]]), gumenih tehničkih proizvoda, armature . Turizam. Jugoistočno je park prirode i lovište [[Park prirode Hutovo blato]].<ref name="enciklopedija"/><br /> <br /> == Promet ==<br /> <br /> Postaja uz prugu Ploče - Sarajevo.<ref name="enciklopedija"/> Čapljina se, zahvaljujući svom zemljopisno položaju nalazi na važnom raskrižju putova, u Čapljini se križaju dva regionalna puta, dva magistralna puta, željeznička pruga te auto – put [[koridor Vc]].<ref name=cvijethercegovine/><br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> {|<br /> | width="33%" valign="top" |<br /> * [[Slobodan Praljak]], general pukovnik [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]]<br /> * [[Božan Šimović]], časnik [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]]<br /> * [[Milenko Krešić]], crkveni povjesničar<br /> * [[Marko Vego]], profesor i povjesničar <br /> * [[Branimir Vidić]]-Flika, glumac <br /> * [[Dejan Aćimović]], glumac<br /> * [[Bobo Jelčić]], glumac <br /> * [[Zdenko Jelčić]], glumac<br /> * [[Jozo Jakiša]], pjesnik<br /> * [[Vladimir Pavlović]], pjesnik<br /> * [[Stanislav Vukorep]], novinar i publicist<br /> * [[Ivana Marić]], pjevačica<br /> * [[Pamela Ramljak]], pjevačica<br /> * [[Vinko Ćemeraš]], pjevač<br /> <br /> | width="33%" valign="top" |<br /> * [[Nikica Jelavić]], nogometaš<br /> * [[Nino Bule]], nogometaš<br /> * [[Želimir Terkeš]], nogometaš<br /> * [[Boško Šutalo]], nogometaš<br /> * Matej Rodin, nogometaš<br /> * Ismet Šišić, nogometaš<br /> * Mirsad Fazlagić, nogometaš<br /> * Vjekoslav Sušac, nogometaš/trener<br /> * Zlatko Križanović-Vukas, nogometaš/trener<br /> * [[Jasmin Repeša]], košarkaški trener<br /> * [[Dragan Bender]], košarkaš<br /> * [[Ivan Bender]], košarkaš<br /> * [[Ivica Obad]], košarkaš<br /> * [[Mario Primorac]], košarkaš<br /> * [[Veljko Mršić]], košarkaš <br /> <br /> | width="33%" valign="top" |<br /> * [[Mario Obad]], rukometaš<br /> * [[Nikola Prce]], rukometaš<br /> * Ante Kukrika, rukometaš<br /> * Davorin Prskalo, rukometaš<br /> * Mateo Rodin, rukometaš<br /> * Boško Mišić, boksač<br /> * [[Berislav Jukić]], veterinar<br /> * Vinko Sušac, fizioterapeut<br /> * Adem Buć, narodni heroj<br /> * [[Dragan Vrankić]], političar<br /> * [[Ivo Miro Jović]], političar<br /> * Smiljan Vidić, doktor i političar<br /> * Zdravko Jakiša, međunarodni odbojkaški sudac<br /> * Branimir Vidić-Filka, glumac<br /> * [[Roko Markovina]], stroj. stručnjak<br /> |}<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * spomenik kralju Tomislavu na Tomislavovu trgu<br /> * spomenik hrvatskoj slobodi<br /> * spomenik [[čaplja|čaplji]]<br /> * spomenik Ivi Dulčiću<br /> * rimska [[villa rustica]] iz 4. stoljeća, castrum [[Mogorjelo]]<br /> * Uz klasične spomenike, urbani dio Čapljine krase široke ulice, trgovi, bulevari, zelenilo, perivoji, drvoredi, parkovi, cvjetne aleje, igrališta…<ref name=cvijethercegovine/><br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> <br /> U Čapljini postoji Osnovna škola Vladimira Pavlovića te Osnovna škola Čapljina. Čapljina ima svoj srednjoškolski sklop u kojemu se nalaze gimnazija i strukovne škole.<br /> <br /> == Kultura ==<br /> <br /> U Čapljini djeluje više kulturno umjetničkih društava koji njeguju običaje Hrvata Hercegovine a i šire. <br /> <br /> * HKUD "Luke", Višići<br /> * HKUD "Naši korijeni", [[Bobanovo Selo]]<br /> * HKUD "Zora", [[Struge (Čapljina, BiH)|Gorica - Struge]]<br /> * HKUD "Seljačka Sloga", [[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižat]]<br /> * HKUD "Čapljina", Čapljina<br /> * HKUD "Sv. Ante", [[Dretelj]]<br /> * HKUD "Sv. Leopold", [[Grabovine]]<br /> * HKUD "Drijeva", [[Gabela]]<br /> <br /> U Čapljini se održava [[Međunarodni seminar klasične glazbe Ardea]].<br /> <br /> == Mediji ==<br /> <br /> * [[Radio Čapljina]] na hrvatskom jeziku<br /> * Čapljina info, internetski portal na hrvatskom jeziku<br /> * Čapljinski portal, internetski portal na hrvatskom jeziku<br /> <br /> == Šport ==<br /> <br /> U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u [[nogomet]]u, košarci, [[rukomet]]u, boćanju i odbojci. <br /> <br /> '''Klubovi''':<br /> <br /> * [[HNK Čapljina]] (u bivšoj Jugoslaviji djelovao pod nazivom Borac)<br /> * [[HKK Čapljina Lasta]] (u bivšoj Jugoslaviji djelovao pod nazivom Borac)<br /> * [[HOK Čapljina]]<br /> * [[HRK Čapljina]] je bosanskohercegovački rukometni klub iz Čapljine.<br /> * [[Rukometna akademija Čapljina]].<br /> Klubovi u mjesnim zajednicama:<br /> * [[NK GOŠK Gabela]]<br /> * [[HNK Višići]]<br /> * [[NK Neretva Čeljevo ]]<br /> * [[Boćanje u Bosni i Hercegovini|Boćarski]] klub Čapljina, prvak BiH<ref>[http://www.radio-capljina.com/2017/06/bocanje-capljina-prvak-bih/ Radio Čapljina] ''Boćanje - Čapljina prvak BiH'', 26. lipnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><br /> <br /> == Unutarnje poveznice ==<br /> <br /> *[[Most dr. Franje Tuđmana (Čapljina)]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> <br /> {{izvori}}<br /> {{čapljina.ba}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> <br /> <br /> * [http://www.capljina.ba/ Službena stranica grada Čapljine]<br /> * [http://www.caportal.info/ Čapljinski Portal]<br /> * [http://www.capljina.net/ Čapljinske novine]<br /> <br /> {{BiH}}<br /> {{Hercegovina}}<br /> {{Čapljina}}<br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]<br /> [[Kategorija:Čapljina| ]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dobitnici_Porina_2021.&diff=789207 Dobitnici Porina 2021. 2026-09-23T03:56:33Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Velika slova}}<br /> {{Infookvir Porin|naziv=28. Porin - 2021.|slika=Porin 2021.png|datum=[[5. lipnja]] [[2021.]]|lokacija=[[HRT]], [[Zagreb]]|brojkategorija=36|televizijskikanal=[[HRT]]|voditelji=[[Iva Šulentić]]<br>[[Ivan Vukušić]]|redatelj=|scenograf=|webstranice=http://www.porin.org/}}<br /> <br /> '''Porin 2021.''' je glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] za prethodnu [[2020.]] godinu.<br /> <br /> Dodjeljuje se u glazbeni rad, a dodijelit će se [[5. lipnja]] [[2021.]] godine u [[Zagreb|Zagrebu]], kod zgrade [[HRT 1|HRT-a]] na pozornici ''Sunčana strana Prisavlja''.<ref>{{Citiranje weba|author=|date=|title=S posljednjih priprema za dodjelu Porina|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/s-posljednjih-priprema-za-dodjelu-porina-2000414|url-status=live|accessdate=5. lipnja 2021.|work=hrt.hr|publisher=HRT|language=}}</ref> <br /> <br /> Nagrada će se ove godine dodjeliti u 36 kategorija uz izravan televizijski prijenos na [[HRT|HRT1]] te radijski prijenos na [[Hrvatski radio|HR1]]. Voditelji programa bit će [[Iva Šulentić]] i [[Ivan Vukušić]]. Glazbeni producent bit će [[Ivan Popeskić]]. Režiju potpisuje [[Mario Vidosavljević]], scenarij [[Joško Lokas]] i [[Mislav Donaj]], a urednica prijenosa je [[Andrijana Škorput]].<br /> <br /> == Nominirani <ref name=":1">{{Citiranje weba|author=|date=|title=Nominacije 28. Porin|url=https://www.porin.org/content/nominacije-28-porin|url-status=live|accessdate=5. lipnja 2021.|work=porin.org|publisher=Porin|language=}}</ref> ==<br /> <center>{{Legend2|#cce0ff|Dobitnik nagrade Porin za 2018. godinu|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} </center><br /> <br /> '''Kategorija br. 1 - Album godine'''<br /> {| class="wikitable"<br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Album</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Izvođač</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Glazbeni producent</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<small>30 godina od koncerta na Trgu, Arena Zagreb</small><br /> |<small>Prljavo kazalište</small><br /> |<small>Goran Martinac, Tihomir Fileš</small><br /> |<small>Croatia Records / Heroj ulice</small><br /> |-<br /> |<small>BRISANI PROSTOR</small><br /> |<small>RUNDEK & EKIPA</small><br /> |<small>DARKO RUNDEK</small><br /> |<small>MENART</small><br /> |-<br /> |<small>ENNUI</small><br /> |<small>PAVEL</small><br /> |<small>JERE ŠEŠELJA, SRĐAN SEKULOVIĆ SKANSI</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>I GLOW</small><br /> |<small>JE VEUX</small><br /> |<small>JANKO NOVOSELIĆ, TONI STAREŠINIĆ</small><br /> |<small>LAA</small><br /> |-<br /> |<small>TAJNA VJEŠTINA - GLAZBA ZLATANA STIPIŠIĆA GIBONNIJA</small><br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 2 - Pjesma godine'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Autor</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>HEJ, SANJALICE</small><br /> |<small>KONRAD LOVRENČIĆ, MIRELA PRISELAC, LUKA TRALIĆ, IVAN VODOPIJEC, DAVOR ZANOŠKI, EROL ZEJNILOVIĆ /MIRELA PRISELAC REMI, LUKA TRALIĆ SHOT</small><br /> |<small>ILICA</small><br /> |<small>ELEMENTAL</small><br /> |<small>UMJETNIČKA ORGANIZACIJA ELEMENTAL</small><br /> |-<br /> |<small>MALI KRUG VELIKIH LJUDI</small><br /> |<small>IVAN DEČAK</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>MASSIMO</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>NE DAJ NA NAS</small><br /> |<small>ALJOŠA ŠERIĆ</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>PAVEL FEAT. TEDI SPALATO</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>PUNA MEMORIJA</small><br /> |<small>IVANA VRDOLJAK</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>VANNA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>ROĐEN ZA SUZE</small><br /> |<small>GORAN BARE</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>GORAN BARE & MAJKE</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 3 - Novi izvođač godine''' <br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ALBINA</small><br /> |<small>UNIVERSAL MUSIC HRVATSKA</small><br /> |-<br /> |<small>MIA NEGOVETIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>[[Vinko Ćemeraš]] & Tačvo Tuuli</small><br /> |<small>UNIVERSAL MUSIC HRVATSKA</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 4 - Najbolji album zabavne glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>91+</small><br /> |<small>STJEPAN JIMMY STANIĆ & ORKESTAR JOSIPA CVITANOVIĆA</small><br /> |<small>JOSIP CVITANOVIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>NE OKREĆI SE, SINE</small><br /> |<small>RADE ŠERBEDŽIJA</small><br /> |<small>MARIO IGREC, MAURO ŠIROL, ANTE GELO, GORAN MARTINAC, DAVOR SMOTALIĆ, DIRAN TAVITJAN, ELVIS STANIĆ, MIROSLAV TADIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>ŠTA MI LJUBE OĆEŠ KAZAT</small><br /> |<small>KLAPA RIŠPET</small><br /> |<small>LEO ŠKARO</small><br /> |<small>HIT RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 5 - Najbolji album pop glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ENNUI</small><br /> |<small>PAVEL</small><br /> |<small>JERE ŠEŠELJA, SRĐAN SEKULOVIĆ SKANSI</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>POLJUBI ME SAD</small><br /> |<small>DAMIR KEDŽO</small><br /> |<small>BOJAN ŠALAMON SHALLA, GORAN MARTINAC, IGOR IVANOVIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SRETAN PUT</small><br /> |<small>MIA</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT, VJEKOSLAV DIMTER, DAMIR BAČIĆ, PREDRAG MARTINJAK, ANTE GELO</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 6 - Najbolji album rock glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>JUKEBOX</small><br /> |<small>DIVLJE JAGODE</small><br /> |<small>ZELE LIPOVAČA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>MEMPHIS LIGHT</small><br /> |<small>TOMISLAV GOLUBAN</small><br /> |<small>TOMISLAV GOLUBAN, JEFF JENSEN</small><br /> |<small>SPONA</small><br /> |-<br /> |<small>NA PUTU</small><br /> |<small>VINKO ĆEMERAŠ & TALVI TUULI</small><br /> |<small>SRĐAN SEKULOVIĆ SKANSI</small><br /> |<small>UNIVERSAL MUSIC HRVATSKA</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 7 - Najbolji album alternativne glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>BREEDING BLACK SHEEP</small><br /> |<small>MARK MRAKOVČIĆ</small><br /> |<small>MARK MRAKOVČIĆ</small><br /> |<small>DOSTAVA ZVUKA</small><br /> |-<br /> |<small>BRISANI PROSTOR</small><br /> |<small>RUNDEK & EKIPA</small><br /> |<small>DARKO RUNDEK</small><br /> |<small>MENART</small><br /> |-<br /> |<small>UVIJEK DIO MENE</small><br /> |<small>BORIS ŠTOK</small><br /> |<small>BORIS ŠTOK, DARKO TERLEVIĆ</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 8 - Najbolji album Hip Hop glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ILICA</small><br /> |<small>ELEMENTAL</small><br /> |<small>LUKA TRALIĆ SHOT</small><br /> |<small>UMJETNIČKA ORGANIZACIJA ELEMENTAL</small><br /> |-<br /> |<small>ŠKRINJA</small><br /> |<small>ALEJUANDRO BUENDIJA</small><br /> |<small>ALEKSANDAR ANTIĆ</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>VANKA</small><br /> |<small>REPER IZ SOBE</small><br /> |<small>ANTE PRGIN - SURKA, ZVONIMIR DUSPER - DUS, DAVOR DOLEŽAL</small><br /> |<small>MENART</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 9 - Najbolji album elektroničke glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>I GLOW</small><br /> |<small>JE VEUX</small><br /> |<small>JANKO NOVOSELIĆ, TONI STAREŠINIĆ</small><br /> |<small>LAA</small><br /> |-<br /> |<small>PROMJENA STANJA</small><br /> |<small>DISCOHERNIA</small><br /> |<small>HRVOJE ŠTEFOTIĆ</small><br /> |<small>MAST PRODUKCIJA</small><br /> |-<br /> |<small>SHAPELESS</small><br /> |<small>TROKUT</small><br /> |<small>NEVEN MARINAC</small><br /> |<small>RIKA MUZIKA LTD / TROKUT</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 10 - Najbolja ženska vokalna izvedba'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>DARIA HODNIK</small><br /> |<small>SRCE OD STAKLA</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>JE VEUX</small><br /> |<small>DANCE TO FORGET</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>LAA</small><br /> |-<br /> |<small>VANNA</small><br /> |<small>PUNA MEMORIJA</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 11 - Najbolja muška vokalna izvedba'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>DAMIR URBAN</small><br /> |<small>NITKO OSIM NAS</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS / CEPELIN MEDIA</small><br /> |-<br /> |<small>MARKO TOLJA</small><br /> |<small>O TEBI OVISAN</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>MASSIMO</small><br /> |<small>MALI KRUG VELIKIH LJUDI</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 12 - Najbolja izvedba grupe s vokalom'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>BANG BANG</small><br /> |<small>NADREALIZAM</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>ELEMENTAL</small><br /> |<small>HEJ, SANJALICE</small><br /> |<small>ILICA</small><br /> |<small>UMJETNIČKA ORGANIZACIJA ELEMENTAL</small><br /> |-<br /> |<small>GORAN BARE & MAJKE</small><br /> |<small>ROĐEN ZA SUZE</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 13 - Najbolja vokalna suradnja'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>LET 3 FEAT. TEREZA KESOVIJA</small><br /> |<small>SAM U VODI</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>PAVEL FEAT. TEDI SPALATO</small><br /> |<small>NE DAJ NA NAS</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>ZSA ZSA FEAT. HILJSON MANDELA</small><br /> |<small>OVA LJUBAV</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>RUBIKON SOUND FACTORY</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 14 - Najbolji album jazz glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>CRTA</small><br /> |<small>IVAN KAPEC 5TET</small><br /> |<small>IVAN KAPEC</small><br /> |<small>NOTA BENE / ZONA MUZIKA</small><br /> |-<br /> |<small>TUMBAO</small><br /> |<small>CUBISMO & JAZZ ORKESTAR HRT-A</small><br /> |<small>IGOR GERŽINA, KREŠIMIR TOMEC</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS / HRT</small><br /> |-<br /> |<small>VILLA IDOLA</small><br /> |<small>TAMARA OBROVAC, TRANSHISTRIA ENSEMBLE, JAZZ ORKESTAR HRT-A</small><br /> |<small>IGOR GERŽINA</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 15 - Najbolja skladba jazz glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Autor</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>DANI U HAVANI</small><br /> |<small>DAVOR KRIŽIĆ</small><br /> |<small>TUMBAO</small><br /> |<small>CUBISMO & JAZZ ORKESTAR HRT-A</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS / HRT</small><br /> |-<br /> |<small>HAPPINESS IN THE AIR</small><br /> |<small>MIRO KADOIĆ</small><br /> |<small>HIGH SPIRIT</small><br /> |<small>MIRO KADOIĆ</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>IN PROCESSU</small><br /> |<small>IVAN KAPEC</small><br /> |<small>CRTA</small><br /> |<small>IVAN KAPEC 5TET</small><br /> |<small>NOTA BENE / ZONA MUZIKA</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 16 - Najbolja izvedba jazz glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ELVIS STANIĆ GROUP</small><br /> |<small>PETER PAN PICKING STRAWBERRIES 2020</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>ELVIS STANIĆ</small><br /> |-<br /> |<small>IVAN KAPEC 5TET</small><br /> |<small>ZOKA</small><br /> |<small>CRTA</small><br /> |<small>NOTA BENE / ZONA MUZIKA</small><br /> |-<br /> |<small>MIRO KADOIĆ</small><br /> |<small>MONSTER IN THE GARDEN</small><br /> |<small>HIGH SPIRIT</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>TAMARA OBROVAC, TRANSHISTRIA ENSEMBLE, JAZZ ORKESTAR HRT-A</small><br /> |<small>MADIROSA</small><br /> |<small>VILLA IDOLA</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>VEDRAN RUŽIĆ</small><br /> |<small>LIBERTIN</small><br /> |<small>FORBIDDEN LIVE</small><br /> |<small>DISTINCTIVE</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 17 - Najbolji album tamburaške glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>AUREA FEST 2020. - ZLATNE ŽICE SLAVONIJE</small><br /> |<small>RAZNI IZVOĐAČI</small><br /> |<small>DAMJAN PIROVIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>DOMOVINA U PJESMAMA VOL. 1</small><br /> |<small>STANKO ŠARIĆ</small><br /> |<small>STANKO ŠARIĆ</small><br /> |<small>MIRNA ARIA</small><br /> |-<br /> |<small>U SJEĆANJE NA MIKIJA - KONCERT IZ LISINSKOG "NEK' NOĆAS PJESME PLOVE"</small><br /> |<small>RAZNI IZVOĐAČI</small><br /> |<small>IVICA PLIVELIĆ, VLADO SMILJANIĆ, ZVONIMIR MIHOVEC</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 18 - Najbolji album pop-folklorne glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent / urednik</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>21 LICE LJUBAVI</small><br /> |<small>NAJBOLJI HRVATSKI TAMBURAŠI</small><br /> |<small>BRANIMIR JOVANOVAC, DENIS ŠPEGELJ</small><br /> |<small>MIRNA ARIA</small><br /> |-<br /> |<small>DAJ DA BUDEM TVOJ</small><br /> |<small>KLAPA CAMBI (KAŠTEL KAMBELOVAC)</small><br /> |<small>TONČI TRANFIĆ</small><br /> |<small>SCARDONA</small><br /> |-<br /> |<small>FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKI - KRAPINA 2020.</small><br /> |<small>RAZNI IZVOĐAČI</small><br /> |<small>TONI ETEROVIĆ, SINIŠA LEOPOLD</small><br /> |<small>ARIJA</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 19 - Najbolji World Music album'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent / urednik</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>FOR HIM AND HER</small><br /> |<small>AMIRA MEDUNJANIN</small><br /> |<small>BOJAN ZULFIKARPAŠIĆ, AMIRA MEDUNJANIN</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SI KAK JEN</small><br /> |<small>OGENJ</small><br /> |<small>ANTE PRGIN</small><br /> |<small>DANCING BEAR</small><br /> |-<br /> |<small>TAMO GORI</small><br /> |<small>DUNJA KNEBL & KOLOLIRA</small><br /> |<small>DINKO ČVORIĆ, DUNJA KNEBL</small><br /> |<small>GEENGER RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 20 - Najbolji aranžman'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> !<br /> |-<br /> |<small>GORAN KOVAČIĆ</small><br /> |<small>PUNA MEMORIJA</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>VANNA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>IVAN PEŠUT</small><br /> |<small>BOJE</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>NIKA TURKOVIĆ</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>IVAN POPESKIĆ</small><br /> |<small>O TEBI OVISAN</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>MARKO TOLJA</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 21 - Producent godine'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !<small>Glazbeni producent</small><br /> !<small>Skladba</small><br /> !<small>Album</small><br /> !<small>Izvođač</small><br /> !<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> | rowspan="4" |<small>GORAN KOVAČIĆ</small><br /> |<small>IMA TE</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>TEREZA KESOVIJA</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>PUNA MEMORIJA</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>VANNA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SAD BLAGOSLIVLJAJ</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>SESTRE PALIĆ</small><br /> |<small>SESTRE PALIĆ</small><br /> |-<br /> |<small>ŠARM KAVALIRA</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>STOKA FEAT. BABY DOOKS</small><br /> |<small>MARIN IVANOVIĆ STOKA</small><br /> |-<br /> | rowspan="5" |<small>IVAN POPESKIĆ</small><br /> !<small>Skladba</small><br /> !<small>Album</small><br /> !<small>Izvođač</small><br /> !<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<small>ČEKAŠ ME</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>MAJA BLAGDAN</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>DO TEBE</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>MATEO PILAT</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>O TEBI OVISAN</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>MARKO TOLJA</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SUSRET</small><br /> |<small>SINGL</small><br /> |<small>ANA OPAČAK</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> | rowspan="2" |<small>MIROSLAV LESIĆ</small><br /> !<small>Skladba</small><br /> !<small>Album</small><br /> !<small>Izvođač</small><br /> !<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<br /> |<small>9OF3</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT / BRUNO KOVAČIĆ / MIROSLAV LESIĆ (9OF3)</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 22 - Najbolja snimka albuma'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Snimka</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>GORAN MARTINAC, DEJAN VOZLIĆ</small><br /> | <small>-</small><br /> |<small>TAJNA VJEŠTINA - GLAZBA ZLATANA STIPIŠIĆA GIBONNIJA</small><br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>GORAN MARTINAC, IVAN PEŠUT, VJEKOSLAV DIMTER</small><br /> | <small>-</small><br /> |<small>SRETAN PUT</small><br /> |<small>MIA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>MIROSLAV LESIĆ, VEDRAN BAOTIĆ, IVAN PEŠUT</small><br /> | <small>-</small><br /> |<small>9OF3</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT / BRUNO KOVAČIĆ / MIROSLAV LESIĆ (9OF3)</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 23 - Najbolji album klasične glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Ton majstor</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !<small>Glazbeni producent</small><br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>IGOR KULJERIĆ: HRVATSKI GLAGOLJAŠKI REKVIJEM</small><br /> |<small>SOLISTI I ZBOR BAVARSKOG RADIJA; ORKESTAR MINHENSKOG RADIJA; IVAN REPUŠIĆ, DIRIGENT</small><br /> |<small>ALMUT TELSNIG, TORSTEN SCHREIER</small><br /> |<small>BR-KLASSIK</small><br /> |-<br /> |<small>JAKOV GOTOVAC: ERO S ONOGA SVIJETA</small><br /> |<small>SOLISTI I ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE; ORKESTAR MINHENSKOG RADIJA; IVAN REPUŠIĆ, DIRIGENT</small><br /> |<small>ECKHARD GLAUCHE</small><br /> |<small>CPO</small><br /> |-<br /> |<small>VATROSLAV LISINSKI: PORIN, VITEŠKA OPERA U PET ČINOVA</small><br /> |<small>ZBOR I SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-A; PAVLE DEŠPALJ, DIRIGENT; STJEPAN FRANETOVIĆ, TENOR; EVELIN NOVAK, SOPRAN; LJUBOMIR PUŠKARIĆ, BARITON; KRISTINA KOLAR, SOPRAN; LUCIANO BATINIĆ, BAS; IRENA PARLOV, MEZZOSOPRAN; SINIŠA GALOVIĆ, TENOR</small><br /> |<small>KREŠIMIR SELETKOVIĆ</small><br /> |<small>HRT</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 24 - Najbolja skladba klasične glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !<small>Skladba</small><br /> !<small>Autor</small><br /> !<small>Album</small><br /> !<small>Izvođač</small><br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>BAŠAMAR (PRAIZVEDBA)</small><br /> |<small>GORDAN TUDOR</small><br /> |<small>GUITARRISMO</small><br /> |<small>GUITARRISMO (ZORAN DUKIĆ, PETRIT ÇEKU, MORANA PEŠUTIĆ, TOMISLAV VUKŠIĆ, TVRTKO SARIĆ, KREŠIMIR BEDEK, PEDRO RIBEIRO RODRIGUES, MAROJE BRČIĆ)</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>CONCERTO ROSSO, ZA KLAVIR I ORKESTAR</small><br /> |<small>[[Silvio Foretić]]</small><br /> |<small>SILVIO FORETIĆ: AUTORSKI ALBUM</small><br /> |<small>SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-A; [[Danijel Detoni]], KLAVIR; NIKŠA BAREZA, DIRIGENT</small><br /> |<small>CANTUS</small><br /> |-<br /> |<small>VOKALIZA</small><br /> |<small>ANTE KNEŠAUREK</small><br /> |<small>COR MUNDUM</small><br /> |<small>TRIO LUR</small><br /> |<small>CANTUS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 25 - Najbolja izvedba klasične glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !<small>Izvođač</small><br /> !<small>Skladba</small><br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<small>BRUNO VLAHEK</small><br /> |<small>IGOR STRAVINSKY: THREE MOVEMENTS FROM THE FIREBIRD SUITE (I. DANSE INFERNALE DU ROI KASTCHEÏ)</small><br /> |<small>TOUCHES</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SOLISTI I ZBOR BAVARSKOG RADIJA; ORKESTAR MINHENSKOG RADIJA; IVAN REPUŠIĆ, DIRIGENT</small><br /> |<small>IGOR KULJERIĆ: HRVATSKI GLAGOLJAŠKI REKVIJEM</small><br /> |<small>IGOR KULJERIĆ: HRVATSKI GLAGOLJAŠKI REKVIJEM</small><br /> |<small>BR-KLASSIK</small><br /> |-<br /> |<small>SOLISTI I ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE; ORKESTAR MINHENSKOG RADIJA; IVAN REPUŠIĆ, DIRIGENT</small><br /> |<small>JAKOV GOTOVAC: ERO S ONOGA SVIJETA</small><br /> |<small>JAKOV GOTOVAC: ERO S ONOGA SVIJETA</small><br /> |<small>CPO</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 26 - Najbolja snimka albuma klasične glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Tonski snimatelj</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ALAN ŠNAJDER, BOŽIDAR PANDURIĆ</small><br /> |<small>BORIS PAPANDOPULO: DIVERTIMENTI PASTORALI</small><br /> |<small>ZAGREBAČKI PUHAČKI ANSAMBL</small><br /> |<small>CANTUS</small><br /> |-<br /> |<small>KREŠIMIR PETAR PUSTIČKI</small><br /> |<small>TOUCHES</small><br /> |<small>BRUNO VLAHEK</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>KREŠIMIR SELETKOVIĆ, BOŽIDAR PANDURIĆ</small><br /> |<small>BORIS PAPANDOPULO: HOROSKOP</small><br /> |<small>ZRINKA IVANČIĆ CIKOJEVIĆ I DALIBOR CIKOJEVIĆ, KLAVIRI, IVANA KULJERIĆ BILIĆ I NIKOLA KRBANYEVITCH, UDARALJKE</small><br /> |<small>MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU</small><br /> |-<br /> |<small>MARIJANA BEGOVIĆ</small><br /> |<small>NEBO I ZEMLJA TOMASA CECCHINIJA</small><br /> |<small>ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE; TOMISLAV FAČINI, DIRIGENT; MONIKA CEROVČEC, SOPRAN; ANABELA BARIĆ, SOPRAN; MARTINA BORSE, ALT; SINIŠA GALOVIĆ, TENOR; HUGO PAULSSON STOVE, TENOR; KREŠIMIR STRAŽANAC, BAS-BARITON; CONCERTO DEI VENTI; ANA VASIĆ, VIOLINA; IZIDOR ERAZEM GRAFENAUER, TEORBA; DARIO POLJAK, ORGULJE; FRAN PETRAČ, VIOLONE</small><br /> |<small>HRT</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 27 - Najbolja produkcija albuma klasične glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !<small>Glazbeni producent</small><br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>GORAN MARTINAC</small><br /> |<small>GUITARRISMO</small><br /> |<small>GUITARRISMO (ZORAN DUKIĆ, PETRIT ÇEKU, MORANA PEŠUTIĆ, TOMISLAV VUKŠIĆ, TVRTKO SARIĆ, KREŠIMIR BEDEK, PEDRO RIBEIRO RODRIGUES, MAROJE BRČIĆ)</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>KREŠIMIR PETAR PUSTIČKI</small><br /> |<small>TOUCHES</small><br /> |<small>BRUNO VLAHEK</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>KREŠIMIR SELETKOVIĆ</small><br /> |<small>VATROSLAV LISINSKI: PORIN, VITEŠKA OPERA U PET ČINOVA</small><br /> |<small>ZBOR I SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-A; PAVLE DEŠPALJ, DIRIGENT; STJEPAN FRANETOVIĆ, TENOR; EVELIN NOVAK, SOPRAN; LJUBOMIR PUŠKARIĆ, BARITON; KRISTINA KOLAR, SOPRAN; LUCIANO BATINIĆ, BAS; IRENA PARLOV, MEZZOSOPRAN; SINIŠA GALOVIĆ, TENOR</small><br /> |<small>HRT</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 28 - Najbolji tematsko-povijesni album'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !<small>Album</small><br /> !<small>Autor izdanja</small><br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>DISKOBIOGRAFIJA</small><br /> |<small>SINIŠA ŠKARICA</small><br /> |<small>JOSIPA LISAC</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>DISKOBIOGRAFIJA VOL. 1</small><br /> |<small>SINIŠA ŠKARICA</small><br /> |<small>GABI NOVAK</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>OLIVER DRAGOJEVIĆ - LIVE - ORIGINAL ALBUM COLLECTION</small><br /> |<small>DOMAGOJ ŠILJEG</small><br /> |<small>OLIVER DRAGOJEVIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 29 - Najbolji album popularne duhovne glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent / urednik</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>IME NAD SVAKIM IMENOM</small><br /> |<small>EMANUEL</small><br /> |<small>DOMAGOJ PAVIN, ZORAN ŠVIGIR, PETAR IVKIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SAMO SE LJUBAV DIJELJENJEM MNOŽI</small><br /> |<small>ISKRICE</small><br /> |<small>TONI ETEROVIĆ</small><br /> |<small>ARIJA</small><br /> |-<br /> |<small>SVE ĆE BITI DOBRO</small><br /> |<small>BRUNO KRAJCAR</small><br /> |<small>BRUNO KRAJCAR</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>SVETAC SVEGA SVIJETA - MJUZIKL O SV. ANTUNU PADOVANSKOM</small><br /> |<small>ANSAMBL KOLBE</small><br /> |<small>BRANKO BARDUN / DOMAGOJ BEŠLIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS / VERITAS - GLASNIK SV. ANTUNA PADOVANSKOGA</small><br /> |}<br /> <br /> '''Kategorija br. 30 - Najbolji album božićne glazbe'''<br /> {| class="wikitable"<br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Album</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Izvođač</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Glazbeni producent</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<small>CHRISTMAS CLASSICS</small><br /> |<small>MARIJA VIDOVIĆ</small><br /> |<small>MARIJA VIDOVIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>NA BOŽIĆ SVE NAJBOLJE - NAŠA LJUBAV ZA NJIHOVA SRCA - DUHOVNE PJESME</small><br /> |<small>RAZNI IZVOĐAČI</small><br /> |<small>TONI ETEROVIĆ</small><br /> |<small>ARIJA</small><br /> |-<br /> |<small>SVETA NOĆ</small><br /> |<small>KLAPA ŽRNOVNICA</small><br /> |<small>DAMIR MARUŠIĆ</small><br /> |<small>SCARDONA</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 31 - Najbolji album s raznim izvođačima'''<br /> {| class="wikitable"<br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Album</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Autor izdanja, urednik izdanja, programski urednik ili umjetnički direktor festivala</small><br /> ! colspan="1" rowspan="1" |<small>Nakladnik</small><br /> |-<br /> |<small>23. DALMATINSKA ŠANSONA ŠIBENIK 2020.</small><br /> |<small>DUŠAN ŠARAC, BRANKO VILJAC</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>67. ZAGREBAČKI FESTIVAL</small><br /> |<small>NENO BELAN</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>VELIKA ROCK EKSPLOZIJA #13</small><br /> |<small>TOMISLAV KRALJ</small><br /> |<small>SPONA</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 32 - Najbolji koncertni album'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>30 GODINA OD KONCERTA NA TRGU, ARENA ZAGREB</small><br /> |<small>PRLJAVO KAZALIŠTE</small><br /> |<small>GORAN MARTINAC, TIHOMIR FILEŠ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS / HEROJ ULICE</small><br /> |-<br /> |<small>LIVE AT HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD</small><br /> |<small>J.R. AUGUST</small><br /> |<small>GORAN MARTINAC, NIKOLA VRANIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>ZAGREB JE NAJLJEPŠI GRAD (LIVE AT LISINSKI)</small><br /> |<small>DRAGO DIKLIĆ</small><br /> |<small>GORAN MARTINAC, DRAGO DIKLIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 33 - Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz glazbe)'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Glazbeni producent</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>9OF3</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT / BRUNO KOVAČIĆ / MIROSLAV LESIĆ (9OF3)</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT, BRUNO KOVAČIĆ, MIROSLAV LESIĆ</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>NOW</small><br /> |<small>NEBOJŠA BUHIN</small><br /> |<small>MLADEN MALEK</small><br /> |<small>NOTA BENE</small><br /> |-<br /> |<small>TAJNA VJEŠTINA - GLAZBA ZLATANA STIPIŠIĆA GIBONNIJA</small><br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 34 - Najbolja instrumentalna izvedba (izvan klasične i jazz glazbe)'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Skladba</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>IGOR GERŽINA</small><br /> |<small>ESCAPE</small><br /> |<small>SINGLE</small><br /> |<small>STATUS PRODUKCIJA</small><br /> |-<br /> |<small>IVAN PEŠUT / BRUNO KOVAČIĆ / MIROSLAV LESIĆ (9OF3)</small><br /> |<small>LENNY BONHAM</small><br /> |<small>9OF3</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>MATIJA DEDIĆ</small><br /> |<small>ISPOD MOGA PRAMCA (TEMPERA)</small><br /> |<small>TAJNA VJEŠTINA - GLAZBA ZLATANA STIPIŠIĆA GIBONNIJA</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 35 - Najbolji video broj'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Video broj</small>'''<br /> !'''<small>Redatelj</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>BANANA</small><br /> |<small>DALIBOR BARIĆ</small><br /> |<small>PSIHOMODO POP</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>DALEKO</small><br /> |<small>MARKO ZELJKOVIĆ</small><br /> |<small>JOSIPA LISAC</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>DANGEROUS WATERS</small><br /> |<small>FILIP GRŽINČIĆ</small><br /> |<small>J.R. AUGUST</small><br /> |<small>CROATIA RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>MALI KRUG VELIKIH LJUDI</small><br /> |<small>[[Radislav Jovanov Gonzo]]</small><br /> |<small>MASSIMO</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> '''Kategorija br. 36 - Najbolje likovno oblikovanje albuma'''<br /> {| class="wikitable"<br /> !'''<small>Autor likovnog oblikovanja</small>'''<br /> !'''<small>Album</small>'''<br /> !'''<small>Izvođač</small>'''<br /> !'''<small>Nakladnik</small>'''<br /> |-<br /> |<small>ANTE ZVONIMIR STAMAĆ</small><br /> |<small>ILICA</small><br /> |<small>ELEMENTAL</small><br /> |<small>UMJETNIČKA ORGANIZACIJA ELEMENTAL</small><br /> |-<br /> |<small>FILIP GRŽINČIĆ</small><br /> |<small>ENNUI</small><br /> |<small>PAVEL</small><br /> |<small>DALLAS RECORDS</small><br /> |-<br /> |<small>IVAN PEŠUT</small><br /> |<small>9OF3</small><br /> |<small>IVAN PEŠUT / BRUNO KOVAČIĆ / MIROSLAV LESIĆ (9OF3)</small><br /> |<small>AQUARIUS RECORDS</small><br /> |}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.porin.org/ Službena stranica]<br /> * [http://www.hds.hr/ HDS]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> {{Dobitnici Porina po godinama}}<br /> [[Kategorija:Hrvatske glazbene nagrade]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=The_Voice_Hrvatska&diff=789206 The Voice Hrvatska 2026-09-23T03:56:03Z

<p>Suradnik10: /* Treća sezona (2019./2020.) */</p> <hr /> <div>{{naslov u kurzivu}}<br /> {{Infookvir TV emisija<br /> | ime = The Voice Hrvatska<br /> | slika = The Voice HRT Logo.png<br /> | ime_2 = <br /> | žanr = <br /> | format = [[Reality show]] <br/>natjecateljska emisija<br /> | smislio = {{ZD|S|SAD}} [[John de Mol]] <ref name="About TV">{{citiranje weba|url=http://www.nbc.com/the-voice/about/|title=About 'The Voice'|work=[[NBC]]|accessdate=8. lipnja 2013.}}</ref><br /> | razvio = {{ZD|S|SAD}} Alan Carter<br /> | napisao = <br /> | uredio = <br /> | režiser = <br /> | tv_kuća = [[HRT]] <br /> | voditelj = [[Iva Šulentić]]<br/>[[Ivan Vukušić]] <ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/361199/Otkriveni-svi-voditelji-glazbenog-showa-The-Voice.html Tportal.hr – Otkriveni voditelji The Voicea], pristupljeno 10. travnja 2015.</ref><br /> | žiri = [[Ivan Dečak]] (1, 2, 3) <br/> [[Vanna]] (3) <br/> [[Massimo Savić]] (3) <br/> [[Davor Gobac]] (3) <br/> [[Tony Cetinski]] (1, 2) <br/> [[Jacques Houdek]] (1, 2) <br/> [[Indira Levak]] (1, 2)<br/> <br /> | gl_kompozitor = <br /> | uvodna_gl = <br /> | završna_gl = <br /> | država = {{ZD+X/H|HRV}}<br /> | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br /> | sezone = <br /> | emisije = <br /> | trajanje_emisije = ~2 [[sat]]a<br /> | prva_emisija = [[17. siječnja]] [[2015.]] <br /> | posljednja_emisija = [[22. veljače]] [[2020.]]<br /> | prethodna = <br /> | sljedeća = <br /> | web stranica = http://voice.hrt.hr/<br /> }}<br /> <br /> '''''The Voice Hrvatska''''' (ranije: ''The Voice - Najljepši glas Hrvatske'') hrvatska je inačica svjetski popularnoga natjecateljskog pjevačkog showa. [[HRT|Hrvatska radiotelevizija]] prvu je emisiju emitirala [[17. siječnja]] [[2015.]]<ref>[http://www.vecernji.hr/tv/poceo-show-the-voice-najljepsi-glas-hrvatske-984684 Večernji.hr – Počeo show "The Voice"], pristupljeno 10. travnja 2015.</ref> Emisija se prikazuje [[subota|subotom]] u večernjem terminu na [[HRT 1|prvom programu Hrvatske radiotelevizije]]. Prva i druga sezona imale su podnaslov "Najljepši glas Hrvatske" koji se od treće sezone prestao koristiti, rezultirajući promjenom imena u samo "The Voice Hrvatska".<br /> <br /> == Osnova ==<br /> Osnova je formata odabir najljepšega [[glas|glasa]]. Kandidati s istinskim glasovnim talentom sudjeluju u predizboru, a najuspješniji među njima nastupaju na audiciji koju vode četiri mentora. <ref name="Info">[http://voice.hrt.hr/info/ The Voice – info], pristupljeno 10. travnja 2015.</ref><br /> <br /> '''Prva sezona''' (2015.)''':''' 5 emisija audicija, 4 emisije dvoboja, 6 emisija uživo = ukupno 15 emisija<br /> <br /> '''Druga sezona''' (2016.)''':''' 5 emisija audicija, 3 emisije dvoboja, 2 emisije knockouta, 4 emisije uživo = ukupno 14 emisija<br /> <br /> '''Treća sezona''' (2019./2020.)''':''' 5 emisija audicija, 3 emisije knockouta, 1 emisija dvoboja, 3 emisije uživo = ukupno 12 emisija <br /> <br /> == Predizbor ==<br /> Na ''The Voice'' se može prijaviti svaka osoba starija od 18 godina, koja smatra da može pokazati svoj pjevački [[talent]]. Dovoljno je ispuniti obrazac i pojaviti se na prednatjecanju. Svaki kandidat mora pristupiti prvom predizboru i otpjevati jednu pjesmu: nakon nastupa dobiva i mišljenje žirija. Nakon što su svi prijavljeni kandidati pristupili predizboru, žiri donosi rezultate. Svaki kandidat koji želi otići u prvi krug natjecanja mora proći tri predizbora.<ref name="Info"/><br /> <br /> == Prva sezona (2015.)==<br /> * Detaljnije: '''''[[The Voice Hrvatska (prva sezona)]]'''''<br /> Voditelji prve sezone bili su Iva Šulentić i Ivan Vukušić, a mentori Tony Cetinski, Jacques Houdek, Ivan Dečak i Indira Levak. Prva sezona emitirana je 2015. Pobjednica prve sezone je '''[[Nina Kraljić]]''', a natjecali su se i [[Ana Opačak]], Bruna Oberan, Marin Jurić-Čivro, Iva Gortan, Elena Stella, Jure Brkljača, [[Dino Petrić]], Ema Gagro i ostali.<br /> <br /> Trajanje: 17. siječnja 2015. - 25. travnja 2015.<br /> <br /> == Druga sezona (2016.) ==<br /> * Detaljnije: '''''[[The Voice Hrvatska (druga sezona)]]'''''<br /> Mentori i voditelji su ostali isti kao i u prvoj sezoni: voditelji [[Iva Šulentić]] i [[Ivan Vukušić]], a mentori [[Tony Cetinski]], [[Jacques Houdek]], [[Ivan Dečak]] i [[Indira Levak]]. Druga sezona emitirana je 2016. Pobjednica druge sezone je '''Ruža Janjiš''', a natjecali su se i Eni Jurišić, Stefani Žužić, Vedran Ljubenko, Alen Đuras i ostali.<br /> <br /> Trajanje: 23. siječnja 2016. - 23. travnja 2016.<br /> <br /> == Treća sezona (2019./2020.)==<br /> <br /> * Detaljnije: '''''[[The Voice Hrvatska (treća sezona)]]'''''<br /> 23. svibnja 2019. raspisan je natječaj za treću sezonu s rokom prijave do 23. lipnja 2019. Treća sezona emitirat će se na [[HRT]]-u subotama. Dana 2. listopada 2019. HRT je objavio nove mentore za treću sezonu: [[Ivan Dečak]], [[Vanna]], [[Massimo]] i [[Davor Gobac]].<br /> Pobjednik treće sezone je Čapljinac [[Vinko Ćemeraš]].<br /> Drugi po broju osvojenih glasova je Filip Rudan, treća je [[Albina Grčić]], a četvrta Bernarda Bobovečki.<br /> Trajanje: 7. prosinca 2019. - 22. veljače 2020.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://voice.hrt.hr/ Hrvatska radiotelevizija: The Voice – Najljepši glas Hrvatske] (službene stranice)<br /> *[http://www.vecernji.hr/tag/the-voice-137874 Večernji.hr – The Voice (svi članci)]<br /> [[Kategorija:Hrvatske televizijske emisije]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Albina_Gr%C4%8Di%C4%87&diff=789205 Albina Grčić 2026-09-23T03:55:45Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Glazbenik<br /> | Ime = Albina Grčić<br /> | Img =<br /> | Img_capt = <br /> | Img_size = <br /> | Landscape = <br /> | Background = solo_izvođač<br /> | Rodno_ime = Albina Grčić<br /> | Pseudonim = <br /> | Rođenje = [[6. veljače]] [[1999.]]<br /> | Mjesto rođenja = [[Split]]<br /> | Smrt = <br /> | Prebivalište = <br /> | Instrument = <br /> | Žanr = [[pop]], [[world music]]<br /> | Zanimanje = [[pjevanje|vokal]]<br /> | Djelatno_razdoblje = [[2019.]] – danas<br /> | Producentska_kuća = Universal Music Group<br /> | Angažman = <br /> | URL = <br /> | nagrade = <br /> | Značajni instrumenti = <br /> }}<br /> '''Albina Grčić''' ([[Split]], [[6. veljače]] [[1999.]]), poznata kao '''Albina''', [[hrvatska]] je [[pop]]-[[pjevač]]ica. Karijeru je počela natjecanjem u trećoj sezoni emisije [[The Voice Hrvatska (treća sezona)|The Voice Hrvatska]], gdje je završila na trećem mjestu. Izabrana je kao predstavnica Hrvatske na [[Eurovizija|Euroviziji 2021.]] u [[Roterdam]]u pjesmom "[[Tick-Tock]]".<br /> <br /> ==Početak karijere==<br /> Albina Grčić glazbenu je karijeru počela sudjelovanjem u trećoj sezoni emisije [[The Voice Hrvatska]]. U prvom nastupu pjevala je pjesmu Laure Pausini "En cambio no". Dvoje sudaca, Vanna i Davor Gobac, okrenuli su se, dok je Grčić odabrala Vannu za mentoricu. U dvoboju održanom 1. veljače 2020. Grčić je nastupala protiv Filipa Rudana pjevajući pjesmu "Lovely", koju u originalu izvode [[Billie Eilish]] i Khalid. Njihov nastup pogledan je više od 30 milijuna puta na YouTubeu. Vanna je naposljetku izabrala Filipa, ali je [[Massimo Savić]] iskoristio svoj ''joker'' i dodao je u svoj tim. Na kraju emitiranja završila je na trećem mjestu, a pobjednik je bio [[Vinko Ćemeraš]], dok se Filip Rudan našao na drugom mjestu.<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/tko-je-albina-grcic-evo-sto-nam-je-rekla-prije-nastupa-na-dori-1468788 Tko je Albina Grčić koja će nas predstavljati na Euroviziji 2021?]</ref> Odmah nakon završetka The Voicea Grčić je potpisala ugovor s diskografskom kućom [[Universal Music Group|Universal Music Croatia]]. Godine 2020. izdala je svoj debitantski singl "Imuna na strah". <br /> <br /> == Eurosong ==<br /> Albina je bila jedan od 14 finalista natjecanja [[Dora]] 2021. gdje je nastupala s pjesmom "[[Tick-Tock]]" koju su napisali Branimir Mihaljević, Max Cinnamon i Tihana Buklijaš Bakić. Imala je najviše glasova žirija i publike te je sa 198 bodova izabrana kao hrvatska predstavnica Eurovizije 2021. u Roterdamu.<ref>[https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/albina-grcic-predstavljat-ce-hrvatsku-na-eurosongu-ponosna-sam-ulozila-sam-puno-truda-i-ljubavi-15050398 Albina Grčić predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu: "Ponosna sam, uložila sam puno truda i ljubavi"]</ref> Za njen nastup u Rotterdamu pobrinuo se kreativni direktor Marvin Dietmann. U Rotterdamu je nastupala u prvoj polufinalnoj večeri 65. Eurovizije. Iako je pojedinačno prema žiriju i publici prošla u finale (Kod publike je bila 9., a kod žirija 10.), ipak nije uspjela skupiti dovoljno bodova za finale te je završila na 11. mjestu. Nakon Eurosonga, osvojila je nagradu "Kate Ryan" za najbolji nastup onih izvođača koji nisu prošli u finale. <br /> <br /> == Nakon Eurosonga ==<br /> Svoj treći singl, pjesmu "La La Love", objavila je 30. srpnja 2021. Autorski tim ostao je isti kao i kod pjesme "[[Tick-Tock]]", ali je Albina napisala španjolski dio teksta. <br /> <br /> Sredinom 2020-ih se je okrenula duhovnoj glazbi te je postala članicom vokalno-instrumentalnog sastava [[VIS Veritas aeterna|Veritas aeterna]].<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/albina-o-zaokretu-u-karijeri--fascinantno-je-da-se-o-tome-pise-kao-da-u-zivotu-nogom-nisam-krocila-u-crkvu-/240412 ''ALBINA O ZAOKRETU U KARIJERI 'Fascinantno je da se o tome piše kao da u životu nogom nisam kročila u crkvu' '']. Dalmatinski portal. 23. lipnja 2025. Pristupljeno 24. lipnja 2025.</ref> S njima je snimila skladbu 'Dođite k meni' nadahnutu odlomkom iz Evanđelja po Mateju, a zatim s njima i nastupila na humanitarnom koncertu u Splitu za obnovu stoljetnog dominikanskog samostana sv. Križa na Čiovu.<ref>Monika Samarđieva: [https://story.hr/Celebrity/a332493/albina-grcic-upoznala-isusa.html ''Zaokret u životu hrvatske pjevačice: 'Otkad sam se bliže upoznala s Isusom, odlučila sam sve što imam posvetiti njemu' '']. Story.hr. 14. travnja 2025. Pristupljeno 24. lipnja 2025.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> * [https://www.instagram.com/albina.music/''Instagram''] – Albina Music – službeni Instagram profil<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Grčić, Albina}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]]<br /> [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski pjevači]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Split]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]]<br /> [[Kategorija:Duhovna glazba]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tanja_Topi%C4%87&diff=789204 Tanja Topić 2026-09-23T02:54:53Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Tanja Topić''' ([[glazba u 1976.|1976.]]) je hrvatska akademska glazbenica i [[glazbeni pedagog|glazbena pedagogica]]. Predaje u [[Makarska|makarskoj]] [[Glazbena škola Makarska|Glazbenoj školi]]<ref name=apfel/> [[solfeggi]]o i u vodi dječji [[zbor]] škole. Vodi [[Tučepi|tučepsku]] klapu [[klapa Fjoret|Fjoret]], u kojoj pjeva prvi [[sopran]]. Također vodi dječju klapu [[klapa Vošac|Vošac]]. Članicom je [[Big Band]]a [[Gradska glazba Makarska|Gradske glazbe Makarske]] (u kojem pjeva<ref name=maratonka/>) i [[Sax Vocal Trio|Sax Vocal Tria]]. <ref name=apfel>[https://apfelarena.hr/dogadaj/pozivamo-vas-na-audiciju-za-music-talent-show/ '' Pozivamo vas na audiciju za Music talent show!'']. Apfel Arena. Poziv za 18. listopada 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><ref>R.I./klapa Fjoret: [https://makarskadanas.hr/tanja-topic-voditeljica-klape-fjoret-i-rock-profesorica-koju-djeca-iz-zbora-obozavaju-zelim-osnovati-djecju-klapu ''TANJA TOPIĆ, VODITELJICA KLAPE FJORET I ROCK PROFESORICA KOJU DJECA IZ ZBORA OBOŽAVAJU ‘Želim osnovati dječju klapu’ '']. Makarska danas. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Voditeljica je na [[Festival klapa uz mandoline i gitare|Festival klapa uz mandoline i gitare]].<ref>[https://makarska.hr/novosti/7-festival-klapa-uz-mandoline-i-gitare ''7. Festival klapa uz mandoline i gitare '']. Grad Makarska. 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Također voli svirati orgulje. Preko četvrt stoljeća svirala je u ljeti u hotelu Meteoru sa sastavom njena otca koji je nazivala ''Kvartet [[Jurica Puharić Beg|Jurice Bega]]'', a otkad je njen otac [[Jure Puharić]], poznati trubač zbog zdravlja prestao nastupati, u Triu Makarskoj sviraju Tonći Jakša na klavijaturama, Dražen Bogdanović na saksofonu i Tanja Topić.<ref name=maratonka>Dada Batinić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/upoznajte-dojmljivu-makarku-tanju-topic-omiljena-profesorica-i-maratonka-posebno-je-infisana-u-glazbu-pocelo-je-s-ocem-isla-sam-s-njim-i-na-sprovode-i-nosila-mu-trubu-1117698 ''Upoznajte dojmljivu Makarku Tanju Topić, omiljena profesorica i maratonka posebno je infišana u glazbu: Počelo je s ocem, išla sam s njim i na sprovode i nosila mu trubu... '']. Slobodna Dalmacija. 4. kolovoza 2021. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> <ref name=žsd>Županija SD: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/preminuo-jure-puharic-beg-svojom-glazbom-obiljezio-je-makarsku-bio-je-humanitarac-dragovoljac-sportas-1577562 '' '']. Slobodna Dalmacija. 7. rujna 2026. Pristupljeno 8. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Topić, Tanja}}<br /> [[Kategorija:Tučepi]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]]<br /> [[Kategorija:Klapsko pjevanje]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tanja_Topi%C4%87&diff=789203 Tanja Topić 2026-09-23T02:54:23Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Tanja Topić''' ([[glazba u 1976.|1976.]]) je hrvatska akademska glazbenica i [[glazbeni pedagog|glazbena pedagogica]]. Predaje u [[Makarska|makarskoj]] [[Glazbena škola Makarska|Glazbenoj školi]]<ref name=apfel/> [[solfeggi]]o i u vodi dječji [[zbor]] škole. Vodi [[Tučepi|tučepsku]] klapu [[klapa Fjoret|Fjoret]], u kojoj pjeva prvi [[sopran]]. Također vodi dječju klapu [[klapa Vošac|Vošac]]. Članicom je [[Big Band]]a [[Gradska glazba Makarska|Gradske glazbe Makarske]] (u kojem pjeva<ref name=maratonka/>) i [[Sax Vocal Trio|Sax Vocal Tria]]. <ref name=apfel>[https://apfelarena.hr/dogadaj/pozivamo-vas-na-audiciju-za-music-talent-show/ '' Pozivamo vas na audiciju za Music talent show!'']. Apfel Arena. Poziv za 18. listopada 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><ref>R.I./klapa Fjoret: [https://makarskadanas.hr/tanja-topic-voditeljica-klape-fjoret-i-rock-profesorica-koju-djeca-iz-zbora-obozavaju-zelim-osnovati-djecju-klapu ''TANJA TOPIĆ, VODITELJICA KLAPE FJORET I ROCK PROFESORICA KOJU DJECA IZ ZBORA OBOŽAVAJU ‘Želim osnovati dječju klapu’ '']. Makarska danas. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Voditeljica je na [[Festival klapa uz mandoline i gitare|Festival klapa uz mandoline i gitare]].<ref>[https://makarska.hr/novosti/7-festival-klapa-uz-mandoline-i-gitare ''7. Festival klapa uz mandoline i gitare '']. Grad Makarska. 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Također voli svirati orgulje. Preko četvrt stoljeća svirala je u ljeti u hotelu Meteoru sa sastavom njena otca koji je nazivala ''Kvartet [[Jurica Puharić Beg|Jurice Bega]]'', a otkad je njen otac, poznati trubač zbog zdravlje prestao nastupati, u Triu Makarskoj sviraju Tonći Jakša na klavijaturama, Dražen Bogdanović na saksofonu i Tanja Topić.<ref name=maratonka>Dada Batinić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/upoznajte-dojmljivu-makarku-tanju-topic-omiljena-profesorica-i-maratonka-posebno-je-infisana-u-glazbu-pocelo-je-s-ocem-isla-sam-s-njim-i-na-sprovode-i-nosila-mu-trubu-1117698 ''Upoznajte dojmljivu Makarku Tanju Topić, omiljena profesorica i maratonka posebno je infišana u glazbu: Počelo je s ocem, išla sam s njim i na sprovode i nosila mu trubu... '']. Slobodna Dalmacija. 4. kolovoza 2021. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> <ref name=žsd>Županija SD: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/preminuo-jure-puharic-beg-svojom-glazbom-obiljezio-je-makarsku-bio-je-humanitarac-dragovoljac-sportas-1577562 '' '']. Slobodna Dalmacija. 7. rujna 2026. Pristupljeno 8. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Topić, Tanja}}<br /> [[Kategorija:Tučepi]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]]<br /> [[Kategorija:Klapsko pjevanje]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jurica_Puhari%C4%87_Beg&diff=789202 Jurica Puharić Beg 2026-09-23T02:52:02Z

<p>Suradnik10: Preusmjeravanje stranice na Jure Puharić</p> <hr /> <div>#PREUSMJERI [[Jure Puharić]]<noinclude><br /> [[Kategorija:Glazbena preusmjeravanja]]<br /> </noinclude></div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tanja_Topi%C4%87&diff=789201 Tanja Topić 2026-09-23T02:49:03Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Tanja Topić''' (1976.) je hrvatska akademska glazbenica i glazbena pedagogica. Predaje u makarskoj Glazbenoj školi<ref name=apfel/> solfeggio i u vodi dječji zbor škole. Vodi tučepsku klapu Fjoret, u kojoj pjeva prvi sopran. Također vodi dječju klapu Vošac. Članicom je Big Banda Gradska glazba...«.</p> <hr /> <div>'''Tanja Topić''' ([[glazba u 1976.|1976.]]) je hrvatska akademska glazbenica i [[glazbeni pedagog|glazbena pedagogica]]. Predaje u [[Makarska|makarskoj]] [[Glazbena škola Makarska|Glazbenoj školi]]<ref name=apfel/> [[solfeggi]]o i u vodi dječji [[zbor]] škole. Vodi [[Tučepi|tučepsku]] klapu [[klapa Fjoret|Fjoret]], u kojoj pjeva prvi [[sopran]]. Također vodi dječju klapu [[klapa Vošac|Vošac]]. Članicom je [[Big Band]]a [[Gradska glazba Makarska|Gradske glazbe Makarske]] (u kojem pjeva<ref name=maratonka/>) i [[Sax Vocal Trio|Sax Vocal Tria]]. <ref name=apfel>[https://apfelarena.hr/dogadaj/pozivamo-vas-na-audiciju-za-music-talent-show/ '' Pozivamo vas na audiciju za Music talent show!'']. Apfel Arena. Poziv za 18. listopada 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><ref>R.I./klapa Fjoret: [https://makarskadanas.hr/tanja-topic-voditeljica-klape-fjoret-i-rock-profesorica-koju-djeca-iz-zbora-obozavaju-zelim-osnovati-djecju-klapu ''TANJA TOPIĆ, VODITELJICA KLAPE FJORET I ROCK PROFESORICA KOJU DJECA IZ ZBORA OBOŽAVAJU ‘Želim osnovati dječju klapu’ '']. Makarska danas. 10. srpnja 2019. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Voditeljica je na [[Festival klapa uz mandoline i gitare|Festival klapa uz mandoline i gitare]].<ref>[https://makarska.hr/novosti/7-festival-klapa-uz-mandoline-i-gitare ''7. Festival klapa uz mandoline i gitare '']. Grad Makarska. 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> Također voli svirati orgulje. Preko četvrt stoljeća svirala je u ljeti u hotelu Meteoru sa sastavom ''Kvartet [[Jurica Puharić Beg|Jurice Bega]]'', a otkad je njen otac, poznati trubač zbog zdravlje prestao nastupati, u Triu Makarskoj sviraju Tonći Jakša na klavijaturama, Dražen Bogdanović na saksofonu i Tanja Topić.<ref name=maratonka>Dada Batinić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/upoznajte-dojmljivu-makarku-tanju-topic-omiljena-profesorica-i-maratonka-posebno-je-infisana-u-glazbu-pocelo-je-s-ocem-isla-sam-s-njim-i-na-sprovode-i-nosila-mu-trubu-1117698 ''Upoznajte dojmljivu Makarku Tanju Topić, omiljena profesorica i maratonka posebno je infišana u glazbu: Počelo je s ocem, išla sam s njim i na sprovode i nosila mu trubu... '']. Slobodna Dalmacija. 4. kolovoza 2021. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Topić, Tanja}}<br /> [[Kategorija:Tučepi]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]]<br /> [[Kategorija:Klapsko pjevanje]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Festival_klapa_uz_mandoline_i_gitare&diff=789200 Festival klapa uz mandoline i gitare 2026-09-23T02:31:09Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Festival klapa uz mandoline i gitare''' (Festival KUM) je glazbeni festival klapa koji se održava u Makarskoj. Održava se tijekom ljeta. Mjesto održavanja je Ljetna pozornica. Od ostalih klapskih festivala u Hrvatskoj razlikuje se time što je jedini na kojem klape imaju instrumentalnu pratnju. U malo je vremena postao značajnim u Hrvatskoj. Direktor festivala je Vedran Buble. Na festivalu su nastupi...«.</p> <hr /> <div>'''Festival klapa uz mandoline i gitare''' (Festival KUM) je glazbeni [[festival]] [[klapsko pjevanje|klapa]] koji se održava u [[Makarska|Makarskoj]]. Održava se tijekom ljeta. Mjesto održavanja je Ljetna pozornica. Od ostalih klapskih festivala u Hrvatskoj razlikuje se time što je jedini na kojem klape imaju instrumentalnu pratnju. U malo je vremena postao značajnim u Hrvatskoj. Direktor festivala je [[Vedran Buble]]. Na festivalu su nastupile klape Kumpanji (Blato), Čiovo (Trogir), Fortica (Šibenik), Grobnik – Čavle (Rijeka), Hrvace (Hrvace), Kamen (Kamen), Kaše (Dubrovnik), Levanda (Zagreb), Sol (Pag) i druge. Voditelji na festivalu su bili [[Tanja Topić]] i dr. Festival organiziraju Grad Makarska i TZ Grada Makarske. Medijski pokrovitelji su [[Radio Makarska rivijera]], [[Naklapskinačin.hr]], [[Radio Dalmacija]] i [[Makarsko primorje]]. <ref>[https://makarska.hr/novosti/7-festival-klapa-uz-mandoline-i-gitare ''7. Festival klapa uz mandoline i gitare '']. Grad Makarska. 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]<br /> [[Kategorija:Klapsko pjevanje]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski glazbeni festivali]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Klapa_Biokovo&diff=789199 Klapa Biokovo 2026-09-23T02:16:54Z

<p>Suradnik10: /* Opći podatci */</p> <hr /> <div>'''Mješovita dječja klapa Biokovo''' je [[klapsko pjevanje|klapa]] iz [[Makarska|Makarske]] iz OŠ Stjepana Ivičevića. <ref name=kontra/><br /> <br /> == Opći podatci ==<br /> Osnovao ju je [[glazba u 2022.|2022.]] kao sekciju izvannastavne aktivnosti "Zbor" i vodio [[Josip Tomasović]].<ref name=fdk/> Javnosti se predstavila koncem 2023. na [[Festival klapa uz mandoline i gitare|Festivalu KUM-u]] u Makarskoj.<ref name=kontra/> <br /> Izvode samo klapske skladbe. Klapa je nastupala na javnim i sakralnim prostorima. Među natjecateljskim uspjesima klape je 3. mjesto na 14. (2024.<ref name=kontra>Ozren Franić: [https://makarskadanas.hr/kontra-nasilju-djecja-klapa-biokovo-pjeva-ali-i-prica-pricu-o-vaznosti-zdravog-kolektiva ''KONTRA NASILJU Dječja klapa Biokovo pjeva, ali i priča priču o važnosti zdravog kolektiva '']. Makarska danas. 27. prosinca 2024. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref>) i 15. Festivalu dječjih klapa u Zadru, te 3. mjesto i Brončani omiški grdelin na Trećoj večeri dječjih klapa na [[Festival dalmatinskih klapa - Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] 2024. u Omišu, pod vodstvom pedagoga Josipa Tomasovića. Osvojili su prvu nagradu na [[Međunarodni festival klapa Perast|Festivalu]] u Perastu. <ref>Dijana Turić: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/priznanja-grada-makarske-barbieriju-ribarevicu-i-skarici-pocasnim-gradaninom-proglasen-voditelj-djecje-klape-biokovo-1580281 ''Priznanja Grada Makarske Barbieriju, Ribareviću i Škarici; počasnim građaninom proglašen voditelj Dječje klape ‘Biokovo‘ '']. Slobodna Dalmacija. 22. rujna 2026. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><ref name=fdk>[https://fdk.hr/klapa/biokovo/ ''Klapa Biokovo'']. Festival dalmatinskih klapa Omiš. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Biokovo, Klapa}}<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske klape]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Glazbena_%C5%A1kola_Makarska&diff=789198 Glazbena škola Makarska 2026-09-23T02:14:54Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Glazbena škola Makarska''' je [[glazbena škola|glazbena]] prosvjetna ustanova u [[Makarska|Makarskoj]]. Osnovom je glazbene kulture i obrazovanja na [[Makarska rivijera|Makarskoj rivijeri]].<ref name=gšk>[https://gs-makarska.hr/o-nama/ ''O nama'']. Glazbena škola Makarska. Pristupljeno 1. rujna 2025.</ref> Nalazi se na adresi ''Don Mihovila Pavlinovića 1/II''.<ref name=gradMA>[https://makarska.hr/tvrtke/glazbena-skola-makarska ''Glazbena školla Makarska'']. Grad Makarska. Pristupljeno 1. rujna 2025.</ref> <br /> <br /> == Opći podatci ==<br /> Zamisao od osnivanju osnovne glazbene škole u Makarskoj postojala je još 1970-ih. Naposljetku je na inicijativu inicijativu građana ljubitelja glazbe, Skupštine [[SIZ]]–a za kulturu općine, uz svesrdnu pomoć Općinskih vlasti škola počela s radom 3. studenoga [[glazba u 1986.|1986.]] godine. Odlukom [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa]] škola od 17. kolovoza [[glazba u 2007.|2007.]] djeluje i u srednjem školstvu. <ref name=gšk/> Iz redova učenika i nastavnika, škola je dala vrsne glazbenike i glazbene pedagoge koji su djelovali diljem Hrvatske i svijeta.<ref name=gradMA/> <br /> <br /> Glazbenu sekciju [[Folklorni ansambl Tempet|Folklornog ansambla Tempeta]] osnovana je 2008. i u njoj je bila mladež ove glazbene škole s voditeljem Ivanom Srzićem. Sekcija nije zadržala tu formu ali i dalje ansambl uspješno surađuje s Glazbenom školom. <ref name=FBTempet>[https://mobile.facebook.com/people/FA-Tempet/100066310281631 ''O nama'']. FA Tempet na Facebooku. Pristupljeno 23. lipnja 2023.</ref> Učenici Glazbene škole sudjelovali su na [[Makarska Jazz Festival]]u.<ref>[https://glazba.hr/event/makarska-jazz-festival-2024-30-8-1-9/ '' Makarska Jazz Festival 2024. '']. Glazba.hr. Najava za 30. kolovoza — 1. rujna 2024. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.</ref> i ini.<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[https://gs-makarska.hr/ Službene stranice]<br /> *[https://web.facebook.com/gs.makarska/ Facebook]<br /> *[https://www.instagram.com/glazbena_skola_makarska/ Instagram]<br /> *[https://www.youtube.com/@glazbenaskolamakarska7993 YouTube]<br /> <br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]<br /> [[Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj]]<br /> [[Kategorija:Srednje glazbene škole u Hrvatskoj]]<br /> {{coord|43.294075|17.021569|display=title}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Klapa_Fjoret&diff=789197 Klapa Fjoret 2026-09-23T02:13:17Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Klapa Fjoret''' je ženska [[klapsko pjevanje|klapa]] iz [[Tučepi]]. <ref name=upoznajte>Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/upoznajte-pjevacice-klape-fjoret-iz-tucepa-nema-vise-zabavnih-pjevaca-poput-mise-kovaca-to-su-sada-preuzele-klape/ ''UPOZNAJTE PJEVAČICE KLAPE FJORET IZ TUČEPI "Nema više zabavnih pjevača poput Miše Kovača, to su sada preuzele klape!" '']. Dalmacija danas. 1. prosinca 2017. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Opći podatci ==<br /> <br /> Osnovana je [[glazba u 2006.|2006.]]<ref name=fdk/> odnosno [[glazba u 2007.|2007.]] godine.<ref name=spotify/> (ni same se ne slažu točno kad su nastale). Na prvoj probi bile su tri članice,<ref name=fdk>[https://fdk.hr/klapa/fjoret/ ''Klapa Fjoret'']. Festival dalmatinskih klapa Omiš. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> pa je broj narastao na deset, a broj se potom stabilizirao na šest članica. Članice 2017. su bile [[Tanja Topić]], [[Romana Lalić Pejković]], [[Ružana Kovač]], Lana Erceg, Dragica Mravičić i Ana Vranje. <ref name=upoznajte/> Po stanju na Spotifyju od 23. rujna 2026., postavu čine Tanja Topić (prvi sopran), Romana Lalić Pejković (drugi sopran), Ružana Kovač (prvi alt), Lana Erceg (prvi alt), Ana Vranješ (drugi alt) i Vanja Domazet (drugi alt).<ref name=spotify>[https://open.spotify.com/artist/3yaBNPMfDw6OrrRilh6NFG ''Klapa Fjoret'']. Spotify. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> [[Tanja Topić]] je voditeljicom klape. <ref>Dada Batinić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/upoznajte-dojmljivu-makarku-tanju-topic-omiljena-profesorica-i-maratonka-posebno-je-infisana-u-glazbu-pocelo-je-s-ocem-isla-sam-s-njim-i-na-sprovode-i-nosila-mu-trubu-1117698 ''Upoznajte dojmljivu Makarku Tanju Topić, omiljena profesorica i maratonka posebno je infišana u glazbu: Počelo je s ocem, išla sam s njim i na sprovode i nosila mu trubu... '']. Slobodna Dalmacija. 4. kolovoza 2021. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> [[Ružana Kovač]] je uspješna pisateljica tekstova, koje su uglazbili [[Duško Tambača]], zatim uspješnice za klapu [[klapa Contra|Contru]], [[klapa Brodarica|Brodaricu]], [[Vinko Coce|Vinka Cocu]] i klapu [[klapa Vinčace|Vinčace]]. [[Romana Lalić Pejković]] je na [[Melodije hrvatskog juga|Melodijama hrvatskog juga]] osvojila nagradu. <ref name=upoznajte/> <br /> <br /> Izvode klapske standarde i vlastite skladbe. Iako su iz Tučepi, probe održavaju u Makarskoj u [[Glazbena škola Makarska|Glazbenoj školi]].<ref name=upoznajte/><br /> <br /> Fjoret je nastupao na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa, festivalu [[Klape Gospi Sinjskoj]], [[Večeri dalmatinske pisme|Večerima dalmatinske pisme]] u Kaštelima i dr.<ref>*[https://www.discogs.com/artist/6739279-Klapa-Fjoret ''Klapa Fjoret'']. Discogs. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Na [[FDK|Festivalu dalmatinskih klapa]] u Omišu,<ref name=spotify/> su čestim sudionicama završnice. Prvi su se put plasirale 2008., prošavši na Večeri debitanata u Bolu. <ref>[https://makarska.hr/novosti/fjoret-i-garbin-na-bol-po-ulaznicu-za-omis ''Fjoret i Garbin na Bol po ulaznicu za Omiš '']. Grad Makarska. 10. lipnja 2008. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> Osvojile su sljedeće nagrade na FDK:<ref name=fdk/><br /> * 2015.: 3. nagrada publike <ref name=upoznajte/> (brončani Leut)<br /> * 2018.: 1. nagrada publike (Večer novih skladbi)<br /> * 2022.: 3. nagrada publike (brončani Leut)<br /> <br /> Na Večerima dalmatinske pisme u Kaštelima:<ref name=fdk/><br /> * 2018.: 3. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda (skladba ''Ruke'') <br /> * 2019.: 2. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda (skladba''Da imamo nas'') <br /> * 2020.: 3. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda (''Nismo se znali razumit'') <br /> * 2021.: nagrada za najbolju interpretaciju za obradu pjesme ''Zemlja i stina''<br /> * 2025.: 1. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda, nagrada za najbolju izvedbu skladbe i nagrada festivalskog orkestra za najbolju skladbu<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.discogs.com/artist/6739279-Klapa-Fjoret Discogs]<br /> *[https://www.facebook.com/people/Klapa-Fjoret/100050315978647/ Facebook]<br /> *[https://www.youtube.com/@klapafjoret9019 YouTube]<br /> *[https://www.instagram.com/klapafjoret/ Instagram]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Fjoret, Klapa}}<br /> [[Kategorija:Hrvatske klape]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]<br /> [[Kategorija:Tučepi]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tu%C4%8Depi&diff=789196 Tučepi 2026-09-23T02:00:22Z

<p>Suradnik10: /* Kulturne manifestacije */</p> <hr /> <div>{{Općina<br /> | ime = Tučepi<br /> | grb = Tučepi (grb).gif<br /> | z. širina = 43.27<br /> | z. dužina = 17.05<br /> | županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]<br /> | načelnik = Ante Čobrnić ([[HDZ]])<br /> | naselja = Tučepi<br /> | površina = 16,00<br /> | broj stanovnika2011. = 1.931<br /> | poštanski broj = 21325<br /> |karta2 =Splitsko-dalmatinska županija<br /> |naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> | slika = Tucepi.jpg<br /> | slika_opis = <br /> |najgrad=Makarska}}<br /> [[Datoteka:Tucepi2010.jpg|300px|mini|desno|Tučepi – pogled s jugoistoka]]<br /> '''Tučepi''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj]] županiji. Na istočnom je djelu [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]].<br /> [[Slika:Boardwalk in Tucepi.jpg|minijatura|290px|[[Šetnica]] zavija uz [[Plaža|plažu]] u Tučepima, s prekrasnom planinom Biokovo u pozadini|alt=]]<br /> [[Slika:Makarska - plaža.jpg|minijatura|290px|Plaža Slatina u zapadnom dijelu Tučepa]]<br /> <br /> == Ime ==<br /> Ime Tučepi je imenica ženskog roda koja je samo u množini (pluralia tantum). Sklanja se kao imenica "stvari" te se deklinira u samo dvama padežnim oblicima: Tučepi i Tučepima.<ref> fra [[Karlo Jurišić]]: Zlatna zrnca iz tučepske prošlosti</ref><br /> <br /> == Općinska naselja ==<br /> Jedino naselje u sastavu općine su Tučepi (stanje 2006.).<br /> ===== Tučepski zaseoci i prezimena: =====<br /> *'''Podpeć''' <br /> :*Marasi<br /> :*Grubišići <br /> :*Pašalići<br /> *'''Srida Sela''' <br /> :*Šarići<br /> :*Vitlići<br /> :*Tomaševi<br /> :*Bušelići<br /> :*Viskovići<br /> :*'''Moča''' <br /> :*Luketinovi<br /> :*Lalići<br /> :*Brbići<br /> :*Kačoline<br /> *'''Šimići'''<br /> :*Novakovi<br /> :*Jankovi<br /> *'''Mravičići'''<br /> *'''Ševelji'''<br /> *'''Čovići'''<br /> *'''Podstup'''<br /> :*Mijačike<br /> :*Viskovići<br /> *'''Kraj'''<br /> *'''Musini'''<br /> :*Čobrnići<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Tučepi ima 1.931<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.</ref> stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 96,06%<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.</ref>, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 86,95% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.</ref><br /> Po popisu stanovništva iz 2001. godine u Tučepima je živilo 1 763 stanovnika.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Naziv "Tučepi" ==<br /> Pročitajte iz Zbornika stogodišnjice OŠ Tučepi na [http://hr.wikisource.org/wiki/ZBORNIK_STOGODI%C5%A0NJICE_OSNOVNE_%C5%A0KOLE_TU%C4%8CEPI WIKIZVOR-u].<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> [[Datoteka:Grb plemenite obitelji grubišić na njihovu ljetnikovcu.jpg|minijatura|desno|Grb plemenite obitelji Grubišić na njihovu ljetnikovcu]]<br /> *[[Crkva sv. Mihovila u Tučepima|crkva sv. Mihovila]], Podpeć<br /> *crkva sv. Kate, Šarići<br /> *[[crkva Male Gospe u Tučepima|crkva Male Gospe]], Kraj<br /> *[[crkva sv. Jure u Tučepima|crkva sv. Jurja]], Kraj<br /> *crkva sv. Roka, Srida sela<br /> *[[crkva sv. Ante Padovanskog u Tučepima|crkva sv. Ante Padovanskog]] (18. st.), Srida sela<br /> *[[crkva sv. Ante s obrambenim zidom u Tučepima|crkva sv. Ante s obrambenim zidom]] <br /> *[[crkva sv. Martina u Tučepima|crkva sv. Martina]]<br /> *[[Ljetnikovac Grubišić u Tučepima|ljetnikovac Grubišić]], Kraj<br /> *[[ljetnikovac Kačić u Tučepima|ljetnikovac Kačić]], Kraj<br /> *[[ljetnikovac Ivanišević u Tučepima|ljetnikovac Ivanišević]], Kraj<br /> *crkovna kuća, Srida sela<br /> *tupska kuća, Srida sela<br /> *[[Bušelića kula]], zaseok Knjazovi<br /> *[[Šarića kula]], zaseok Tolići<br /> *[[Lalića kula]], Srida sela<br /> *[[Graditeljsko-krajobrazni sklop hotela Jadran|Graditeljsko krajobrazni sklop hotela „Jadran“]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Kultura==<br /> * [[klapa Fjoret]]<br /> <br /> === Manifestacije ===<br /> Zabavni i kulturni program sastavni su dio turističke ponude. U sklopu manifestacije "Tučepske ljetne večeri" održavaju se raznolike zabavne i kulturne priredbe. [[Tučepske ljetne večeri]] tradicionalno započinju pučkom feštom 13. lipnja, na blagdan [[sv. Ante]], zaštitnika župe Tučepi. Krajem lipnja u hotelu "Kaštelet" održava se tradicionalni [[Festival klapske pjesme Kaštelet|festival klapske pjesme]]. U tučepskoj lučici domaći i gosti uživaju u ribarskim večerima, koncertima zabavne glazbe, nastupima folklornih skupina i klapa. Stoljetni mir starih zaselaka prekidaju kazališne predstave koje se već tradicionalno održavaju pod nazivom ''[[Ka kultura u tučepskim zaseocima]]''. Te predstave, uz bogatu domicilnu gastronomsku ponudu, nude nezaboravan doživljaj.<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Jadran Tučepi|Nogometni klub "Jadran"]] <br /> * [[Vaterpolo klub Dupin]]<br /> * Malonogometna ekipa "Recreativo"<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> * [[Žanamari Lalić]], hrv. pjevačica<br /> * [[Ani Mijačika]], hrv. tenisačica<br /> * [[Dražen Lalić]], hrv. sociolog<br /> * [[Marin Brbić]], hrv. športski dužnosnik - predsjednik [[HNK Hajduk]]<br /> * [[Mirko Stjepan Čović]], hrv. katolički svećenik, emigrantski književnik i vjersko-socijalni radnik<br /> * [[Mihovil Grubišić]], hrv. katolički svećenik i pjesnik<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.tucepi.hr/ Službene stranice općine Tučepi]<br /> * [http://www.tucepi.com/ Turistička zajednica Tučepi]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Makarsko primorje}}<br /> {{GiO SDŽ}}<br /> <br /> [[Kategorija:Tučepi| ]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Klapa_Fjoret&diff=789195 Klapa Fjoret 2026-09-23T01:59:13Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Klapa Fjoret''' je ženska klapa iz Tučepi. <ref name=upoznajte>Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/upoznajte-pjevacice-klape-fjoret-iz-tucepa-nema-vise-zabavnih-pjevaca-poput-mise-kovaca-to-su-sada-preuzele-klape/ ''UPOZNAJTE PJEVAČICE KLAPE FJORET IZ TUČEPI "Nema više zabavnih pjevača poput Miše Kovača, to su sada preuzele klape!" '']. Dalmacija danas. 1. prosinca 2017. Pristupljeno 23. rujna 2026.</re...«.</p> <hr /> <div>'''Klapa Fjoret''' je ženska [[klapsko pjevanje|klapa]] iz [[Tučepi]]. <ref name=upoznajte>Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/upoznajte-pjevacice-klape-fjoret-iz-tucepa-nema-vise-zabavnih-pjevaca-poput-mise-kovaca-to-su-sada-preuzele-klape/ ''UPOZNAJTE PJEVAČICE KLAPE FJORET IZ TUČEPI "Nema više zabavnih pjevača poput Miše Kovača, to su sada preuzele klape!" '']. Dalmacija danas. 1. prosinca 2017. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Opći podatci ==<br /> <br /> Osnovana je [[glazba u 2007.|2007.]] godine. U početku ju je činilo deset, a broj se potom stabilizirao na šest članica. Članice 2017. su bile [[Tanja Topić]], [[Romana Lalić Pejković]], [[Ružana Kovač]], Lana Erceg, Dragica Mravičić i Ana Vranje. <ref name=upoznajte/> Po stanju na Spotifyju od 23. rujna 2026., postavu čine Tanja Topić (prvi sopran), Romana Lalić Pejković (drugi sopran), Ružana Kovač (prvi alt), Lana Erceg (prvi alt), Ana Vranješ (drugi alt) i Vanja Domazet (drugi alt).<ref name=spotify>[https://open.spotify.com/artist/3yaBNPMfDw6OrrRilh6NFG ''Klapa Fjoret'']. Spotify. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> [[Tanja Topić]] je voditeljicom klape. <ref>Dada Batinić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/upoznajte-dojmljivu-makarku-tanju-topic-omiljena-profesorica-i-maratonka-posebno-je-infisana-u-glazbu-pocelo-je-s-ocem-isla-sam-s-njim-i-na-sprovode-i-nosila-mu-trubu-1117698 ''Upoznajte dojmljivu Makarku Tanju Topić, omiljena profesorica i maratonka posebno je infišana u glazbu: Počelo je s ocem, išla sam s njim i na sprovode i nosila mu trubu... '']. Slobodna Dalmacija. 4. kolovoza 2021. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref> [[Ružana Kovač]] je uspješna pisateljica tekstova, koje su uglazbili [[Duško Tambača]], zatim uspješnice za [[klapa Contra|klapu Contra]], [[klapa Brodarica|klapu Brodaricu]], [[Vinko Coce]] i [[klapa Vinčace]]. [[Romana Lalić Pejković]] je na [[Melodije hrvatskog juga|Melodijama hrvatskog juga]] osvojila nagradu. <ref name=upoznajte/> <br /> <br /> Izvode klapske standarde i vlastite skladbe. Iako su iz Tučepi, probe održavaju u Makarskoj u [[Glazbena škola Makarska|Glazbenoj školi]].<ref name=upoznajte/><br /> <br /> Fjoret je nastupao na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa, festivalu [[Klape Gospi Sinjskoj]], [[Večeri dalmatinske pisme|Večerima dalmatinske pisme]] u Kaštelima i dr.<ref>*[https://www.discogs.com/artist/6739279-Klapa-Fjoret ''Klapa Fjoret'']. Discogs. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Na [[FDK|Festivalu dalmatinskih klapa]] u Omišu,<ref name=spotify/> <br /> * 2015.: 3. nagrada publike <ref name=upoznajte/> <br /> <br /> Na Večerima dalmatinske pisme u Kaštelima:<br /> * 2019.: 3. nagrada stručnog ocjenjivačkog suda<ref name=spotify/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.discogs.com/artist/6739279-Klapa-Fjoret Discogs]<br /> *[https://www.facebook.com/people/Klapa-Fjoret/100050315978647/ Facebook]<br /> *[https://www.youtube.com/@klapafjoret9019 YouTube]<br /> *[https://open.spotify.com/artist/3yaBNPMfDw6OrrRilh6NFG Spotify]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Fjoret, Klapa}}<br /> [[Kategorija:Hrvatske klape]]<br /> [[Kategorija:Glazba u Makarskoj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jure_Puhari%C4%87&diff=789194 Jure Puharić 2026-09-23T01:08:16Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Jure Puharić 'Beg' ''' ([[glazba u 1948.|1948.]] – [[5. rujna]] [[glazba u 2026.|2026.]])<ref>Osmrtnica u Slobodnoj Dalmaciji.</ref>, hrvatski glazbenik iz [[Makarska|Makarske]]. Bio je [[trubač]], [[pjevač]], zabavljač, športaš, hrvatski dragovoljac, samozatajni humanitarac i dr. <ref name=žsd>Županija SD: [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/preminuo-jure-puharic-beg-svojom-glazbom-obiljezio-je-makarsku-bio-je-humanitarac-dragovoljac-sportas-1577562 '' '']. Slobodna Dalmacija. 7. rujna 2026. Pristupljeno 8. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Životopis ==<br /> Bio je najmlađim djetetom u težačkoj obitelji. Otac Jure je svirao u [[Gradska glazba Makarska|Gradskoj glazbi Makarske]], a brat Ante Tonči također je bio trubačem<ref name=žsd/> (svirao u [[Delfini (glazbeni sastav, Split)|Delfinima]]).<ref>PSD: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/okupljeni-delfini-spremaju-veliki-koncert-u-splitu-239906 ''Okupljeni ‘Delfini’ spremaju veliki koncert u Splitu '']. Slobodna Dalmacija. 8. srpnja 2014. Pristupljeno 8. rujna 2026.</ref><br /> <br /> <br /> === Glazbenik ===<br /> Jure je prvi put javno nastupio kad je imao 10 godina, na proslavi Nove godine. Uz njega je nastupio [[Joško Buble]]. Jure Puharić je poslije bio član [[VIS Mladi batali|VIS-a Mladih batala]] (poslije Magazina) u sastavu u kojem su bili [[Nenad Vilović]], [[Jasmin Stavros]], Željko Baričić i ini. U toj je postavio VIS Mladi batali odsvirao s [[Đorđi Peruzović|Đorđijem Peruzovićem]] ''Di si bija kad je grmilo''. 1975. je nastupio kao dio [[VIS Fortuna|VIS-a Fortune]], čijom je izvedbom skladbe ''Ferate'' pobijedio na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]]. Puharić se je poslije vratio u Makarsku te s Tonćem Jakšom, Vatrom Zrnom, Brankom Vukovićem, Zoranom Jankovićem i Stipom Vidakom oformio grupu ''Makarsku''. Puharićev je sastav bio osnovicom mararske glazbene pozornice. U glazbene je vode uveo makarske glazbenike koji su ostvarili dugogodišnje glazbene karijere. To su [[Dražen Bogdanović]], Robert Puharić, Ivo Babić, braća Damir i Igor Gojak. Puharić je osnovao vlastiti sastav u kojem je svirao s Tonćem Jakšom, Draženom Bogdanovićem, Dadom Slivarom i kćeri [[Tanja Topić|Tanjom Topić]]. Puharić je također glazbeno djelovao u muškom zboru Franjevačkog samostana, [[klapa Srdela|klapi Srdeli]] i u Gradskoj glazbi Makarska.<ref name=žsd/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Puharić, Jure}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Makarska]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski trubači]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski pjevači]]<br /> [[Kategorija:Klapska glazba]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski vaterpolisti]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kvartet_Papandopulo&diff=789193 Kvartet Papandopulo 2026-09-23T01:05:30Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Kvartet Papandopulo''' je hrvatski [[puhačka glazbala|puhački]] kvartet. Čine ga četvorica [[saksofon]]ista: [[Nikola Fabijanić]], [[sopran-saksofon]], [[Gordan Tudor]], [[alt-saksofon]], [[Goran Jurković]], [[tenor-saksofon]] i [[Tomislav Žužak]], [[bariton-saksofon]]. Ovaj se kvartet smatra za najznačajniji i <ref>PSD: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/glazba/papandopulo-kvartet-veceras-ce-u-podrumima-pokazati-zasto-ih-zovu-najznacajnijim-domacim-komornim-sastavom-1038066 ''Papandopulo kvartet večeras će u Podrumima pokazati zašto ih zovu najznačajnijim domaćim komornim sastavom'']. Slobodna Dalmacija. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> najeksponiraniji hrvatski [[komorna glazba|komorni sastav]].<ref name=glazbaHR>[https://glazba.hr/event/papandopulo-kvartet/ ''Papandopulo kvartet '']. Glazba.hr. Najava za 18. srpnja 2022. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> Osnivači nastupaju zajedno još od studija, a sastav je osnovan pod imenom ''New sax quartet''. U istom sastavu djeluju od 2000-te godine.<ref name=STLITO>[http://www.splitsko-ljeto.hr/62-splitsko-ljeto/predstave/detalj/artmid/818/articleid/9305/papandopulo-kvartet ''Papandopulo kvartet'']. Splitsko ljeto. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> Važnost pridaju promicanju suvremene glazbe hrvatskih i inozemnih autora,<ref name=glazbaHR/> pa su [[praizvedba|praizveli]] djela [[Mirela Ivičević|Mirele Ivičević]], [[Frano Đurović|Frana Đurovića]], [[Mattias Kranebitter|Mattiasa Kranebittera]], [[Dubravko Palanović|Dubravka Palanovića]], [[Tena Borić|Tene Borić]], [[Krešimir Seletković|Krešimira Seletkovića]], [[Ivan Končić|Ivana Končića]], [[Šimon Voseček|Šimona Vosečeka]] i drugih.<ref name=STLITO/> Redovito sudjeluju na na pozornicama i festivalima u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te Srbiji. Ostvarili su suradnju s brojnim hrvatskim i inozemnim istaknutim glazbenicima, ansamblima i orkestrima :<ref name=glazbaHR/> sa [[Zagrebački kvartet saksofona|Zagrebačkim kvartetom saksofona]], pijanistom [[Ivan Batoš|Ivanom Batošem]], čembalisticom [[Linda Mravunac Fabijanić|Lindom Mravunac Fabijanić]] te stranim eminentnim saksofonistima kao što su Arno Bornkamp, Jean Yves Fourmeau, Lars Mlekusch te Amstel quartet.<ref name=STLITO/><br /> <br /> Održali su preko dvjesta koncerata na svim poznatijim festivalima i glazbenim manifestacijama u Hrvatskoj<ref name=glazbaHR/>: [[Glazbene večeri u sv. Donatu]], [[Riječke ljetne noći]], [[Dubrovačke ljetne igre]], [[Muzički biennale Zagreb]], [[Glazbena tribina u Opatiji]], [[Splitsko ljeto]], [[Koncerti u Eufrazijani]] u Poreču, [[Dani nove glazbe]] u Splitu i [[Festival hrvatske glazbe u Beču]] te na koncertima u Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i drugim gradovima.<ref name=STLITO/><br /> <br /> == Pedagoški rad ==<br /> Bave se i pedagoškim radom na glazbenim akademijama u Zagrebu, Splitu, Sarajevu i Novom Sadu, glazbenim školama u Zagrebu, Splitu, Jastrebarskom i Samoboru. Mentori-predavači su na majstorskim radionicama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Zajedno su pokrenuli Školu saksofona u Jaski, međunarodni proljetni seminar u Jastrebarskom za učenike i studente saksofona.<br /> <br /> == Diskografija ==<br /> Prvi album ''Papandopulo'' objavili su 2013. godine. Drugi nosač zvuka ''Per quattro'' objavili su 2015. a 2017. treći album ''Scherzo'', svi u izdanju [[Croatia Records]]a. <ref name=glazbaHR/><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * Prvi album izdan 2013. nominiran je u pet kategorija za nacionalnu diskografsku nagradu osvojio [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolju skladbu. Sve do nedavno bio je najprodavaniji album klasične glazbe u Hrvatskoj. <ref name=glazbaHR/><br /> * 2019. dobili su [[Diploma Milka Trnina|Diplomu Milka Trnina]]. <ref name=glazbaHR/><br /> * 2019. prva nagrada – Grand Prix u kategoriji profesionalnih komornih sastava na međunarodnom natjecanju 3rd International Berliner Music Competition u konkurenciji od 40 komornih sastava, čime su kao pobjednici u svojoj kategoriji ostvarili pravo nastupiti u dvorani Berlinske filharmonije. <ref name=glazbaHR/><br /> * Nagrada njujorške koncertne agencije Manhattan Concert Artist Award.<ref name=glazbaHR/><br /> * 2021. [[Nagrada Danijel Marušić]] za najbolji koncert na [[Osorske glazbene večeri|Osorskim glazbenim večerima]].<ref name=glazbaHR/><br /> * Zlatna medalja u kategoriji komorne glazbe na Vienna International Music Competition. <ref name=glazbaHR/><br /> * Posebna nagrada: objavljivanje "best of" albuma za diskografsku kuću Orpheus Classical Music. <ref name=glazbaHR/><br /> <br /> == Izvori, referencije i bilješke ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.papandopulo.com/ Službene stranice]<br /> *[https://www.youtube.com/channel/UCxRRZMakJ9paKBLg5hoCNNw YouTube]<br /> *[https://music.apple.com/hr/artist/kvartet-papandopulo/735174930 AppleMusic]<br /> *[https://www.deezer.com/us/artist/5315468?autoplay=true Deezer]<br /> *[https://web.facebook.com/papandopulo.quartet/?locale=hr_HR&_rdc=1&_rdr Facebook]<br /> *[https://www.discogs.com/artist/6296142-Papandopulo-Kvartet Discogs]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]]<br /> [[Kategorija:Komorna glazba]]<br /> [[Kategorija:Saksofon]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kvartet_saksofona_Scherzo&diff=789192 Kvartet saksofona Scherzo 2026-09-23T01:03:58Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Kvartet saksofona Scherzo''' je [[puhačka glazbala|puhački]] kvartet iz [[Split]]a. Čine ga svirači sopran, tenor, alt i bariton [[saksofon]]a.<ref name=malak>[https://makarskadanas.hr/60-godina-malakoloskog-muzeja-kvartet-scherzo-gostuje-u-klaustru-franjevackog-samostana '' 60 GODINA MALAKOLOŠKOG MUZEJA Kvartet Scherzo gostuje u klaustru Franjevačkog samostana'']. Makarska danas. 20. lipnja 2023. Pristupljeno 23. rujna 2026.</ref><br /> <br /> == Opći podatci ==<br /> Kvartet je osnovan 2022. godine, odnosno početkom akademske godine 2022./2023.. Ustanova u sklopu koje je osnovan je Puhački odsjek [[UMAS|Umjetničke akademije]] u Splitu pod mentorstvom profesora [[Gordan Tudor|Gordana Tudora]]. Članovi su: [[Ivor Zlodre]] (sopran saksofon), [[Mate Šumanović]] (alt saksofon), [[Adrian Seleš]] (tenor saksofon) i [[Matija Petrić]] (bariton saksofon). Članovi prve postave već su imali iskustva sviranja u inim sastavima. Nastupali su diljem Hrvatske, a od uspjeha se ističe 1. nagrada na državnom natjecanju HDGPP-a u III. kategoriji.<ref name=malak/><br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Scherzo, Kvartet}}<br /> [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]]<br /> [[Kategorija:Komorna glazba]]<br /> [[Kategorija:Saksofon]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kvartet_Papandopulo&diff=789191 Kvartet Papandopulo 2026-09-23T01:01:12Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Kvartet Papandopulo''' je hrvatski [[puhačka glazbala|puhački]] kvartet. Čine ga četvorica [[saksofon]]ista: [[Nikola Fabijanić]], [[sopran-saksofon]], [[Gordan Tudor]], [[alt-saksofon]], [[Goran Jurković]], [[tenor-saksofon]] i [[Tomislav Žužak]], [[bariton-saksofon]]. Ovaj se kvartet smatra za najznačajniji i <ref>PSD: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/glazba/papandopulo-kvartet-veceras-ce-u-podrumima-pokazati-zasto-ih-zovu-najznacajnijim-domacim-komornim-sastavom-1038066 ''Papandopulo kvartet večeras će u Podrumima pokazati zašto ih zovu najznačajnijim domaćim komornim sastavom'']. Slobodna Dalmacija. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> najeksponiraniji hrvatski [[komorna glazba|komorni sastav]].<ref name=glazbaHR>[https://glazba.hr/event/papandopulo-kvartet/ ''Papandopulo kvartet '']. Glazba.hr. Najava za 18. srpnja 2022. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> <br /> <br /> == Povijest ==<br /> Osnivači nastupaju zajedno još od studija, a sastav je osnovan pod imenom ''New sax quartet''. U istom sastavu djeluju od 2000-te godine.<ref name=STLITO>[http://www.splitsko-ljeto.hr/62-splitsko-ljeto/predstave/detalj/artmid/818/articleid/9305/papandopulo-kvartet ''Papandopulo kvartet'']. Splitsko ljeto. Pristupljeno 2. veljače 2023.</ref> Važnost pridaju promicanju suvremene glazbe hrvatskih i inozemnih autora,<ref name=glazbaHR/> pa su [[praizvedba|praizveli]] djela [[Mirela Ivičević|Mirele Ivičević]], [[Frano Đurović|Frana Đurovića]], [[Mattias Kranebitter|Mattiasa Kranebittera]], [[Dubravko Palanović|Dubravka Palanovića]], [[Tena Borić|Tene Borić]], [[Krešimir Seletković|Krešimira Seletkovića]], [[Ivan Končić|Ivana Končića]], [[Šimon Voseček|Šimona Vosečeka]] i drugih.<ref name=STLITO/> Redovito sudjeluju na na pozornicama i festivalima u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te Srbiji. Ostvarili su suradnju s brojnim hrvatskim i inozemnim istaknutim glazbenicima, ansamblima i orkestrima :<ref name=glazbaHR/> sa [[Zagrebački kvartet saksofona|Zagrebačkim kvartetom saksofona]], pijanistom [[Ivan Batoš|Ivanom Batošem]], čembalisticom [[Linda Mravunac Fabijanić|Lindom Mravunac Fabijanić]] te stranim eminentnim saksofonistima kao što su Arno Bornkamp, Jean Yves Fourmeau, Lars Mlekusch te Amstel quartet.<ref name=STLITO/><br /> <br /> Održali su preko dvjesta koncerata na svim poznatijim festivalima i glazbenim manifestacijama u Hrvatskoj<ref name=glazbaHR/>: [[Glazbene večeri u sv. Donatu]], [[Riječke ljetne noći]], [[Dubrovačke ljetne igre]], [[Muzički biennale Zagreb]], [[Glazbena tribina u Opatiji]], [[Splitsko ljeto]], [[Koncerti u Eufrazijani]] u Poreču, [[Dani nove glazbe]] u Splitu i [[Festival hrvatske glazbe u Beču]] te na koncertima u Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i drugim gradovima.<ref name=STLITO/><br /> <br /> == Pedagoški rad ==<br /> Bave se i pedagoškim radom na glazbenim akademijama u Zagrebu, Splitu, Sarajevu i Novom Sadu, glazbenim školama u Zagrebu, Splitu, Jastrebarskom i Samoboru. Mentori-predavači su na majstorskim radionicama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Zajedno su pokrenuli Školu saksofona u Jaski, međunarodni proljetni seminar u Jastrebarskom za učenike i studente saksofona.<br /> <br /> == Diskografija ==<br /> Prvi album ''Papandopulo'' objavili su 2013. godine. Drugi nosač zvuka ''Per quattro'' objavili su 2015. a 2017. treći album ''Scherzo'', svi u izdanju [[Croatia Records]]a. <ref name=glazbaHR/><br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * Prvi album izdan 2013. nominiran je u pet kategorija za nacionalnu diskografsku nagradu osvojio [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolju skladbu. Sve do nedavno bio je najprodavaniji album klasične glazbe u Hrvatskoj. <ref name=glazbaHR/><br /> * 2019. dobili su [[Diploma Milka Trnina|Diplomu Milka Trnina]]. <ref name=glazbaHR/><br /> * 2019. prva nagrada – Grand Prix u kategoriji profesionalnih komornih sastava na međunarodnom natjecanju 3rd International Berliner Music Competition u konkurenciji od 40 komornih sastava, čime su kao pobjednici u svojoj kategoriji ostvarili pravo nastupiti u dvorani Berlinske filharmonije. <ref name=glazbaHR/><br /> * Nagrada njujorške koncertne agencije Manhattan Concert Artist Award.<ref name=glazbaHR/><br /> * 2021. [[Nagrada Danijel Marušić]] za najbolji koncert na [[Osorske glazbene večeri|Osorskim glazbenim večerima]].<ref name=glazbaHR/><br /> * Zlatna medalja u kategoriji komorne glazbe na Vienna International Music Competition. <ref name=glazbaHR/><br /> * Posebna nagrada: objavljivanje "best of" albuma za diskografsku kuću Orpheus Classical Music. <ref name=glazbaHR/><br /> <br /> == Izvori, referencije i bilješke ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.papandopulo.com/ Službene stranice]<br /> *[https://www.youtube.com/channel/UCxRRZMakJ9paKBLg5hoCNNw YouTube]<br /> *[https://music.apple.com/hr/artist/kvartet-papandopulo/735174930 AppleMusic]<br /> *[https://www.deezer.com/us/artist/5315468?autoplay=true Deezer]<br /> *[https://web.facebook.com/papandopulo.quartet/?locale=hr_HR&_rdc=1&_rdr Facebook]<br /> *[https://www.discogs.com/artist/6296142-Papandopulo-Kvartet Discogs]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]]<br /> [[Kategorija:Komorna glazba]]</div>

Suradnik10