Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

Mairan (krater)

2026-09-13T07:07:21Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime =
| slika = Mairan crater 4158 h2.jpg
| slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|41.6|N|43.4|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref =
| promjer = 40 km
| dubina = 3.4 km
| kolongituda = 44
| nastanak = [[Gornji imbrij]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>
| eponim = [[Jean Jacques d'Ortous de Mairan|Jean J. d'Ortous de Mairan]]
}}
[[Datoteka:Mairan_crater_AS15-93-12713.jpg|mini|300px|Kosi pogled iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]]
'''Mairan''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na planinskom poluotoku između [[Ocean oluja|Oceana oluja]] ({{Lat.|Oceanus Procellarum}}) na zapadu i [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}) na istoku. Sjeverno-sjeveroistočno nalazi se krater [[Sharp (krater)|Sharp]] usporedive veličine. Sjeverozapadno od Mairana nalazi se jako erodirani [[Louville (krater)|Louville]].

Vanjski rub Mairana nije značajno erodiran ili oštećen te je zadržao oštar rub. Površina oko Mairana je hrapava i nepravilna, s mnoštvom sitnih kratera, posebno na jugu i zapadu. Unutarnji zidovi pokazuju neke terasaste oblike i spuštaju se do relativno ravnog dna kratera.

Mairan je krater gornjeg (kasnog) imbrijskog doba.<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/>

== Mairanove kupole ==
Vulkanski kompleks, poznat kao Brda Mairan ili Mairanove kupole, sastoji se od Mairana T zajedno s tri satelitske kupole (Mairan Sjeverozapad, Mairan Sredina i Mairan Jug). Nastao je u dvije vulkanske erupcije prije 3.75{{±|0.1}}i 3,35 {{±|0.2}} milijarde godina, pri čemu je viskozna silična lava izbacivana istovremeno s erupcijama bazalta u obližnjem moru. Većina vulkanskog kompleksa, osim vrhova kupola, sada je zakopana pod površinom mjesečevog mora.

U moru, zapadno od Mairana, nalazi se mala [[mjesečeva kupola]] Mairan T s depresijom širokom 3,8 km na vrhu (u službenoj nomenklaturi IAU-a naziv "Mairan T" odnosi se samo na depresiju), za koju se vjeruje da je [[kaldera]]<ref>{{GPN|3597|Mairan}}</ref> Širina brda je oko 7 km, a visina je oko 800 m.<ref name="Tran_2011"/> To je jedna od četiri neobično strme (s nagibima koji dosežu 22-27°) i svijetle kupole u području za koje se smatra da su nastale od vrlo viskozne lave s visokim udjelom [[silicij]]a.<ref name="Lena_2013"/>

Sastav kupola mijenja se od sjevera prema jugu, pri čemu se Mairan SZ sastoji od piroksena s 30% primjese kvarca, dok se kupola Mairana J sastoji od gotovo čistog kvarca, s izuzetno visokom koncentracijom torija od 83 {{±|19}} ppm.

== Rima Mairan ==
[[Datoteka:Rima_Mairan_AS15-95-12870.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na dio Rime Mairan, iz Apolla 15]]
Duž jugozapadnog ruba gorskog poluotoka proteže se vijugava [[Rille|brazda]] na kojoj se nalazi Mairan. Nazvan je Rima Mairan i proteže se pravcem sjever-jug u duljini od oko 100 kilometara.

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Mairan sattelite craters map.jpg|mini|desno|300px|Mairan i satelitski krateri]]
{{SatelitskiKrateri/uvod}}
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! scope="col" rowspan=2 | Mairan
! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope="col" rowspan=2 | Promjer
|-
! scope="col" | širina
! scope="col" | dužina
|-
| align="center" | A
| align="center" | 38,6° S
| align="center" | 38,8° Z
| align="center" | 16 km
|-
| align="center" | C
| align="center" | 38,6° S
| align="center" | 46,0° Z
| align="center" | 7 km
|-
| align="center" | D
| align="center" | 40,9° S
| align="center" | 45,4° Z
| align="center" | 10 km
|-
| align="center" | E
| align="center" | 37,8° S
| align="center" | 37,2° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | F
| align="center" | 40,3° S
| align="center" | 45,1° Z
| align="center" | 9 km
|-
| align="center" | G
| align="center" | 40,9° S
| align="center" | 50,8° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | H
| align="center" | 39,3° S
| align="center" | 40,0° Z
| align="center" | 5 km
|-
| align="center" | K
| align="center" | 40,8° S
| align="center" | 41,0° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | L
| align="center" | 39,0° S
| align="center" | 43,2° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | N
| align="center" | 39,2° S
| align="center" | 45,5° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | T
| align="center" | 41,7° S
| align="center" | 48,3° Z
| align="center" | 3 km
|-
| align="center" | Y
| align="center" | 42,7° S
| align="center" | 44,0° Z
| align="center" | 7 km
|}
<gallery mode="packed" heights="150px">
Datoteka:Mairan_T_(LRO).png|[[Mjesečeva kupola]] Mairan T
Datoteka:Mairan_T_crater_AS15-93-12732.jpg|Mairan T iz Apolla 15
</gallery>

== Izvori ==
</ref>

<ref name=Tran_2011>{{cite journal
|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2011/pdf/2228.pdf
|title=Morphometry of Lunar Volcanic Domes from LROC
|display-authors=6
|author=Tran, T.
|author2=Robinson, M. S.
|author3=Lawrence, S. J.
|author4=Braden, S. E.
|author5=Plescia, J.
|author6=Hawke, B. R.
|author7=Jolliff, B. L.
|author8=Stopar, J. D.
|author9=Lroc Team
|journal=42nd Lunar and Planetary Science Conference, Held March 7–11, 2011 at the Woodlands, Texas. LPI Contribution|page=2228|number=1608 p.2228
|date=March 2011
|bibcode=2011LPI....42.2228T
}}</ref>

<ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book
| title=The geologic history of the Moon
| author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
| first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
| series=[[USGS]] Professional Paper 1348
| publisher=U.S. Government Printing Office
| location=Washington | year=1987 | page=231
| doi=10.3133/pp1348 }}</ref>
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
|last1=Andersson
|first1=L. E.
|last2=Whitaker
|first2=E. A.
|authorlink2=Ewen Whitaker
|date=1982
|title=NASA Catalogue of Lunar Nomenclature
|publisher=NASA RP-1097
|url=http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf
|url-status=bot: unknown
|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006125838/http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf
|archive-date=2014-10-06
}}
* {{cite web
| last = Blue
| first = Jennifer
| date = July 25, 2007
| title = Gazetteer of Planetary Nomenclature
| publisher = [[United States Geological Survey|USGS]]
| url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3597
| access-date = 2015-12-31
}}
* {{cite book
| last1 = Bussey
| first1 = B.
| authorlink1 = Ben Bussey
| last2 = Spudis
| first2 = P.
| authorlink2 = Paul Spudis
| date = 2004
| title = The Clementine Atlas of the Moon
| publisher = [[Cambridge University Press]]
| location = New York
| isbn = 978-0-521-81528-4
}}
* {{cite book
| last1 = Cocks
| first1 = Elijah E.
| last2 = Cocks
| first2 = Josiah C.
| date = 1995
| title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
| publisher = Tudor Publishers
| isbn = 978-0-936389-27-1
| url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
}}
* {{cite web
| last = McDowell
| first = Jonathan
| date = July 15, 2007
| url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| title = Lunar Nomenclature
| publisher = [[Jonathan's Space Report]]
| access-date = 2007-10-24
| archive-date = 2012-02-08
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| url-status = dead
}}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
| first = Patrick
| last = Moore
| authorlink = Patrick Moore
| date = 2001
| title = On the Moon
| publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
| isbn = 978-0-304-35469-6
| url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
}}
* {{cite book
| first = Fred W.
| last = Price
| date = 1988
| title = The Moon Observer's Handbook
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-33500-3
}}
* {{cite book
| last = Rükl
| first = Antonín
| authorlink = Antonín Rükl
| date = 1990
| title = Atlas of the Moon
| publisher = [[Kalmbach Books]]
| isbn = 978-0-913135-17-4
}}
* {{cite book
| last = Webb
| first = Rev. T. W.
| authorlink = Thomas William Webb
| date = 1962
| title = Celestial Objects for Common Telescopes
| edition = 6th revised
| publisher = Dover
| isbn = 978-0-486-20917-3
| url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
}}
* {{cite book
| first = Ewen A.
| last = Whitaker
| authorlink = Ewen Whitaker
| date = 2003
| title = Mapping and Naming the Moon
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-54414-6
| url = https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C
}}
* {{cite book
|title = Observing the Moon
|url = https://books.google.com/books?id=TWtLIOlPwS4C
|author = Wlasuk, Peter T.
|date = 2000
|publisher = Springer Science & Business Media
|isbn = 978-1-852-33193-1
}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]

Lindi (rijeka)

2026-09-13T07:07:04Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir rijeka
| ime =Lindi
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija =

| slika =Rivière Lindi.jpg
| slika_opis =
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =

| dz = DR KONGO
| naselja = [[Kisangani]], [[Bafwasende]]

| duljina =800<ref name=brit/>
| površina porječja =58.000<ref name=brit/>
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =1200<ref name=brit/>
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| brane =
| izvor = [[Mitumba|gorje Mitumba]] ([[Nord-Kivu|provincija Nord-Kivu]])
| sutok =
| izvor_koordinate ={{coord|0|33|30|N|25|05|20|E}}
| izvor_nadmorska_visina =1223 <ref name=brit/>
| ušće = kod [[Kisangani]]ja ([[Tshopo|provincija Tshopo]])
| tip ušća =
| ušće_koordinate = {{coord|0|33|46.91|N|25|7|1.31|E}}
| ušće_nadmorska_visina =383<ref name=brit/>
| Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]]
| Ulijeva se u =[[Kongo (rijeka)|Kongo]]
| pritoci =[[Tshopo (rijeka)|Tshopo]], Loya, Opienge, Lubero, Kanabiro, Mandaye
| lijevi pritoci =
| desni pritoci =

| zemljovid_lok = Lindi_(rivière)_OSM.png
| zemljovid_lok_opis= Karta porječja
| pushpin_map = Demokratska Republika Kongo
| pushpin_label_position_A =
| pushpin_label_position_B =
}}

'''Lindi''' je [[rijeka]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] duga 800 [[km]] (16 vodotok u DR Kongu), desna [[pritoka]] rijeke [[Kongo (rijeka)|Rijeku Kongo]],<ref name=brit/>

== Hidrologija==

Rijeka Lindi izvire u [[vulkan]]skom [[gorje|gorju]] [[Mitumba]] u [[Nord-Kivu|provinciji Nord-Kivu]] između rezervata za [[Primati|primate]] Kisimba-Ikobo i rezervata za [[gorile]] Tayna – na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1223 [[metar|metra]].<ref name=brit/>

Od tamo teče prema sjeverozapadu, a zatim preko stotinu kilometara čini [[granica|granicu]] između provincija Nord-Kivu i [[Tshopo]]. Nakon tog protiče preko grada [[Bafwasende]]. Naposljetku, na području grada Kisanganija, s lijeve strane prima rijeku [[Tshopo (rijeka)|Tshopo]] – svoju najveću pritoku – prije nego što se ulije u rijeku Kongo na nadmorskoj visini od 383 metra.<ref name=brit/>

[[Porječje]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 58.000 [[km²]], prostire se po [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincijama]] [[Nord-Kivu]], [[Tshopo]], [[Ituri]] i vrlo malo po [[Maniema|provinciji Maniema]].<ref name=brit>{{cite web
| url =https://congeau.site/lindi.html
| title =''Le bassin de la rivière Lindi''
| accessdate =2026-08-10
| language=francuski
| publisher=Congeau}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Lindi River}}

* [https://congeau.site/lindi.html ''Le bassin de la rivière Lindi''] {{fra icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongu]]
[[Kategorija:Porječje Konga| ]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.

2026-09-13T07:07:02Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Tincidae

2026-09-13T07:06:34Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Linjak]]

Bafwasende

2026-09-13T07:06:10Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Naselje
| ime =Bafwasende
| ime_genitiv =Bafwasenda

| slika_panorama =Crossing the Lindi River at Bafwasende.jpg
| veličina_slike =275px
| opis_slike =Most preko rijeke [[Lindi (rijeka)|Lindi]] tridesetih prošlog stoljeća

| slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo
| slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =1
| širina-minute =0
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =27
| dužina-minute =9
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}}
| lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]]
| lokacija1_info =[[Tshopo]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po=

| dijelovi=
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =2294<ref name=city/>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =16.679<ref name=city/>
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =Srednjoafričko vrijeme
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| bilješke =
}}
'''Bafwasende''' je [[grad]] od 16.679 [[Stanovništvo|stanovnika]] na [[sjeveroistok]]u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] ([[Tshopo|provincija Tshopo]]). On je administrativni centar istoimenog teritorija koji ima 212.850 stanovnika.<ref name=city>{{cite web
| url =https://de.city-facts.com/bafwasende-bafwasende/population
| title =Bafwasende, Oriental, Demokratische Republik Kongo
| accessdate =2026-09-12
| language=njemački
| publisher= city-facts}}</ref>

==Geografske osobine==

Prostire se duž desne obale rijeke [[Lindi (rijeka)|Lindi]], udaljen 260 [[km]] sjeveroistočno od [[Kisangani]]a.

==Povijest==

Bafwasende je niknuo za [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] vremena [[Belgijski Kongo|Belgijskog Konga]] iz [[Katolička Crkva|kataličke]] [[Misionarstvo|misije]].
Njegovo ime na jeziku [[lingala jezik|lingala]],znači -''Mjesto naroda Bafwa''.

Važne gospodarske djelatnosti na teritoriji kojom upravlja su [[poljoprivreda]], [[ribarstvo]] i [[šumarstvo]]. Čak 98 % teritorija velikog 47.128 [[km²]] je prekriveno gustim [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]].<ref name=sum>{{cite web
| url =https://www.tropenbos.org/news/securing-community-forest-concessions-in-bafwasende-dr-congo/
| title =Securing community forest concessions in Bafwasende, DR Congol
| accessdate =2026-09-12
| language=engleski
| publisher=Tropenbos}}</ref>

==Izvori==

==Vanjske poveznice==
*[https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=13496575&x=27.1572905&y=0.9988842&z=12 ''Bafwasende'' (na portalu Mapy)] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongu]]

Brecha (Urugvaj)

2026-09-13T07:05:53Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#PREUSMJERI [[Brecha (tjednik)]]

3. HNL – Središte 1999./2000.

2026-09-13T07:05:51Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = [[3. NL – Centar|3. HNL – Središte]]
| sezona = 1999./2000.
| slika =
| opis =
| država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige = III.
| prvaci = [[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]
| promovirani = [[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]
| degradirani = [[NK Stupnik|Stupnik]] [[NK Oštrc Zlatar|Oštrc]] [[NK Duga Resa|Duga Resa]] [[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]] [[NK Posavina Zagreb|Posavina Zagreb]]
| broj klubova = 16
| kontinentalni kup1 =
| kvalifikanti kup1 =
| kontinentalni kup2 =
| kvalifikanti kup2 =
| kontinentalni kup3 =
| kvalifikanti kup3 =
| kontinentalni kup4 =
| kvalifikanti kup4 =
| utakmica =
| golova =
| najbolji strijelac =
| najveća domaća pobjeda =
| najveća gostujuća pobjeda =
| najefikasnija utakmica =
| pobjednički niz =
| niz neporaženosti =
| niz poraza =
| najveća posjećenost =
| najmanja posjećenost =
| prosječna posjećenost = 
| ukupna posjećenost =
| prethodna sezona = [[3. HNL – Središte 1998./99.|1998./99.]]
| sljedeća sezona = [[3. HNL – Središte 2000./01.|2000./01.]]
}}

'''3. HNL – Središte''' u sezoni 1999./2000. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 8. sezona 3. HNL – Središte. U ligi je igralo šesnaest klubova iz pet županija: [[Karlovačka županija|Karlovačke]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]], [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke]] i [[Zagreb|Grada Zagreba]].

Prvak 3. HNL – Središte u sezoni 1999./2000. sa 68 bodova bio je [[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]].

== Natjecateljski sustav ==
Šesnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine ulazi u viši rang, dok posljednjeplasiran klub ispada u niži rang.

== Momčadi ==
{{Lokacijska karta+ |Središnja Hrvatska |float=right |width=400 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu središnje Hrvatske |places=

{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.46 |long=16.43 |label={{background color|white|[[NK TŠK Topolovac|{{nowrap|TŠK Topolovac}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.74 |long=15.86 |label={{background color|white|[[NK Stupnik|Stupnik]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.49 |long=15.56 |label={{background color|white|[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.72 |long=16.03 |label={{background color|white|[[NK Radnik Velika Gorica|{{nowrap|Radnik Velika Gorica}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.81 |long=16.23 |label={{background color|white|[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.87 |long=15.80 |label={{background color|white|[[NK Inter Zaprešić|{{nowrap|Inker Zaprešić}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.48 |long=16.78 |label={{background color|white|[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.81 |long=15.71 |label={{background color|white|[[NK Samobor|Samobor]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=46.09 |long=16.07 |label={{background color|white|[[NK Oštrc Zlatar|Oštrc]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.45 |long=15.51 |label={{background color|white|[[NK Duga Resa|Duga Resa]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}}

{{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label= {{background color|white|'''ZAGREB'''}} |label_size=85 |mark= black pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=46.30 |long=14.10 |label_size=85 |label= {{nowrap|'''Zagrebački klubovi:'''}} [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] [[NK Hrašće|Hrašće Promil]] [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] [[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]] [[NK Trnje Zagreb|Trnje]] [[NK Posavina Zagreb|Posavina Zagreb]]}}
}}

;Karlovačka županija
*''[[NK Duga Resa|Duga Resa]]'' – [[Duga Resa]]
*''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]]
;Sisačko-moslavačka županija
*''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina]]'' – [[Kutina]]
*''[[NK TŠK Topolovac|TŠK]]'' – [[Topolovac (Sisak)|Topolovac]]
;Zagrebačka županija
*''[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]]'' – [[Dugo Selo]]
*''[[NK Inter Zaprešić|Inker]]'' – [[Zaprešić]]
*''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]]
*''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
*''[[NK Stupnik|Stupnik]]'' – [[Stupnik]]
;Grad Zagreb
*''[[NK Hrašće|Hrašće Promil]]'' – [[Hrašće Turopoljsko]]
*''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Posavina Zagreb|Posavina]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Špansko]], [[Zagreb]]
*''[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]'' – [[Zagreb]]
;Krapinsko-zagorska županija
*''[[NK Oštrc Zlatar|Oštrc]]'' – [[Zlatar]]

== Ljestvica ==
<onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team6=INK |name_INK=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
|team1=TŠK |name_TŠK=[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]
|team7=LOZ |name_LOZ=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]
|team8=HRŠ |name_HRŠ=[[NK Hrašće|Hrašće Promil]]
|team2=KAR |name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
|team12=STU |name_STU=[[NK Stupnik|Stupnik]]
|team5=RVG |name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
|team11=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]
|team15=PON |name_PON=[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]
|team10=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team16=POZ |name_POZ=[[NK Posavina Zagreb|Posavina Zagreb]]<ref>NK Posavina ugasila je svoju seniorsku momčad nakon prvog dijela [https://web.archive.org/web/20160422094253/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/posavina.htm nk-maksimir.hr (arhiv)]</ref>
|team14=DGR |name_DGR=[[NK Duga Resa|Duga Resa]]
|team9=MSK |name_MSK=[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]
|team3=TRNJ |name_TRNJ=[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]
|team13=OŠT |name_OŠT=[[NK Oštrc Zlatar|Oštrc]]
|team4=DGS |name_DGS=[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]]

|win_INK=11 |draw_INK=4 |loss_INK=13 |gf_INK=50 |ga_INK=47
|win_TŠK=22 |draw_TŠK=2 |loss_TŠK=4 |gf_TŠK=72 |ga_TŠK=24
|win_LOZ=10 |draw_LOZ=5 |loss_LOZ=13 |gf_LOZ=38 |ga_LOZ=36
|win_HRŠ=9 |draw_HRŠ=8 |loss_HRŠ=11 |gf_HRŠ=32 |ga_HRŠ=43
|win_KAR=17 |draw_KAR=7 |loss_KAR=4 |gf_KAR=50 |ga_KAR=17
|win_STU=7 |draw_STU=10 |loss_STU=11 |gf_STU=32 |ga_STU=43
|win_RVG=11 |draw_RVG=5 |loss_RVG=12 |gf_RVG=39 |ga_RVG=46
|win_ŠPA=9 |draw_ŠPA=5 |loss_ŠPA=14 |gf_ŠPA=32 |ga_ŠPA=46
|win_PON=4 |draw_PON=11 |loss_PON=13 |gf_PON=32 |ga_PON=56
|win_SAM=8 |draw_SAM=9 |loss_SAM=11 |gf_SAM=41 |ga_SAM=52
|win_POZ=0 |draw_POZ=0 |loss_POZ=0 |gf_POZ=0 |ga_POZ=0
|win_DGR=5 |draw_DGR=9 |loss_DGR=14 |gf_DGR=25 |ga_DGR=55
|win_MSK=10 |draw_MSK=5 |loss_MSK=13 |gf_MSK=38 |ga_MSK=53
|win_TRNJ=17|draw_TRNJ=4 |loss_TRNJ=7 |gf_TRNJ=59|ga_TRNJ=32
|win_OŠT=7 |draw_OŠT=8 |loss_OŠT=13 |gf_OŠT=30 |ga_OŠT=37
|win_DGS=14 |draw_DGS=6 |loss_DGS=8 |gf_DGS=46 |ga_DGS=29

|status_TŠK=P|status_DGR=R|status_PON=R|status_STU=R|status_POZ=R|status_OŠT=R

|col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2000./01.|2. HNL]]
|result1=Q
|col_R1=red1|text_R1=[[Jedinstvena Zagrebačka ŽNL 2000./01.|Jedinstvena Zagrebačka ŽNL]]
|result12=R1
|col_R2=red1|text_R2=[[1. Zagrebačka NL 2000./01.|1. Zagrebačka NL]]
|result15=R2
|col_R3=red1|text_R3=[[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2000./01.|1. ŽNL KZ]]
|result13=R3
|col_R4=red1|text_R4=[[1. ŽNL Karlovačka 2000./01.|1. ŽNL K]]
|result14=R4
|col_WW=black3|text_WW=Odustali tijekom prvenstva
|result16=WW

|update=complete
|source=''HNŠK "Moslavina", Kutina : 85 godina''<ref> Stjepan Balog: ''HNŠK "Moslavina", Kutina : 85 godina'', Kutina, 2004., str. 84-85, {{ISBN|953-99751-0-7}} </ref>
}}</onlyinclude>

== Povezani članci ==
* [[1. HNL 1999./2000.]]
* [[2. HNL 1999./2000.]]
* [[3. HNL 1999./2000.]]
* [[4. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[5. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[6. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[7. rang HNL-a 1999./2000.]]

== Izvori ==

{{3. HNL - Središte sezone}}
[[Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama|1999-2000]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.|3-središte]]

Lansberg (krater)

2026-09-13T07:05:28Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime =
| slika = Lansberg crater 4125 h3.jpg
| slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]]
| koordinate = {{coord|0.3|S|26.6|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref =
| promjer = 38,75 km<ref name="GPN"/>
| dubina = 2,75 km<ref name="Pike_1976"/>
| kolongituda = 26
| nastanak = [[Gornji imbrij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/>
| eponim = [[Philippe van Lansberge]]
}}
[[Datoteka:Lansberg_crater_AS14-70-9825.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled prema zapadu, snimka Apolla 14]]
'''Lansberg''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]], na [[More otoka|Moru otoka (Mare Insularum)]].

Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Lansberg je krater gornjeg (kasnog) imbrija.<ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}} Table 11.2.</ref> Krater ima visoki rub i središnju planinu. Uz unutarnje zidove nalaze se terase, a vrhovi su se spustili stvarajući oštar rub. Ova formacija nije primjetno erodirana, a u unutrašnjosti nema značajnih udarnih kratera.

Opisujući rub, [[Thomas William Webb]] zapisao je da se "izvana uzdiže vrlo postupno, ali iznutra je strm i terasast".<ref name="Webb_1962"/>

Otprilike 40 km jugoistočno od Lansberga nalazi se mjesto slijetanja sonde [[Luna 5]], a dodatnih 60 km u istom smjeru nalazi se mjesto slijetanja [[Surveyor 3|Surveyora 3]] i [[Apollo 12|Apolla 12]].

== Ime ==
Krater se ispravno piše "Lansberg", ali se ponekad umjesto toga piše "Landsberg.<ref name="Webb_1962" /> Ime je dobio po belgijsko-nizozemskom astronomu Philippeu van Lansbergeu (1561.-1632.). Ovu oznaku je formalno usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.<ref name="GPN"/>

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Lansberg_Region_Satellite_Craters.png|desno|mini|300px|Satelitski krateri regije Lansberg]]
{{SatelitskiKrateri/uvod}}
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
! scope="col" rowspan=2 | Lansberg
! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope="col" rowspan=2 | Promjer
|-
! scope="col" | širina
! scope="col" | dužina
|-
| align="center" | A
| align="center" | 0,2° S
| align="center" | 31,1° Z
| align="center" | 9 km
|-
| align="center" | B
| align="center" | 2,5° J
| align="center" | 28,1° Z
| align="center" | 9 km
|-
| align="center" | C
| align="center" | 1,5° J
| align="center" | 29,2° Z
| align="center" | 17 km
|-
| align="center" | D
| align="center" | 3,0° J
| align="center" | 30,6° Z
| align="center" | 11 km
|-
| align="center" | E
| align="center" | 1,8° J
| align="center" | 30,3° Z
| align="center" | 6 km
|-
| align="center" | F
| align="center" | 2,2° J
| align="center" | 30,7° Z
| align="center" | 9 km
|-
| align="center" | G
| align="center" | 0,6° J
| align="center" | 29,4° Z
| align="center" | 10 km
|-
| align="center" | L
| align="center" | 3,5° J
| align="center" | 26,4° Z
| align="center" | 5 km
|-
| align="center" |N
| align="center" | 1,9° J
| align="center" | 26,4° Z
| align="center" | 4 km
|-
| align="center" | P
| align="center" | 2,3° J
| align="center" | 23,0° Z
| align="center" | 2 km
|-
| align="center" | X
| align="center" | 1,2° S
| align="center" | 27,8° Z
| align="center" | 3 km
|-
| align="center" | Y
| align="center" | 0,7° S
| align="center" | 28,2° Z
| align="center" | 4 km
|}

== Izvori ==
</ref>

<ref name=Pike_1976>{{cite journal
| title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
| last=Pike | first=R. J.
| journal=The Moon
| volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
| date=September 1976
| doi=10.1007/BF00562253
| bibcode=1976Moon...15..463P }}</ref>

<ref name=Webb_1962>{{cite book
| last = Webb
| first = Rev. T. W.
| author-link = Thomas William Webb
| date = 1962 | pages=136, 154–159
| title = Celestial Objects for Common Telescopes
| edition = 6th revised
| publisher = Dover
| url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
}} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref>

<ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book
| title=The geologic history of the Moon
| author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
| first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
| series=[[USGS]] Professional Paper 1348
| publisher=U.S. Government Printing Office
| location=Washington | year=1987
| doi=10.3133/pp1348 }} Table 11.2.</ref>
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
| last1 = Andersson
| first1 = L. E.
| last2 = Whitaker
| first2 = E. A.
| authorlink2 = Ewen Whitaker
| date = 1982
| title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature
| publisher = NASA RP-1097
}}
* {{cite book
| last1 = Bussey
| first1 = B.
| authorlink1 = Ben Bussey
| last2 = Spudis
| first2 = P.
| authorlink2 = Paul Spudis
| date = 2004
| title = The Clementine Atlas of the Moon
| publisher = [[Cambridge University Press]]
| location = New York
| isbn = 978-0-521-81528-4
}}
* {{cite book
| last1 = Cocks
| first1 = Elijah E.
| last2 = Cocks
| first2 = Josiah C.
| date = 1995
| title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
| publisher = Tudor Publishers
| isbn = 978-0-936389-27-1
| url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
}}
* {{cite web
| last = McDowell
| first = Jonathan
| date = July 15, 2007
| url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| title = Lunar Nomenclature
| publisher = [[Jonathan's Space Report]]
| access-date = 2007-10-24
| archive-date = 2012-02-08
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| url-status = dead
}}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
| first = Patrick
| last = Moore
| authorlink = Patrick Moore
| date = 2001
| title = On the Moon
| publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
| isbn = 978-0-304-35469-6
| url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
}}
* {{cite book
| first = Fred W.
| last = Price
| date = 1988
| title = The Moon Observer's Handbook
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-33500-3
}}
* {{cite book
| last = Rükl
| first = Antonín
| authorlink = Antonín Rükl
| date = 1990
| title = Atlas of the Moon
| publisher = [[Kalmbach Books]]
| isbn = 978-0-913135-17-4
}}
* {{cite book
| first = Ewen A.
| last = Whitaker
| authorlink = Ewen Whitaker
| date = 1999
| title = Mapping and Naming the Moon
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-62248-6
}}
* {{cite book
| first = Peter T.
| last = Wlasuk
| date = 2000
| title = Observing the Moon
| publisher = Springer
| isbn = 978-1-85233-193-1
}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* Oblique view of Lansberg at high sun angle from Apollo 12: [http://www.lpi.usra.edu/resources/apollo/frame/?AS12-51-7538 AS12-51-7538]

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]

Kasaï Oriental

2026-09-13T07:05:05Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Kasaï-Oriental]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1976./77.

2026-09-13T07:04:14Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]]
| sezona = 1976./77.
| izdanje = 26.
| država = {{Z+X|YUG|godina=1992}} {{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]
| stupanj lige =
| datum =
| prvaci =
| promovirani =
| degradirani =
| broj klubova =
| utakmica =
| golova =
| prosjek golova =
| najbolji strijelac =
| najveća domaća pobjeda =
| najveća gostujuća pobjeda =
| najefikasnija utakmica =
| pobjednički niz =
| niz neporaženosti =
| niz poraza =
| najveća posjećenost =
| najmanja posjećenost =
| prosječna posjećenost =
| ukupna posjećenost =
| prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]]
| sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]]
}}

Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste – Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška – Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref>

== Nogometne lige ==
=== Ljubljanska liga ===
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-style="background:#98fb98;"
|1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44
|-
|2. || [[NK Mladi Šiškar|Mladi Šiškar]] ||26||17||3||6||64||31||+33||37
|-
|3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36
|-
|4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34
|-
|5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33
|-
|6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29
|-
|7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29
|-
|8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26
|-
|9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21
|-
|10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20
|-
|11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17
|-
|12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17
|-
|13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15
|-
|14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref>
|}

=== Domžalsko-kamniška liga ===
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-style="background:#98fb98;"
|1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34
|-
|2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33
|-
|3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32
|-
|4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27
|-
|5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24
|-
|6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23
|-
|7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21
|-
|8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21
|-
|9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21
|-
|10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16
|-
|11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6
|-
|12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|Izvori<ref name="pag103"/>
|}

=== Dolenjska liga ===
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-style="background:#98fb98;"
|1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16||12||3||1||45||13||+32||27
|-
|2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16||11||4||1||54||16||+38||26
|-
|3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||10||4||2||50||19||+31||24
|-
|4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||16||10||2||4||59||27||+32||22
|-
|5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||16||7||4||5||32||34||−2||18
|-
|6. || [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||16||5||2||9||40||35||+5||12
|-
|7. || [[NK Mirna|Mirna]] ||16||3||1||12||31||68||−37||7
|-
|8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16||2||1||13||18||57||−39||5
|-
|9. || Partizan Straža ||16||1||1||14||15||76||−61||3
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|Izvori<ref name="pag103"/>
|}

=== Notranjska liga ===
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-style="background:#98fb98;"
|1. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||12||9||1||2||60||13||+47||19
|-
|2. || [[ŠD Borovnica|Borovnica]] ||12||9||1||2||45||26||+19||19
|-
|3. || [[NK Rakek|Rakek]] ||12||6||0||6||34||34||0||12
|-
|4. || Borovnica II ||12||5||2||5||26||30||−4||12
|-
|5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12||5||1||6||28||26||+2||11
|-
|6. || Usnjar II ||12||5||1||6||31||36||−5||11
|-
|7. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||12||0||0||12||13||72||−59||0
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|Izvori<ref name="pag103"/>
|}

=== Zasavska liga ===
{| class="wikitable"
!mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-style="background:#98fb98;"
|1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12||8||2||2||34||17||+17||18
|-
|2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12||4||7||1||14||12||+2||15
|-
|3. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||12||5||3||4||25||21||+4||13
|-
|4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12||3||5||4||22||20||+2||11
|-
|5. || [[NK Kresnice|Apnar Kresnice]] ||12||3||4||5||20||23||−3||10
|-
|6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||12||2||4||6||18||27||−9||8
|-
|7. || [[NK Sijaj Hrastnik|Sijaj Hrastnik]] ||12||2||3||7||13||31||−20||7
|-
!colspan="10"|
|-
|colspan="10" align="left"|Izvori<ref name="pag103"/>
|}

== Poveznice ==
* [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]]
* [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]]

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]

{{Ljubljanska nogometna liga}}

[[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]]
[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]]

Sant'Agostino alla Zecca

2026-09-13T07:04:14Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Dodaj infookvir|Vjerski objekt}}

'''Sant Agostino alla Zecca''', također poznata kao '''Sant'Agostino Maggiore''' je crkva u središnjem [[Napulj|Napulju]], Italija.

Izvorno ju je augustinskim redovnicima darovao [[Robert, kralj Napulja|Robert I. Anžuvinski]] 1259. godine. Crkva je u [[Barokna arhitektura|baroknom]] razdoblju doživjela opsežnu obnovu koju je izveo Bartolomeo Picchiati . Ime joj potječe od položaja u blizini bivše kovnice novca. Od [[Potres u Irpiniji 1980.|potresa u Irpiniji 1980. godine]] zatvorena je i u lošem je stanju očuvanosti. Unutrašnjost se u sakristiji nalazi u freskama Giacinta Diana .

<templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|40.849242|14.262928}}

== Izvori ==

* [http://ac-support.europe.umuc.edu/~jmatthew/naples/zecca.htm ulaz u crkvu]
* [http://www.portosalvo.org/ps/media.asp?cat=foto&subcat=s_agostino Degradirajući interijeri]

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]]
[[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.

2026-09-13T07:03:31Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Acorus shannai

2026-09-13T07:03:18Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Acorus shannai''
| slika =
| slika_opis =
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| superordo = [[Lilianae]]
| ordo = [[Acorales]]
| familia = [[Acoraceae]]
| genus = [[Acorus]]
| species = ''A. shannai''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Acorus shannai''
| dvoimeno_autorstvo = C.L.Long & Z.Cheng
}}
'''''Acorus shannai''''' vrsta je roda [[iđirot]] (''[[Acorus]]'') iz porodice ''[[Acoraceae]]''. Opisana je [[2025.]] iz južne [[Kina|Kine]], a Plants of the World Online prihvaća je kao jednu od pet vrsta roda ''Acorus''. Prirodno je rasprostranjena u kineskim pokrajinama [[Guangdong]], [[Guangxi]] i [[Guizhou]] te raste kao podankasti geofit u pretežno umjerenim područjima.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77355471-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Vrsta pripada skupini ''Acorus gramineus'' i dugo je u jugozapadnoj Kini bila pogrešno određivana kao ''Acorus macrospadiceus''. Usporedba morfologije, tipskog materijala i plastidnih [[genom]]a pokazala je da biljke poznate pod tim imenom predstavljaju zasebnu vrstu, dok je pravo ime ''A. macrospadiceus'' povezano s taksonom koji Kew danas uključuje u ''A. gramineus''.<ref name="Zenodo ">[https://zenodo.org/records/14708128?utm Acorus shannai C. L. Long & Z. Cheng 2025, sp. nov.], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

== Opis ==
''Acorus shannai'' višegodišnja je gola močvarna biljka visoka približno 40–80 cm. [[Podanak]] je polegao, debeo i mesnat, dug oko 10–20 cm, a cijela biljka odlikuje se izrazitim [[miris]]om nalik [[komorač]]u. [[List]]ovi su svijetlozeleni, sabljasti, dugi približno 30–60 cm i široki 0,7–1,5 cm, bez jasno izražene središnje žile.<ref name="Zenodo "/>

Cvatna os duga je oko 8–25 cm. Listolika ovojnica [[cvat]]a približno je dva do tri puta dulja od klipa, što je jedno od glavnih dijagnostičkih obilježja vrste. Klip je ravan ili blago zakrivljen, uzak i cilindričan, dug oko 5–13 cm i gusto prekriven sitnim cvjetovima. Cvjetovi su bijeli i dugi približno 1,5–1,7 mm.<ref name="Zenodo "/>

[[Plod]]ovi su žutozeleni, duguljasti, približno 4–4,5 × 2–3 mm i imaju jasno izražene leđne šavove. [[Sjeme]]nke su duguljasto elipsoidne do jajaste, približno 2,5–3 mm duge. Broj [[kromosom]]a iznosi 2n = 24. Cvate od svibnja do lipnja, a plodonosi od srpnja do kolovoza.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11773349/?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Od srodnih ''[[Acorus gramineus|A. gramineus]]'' i biljaka koje su se tradicionalno nazivale ''A. tatarinowii'' razlikuje se ponajprije kombinacijom snažnog mirisa po komoraču, jasno izraženih dorzalnih šavova ploda te ovojnice cvata koja je samo dva do tri puta dulja od klipa.<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/part/409925?utm BHL], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

== Rasprostranjenost i ekologija ==
Tipski primjerak sakupljen je u okrugu [[Leishan]], u autonomnoj prefekturi [[Qiandongnan Miao]] i [[Dong]] u pokrajini [[Guizhou]], na nadmorskoj visini od 1039 m. Holotip i izotip pohranjeni su u herbariju KUN.<ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77355471-1?utm IPNI], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Autori izvornog opisa navode primjerke iz Guizhoua, [[Guangxi]]ja, [[Guangdong]]a i [[Hunan]]a, dok POWO trenutačno kao prirodno područje vrste vodi Guangdong, Guangxi i Guizhou. Vrsta raste na vlažnim planinskim padinama i uz potoke, uglavnom ispod 1500 m nadmorske visine.<ref name="PubMed "/>

== Sistematika i povijest ==
Biljke koje se danas nazivaju ''Acorus shannai'' lokalno su dugo bile poznate kao shannai i u botaničkoj su literaturi često određivane kao ''Acorus macrospadiceus''. Ranije istraživanje iz [[2020.|2020]]. pokazalo je da populacije pod tim imenom tvore zasebnu filogenetsku i kemijsku skupinu unutar roda ''Acorus''.<ref name="Frontiers ">[https://www.frontiersin.org/journals/plant-science/articles/10.3389/fpls.2020.00965/full?utm From Folk Taxonomy to Species Confirmation of Acorus (Acoraceae): Evidences Based on Phylogenetic and Metabolomic Analyses], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Problem je bio nomenklaturni. Ime Acorus gramineus var. macrospadiceus Yamam. temeljilo se na materijalu s Hainana, a kasnije uzdizanje tog imena na razinu vrste kao ''A. macrospadiceus'' nije pravilno odgovaralo biljkama iz jugozapadne Kine. Pregled izvornog materijala pokazao je da su te biljke doista zasebna vrsta, ali da za njih treba opisati novo ime. Zato su Cheng i suradnici 2025. ustanovili Acorus shannai.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/org/science/article/pii/S1314201125000104?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Vrstu su opisali C.L.Long i Z.Cheng, a ime je objavljeno 20. siječnja [[2025.]] u časopisu PhytoKeys, sv. 251, str. 179. Specifični epitet shannai izveden je iz lokalnog naziva biljke.<ref name="IPNI "/>

Filogenetske analize plastidnih genoma potvrđuju da pripada skupini ''A. gramineus'', ali tvori morfološki i genetski izdvojenu razvojnu liniju.<ref name="BHL "/>

== Uporaba ==
Lokalne zajednice u južnoj Kini dugo poznaju biljku pod nazivom shannai. Listovi i podanci koriste se kao aromatični dodatak pri pripremi mesa i ribe, a upravo je njezin snažan miris bio jedan od razloga zbog kojih su je lokalni stanovnici razlikovali od ostalih vrsta iđirota još prije njezina formalnog botaničkog opisa.<ref name="Frontiers "/>

== Sinonimi ==
POWO zasad ne navodi sinonime za ''Acorus shannai''.

== Izvori ==

[[Kategorija:Acorales]]
[[Kategorija:Autohtona flora Kine]]

Pad čovjeka

2026-09-13T07:03:13Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

[[File:Temptation Adam Eva.jpg|thumb|right|300px|[[Adam]], [[Eva]] i [[Zmije u Bibliji|zmija]] ženskog lika na ulazu u [[Katedrala Notre-Dame u Parizu|katedralu Notre-Dame]] u [[Pariz]]u.]]
'''Pad čovjeka''', '''Čovjekov pad''', '''Adamov pad''' ili samo '''Pad''', izraz je koji se u [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] koristi za opisivanje prijelaza prvog muškarca i žene iz stanja nevine poslušnosti [[Bog u kršćanstvu|Bogu]] u stanje krive neposlušnošti. Nauk o Padu potječe iz [[Biblijska hermeneutika|biblijskog tumačenja]] poglavlja 1–3 od [[Knjiga Postanka|knjige Postanka]]. U početku su [[Adam i Eva]] živjeli s Bogom u [[Eden]]u, ali ih je [[Zmije u Bibliji|zmija]] napastovala da pojedu [[Zabranjeno voće|plod]] sa [[Stablo spoznaje dobra i zla|stabla spoznaje dobra i zla]], što je Bog zabranio. Nakon toga posramili su se svoje golotinje i Bog ih je protjerao iz Edena kako ne bi pojeli plod sa [[Stablo života|stabla života]] i postali [[Besmrtnost|besmrtni]].<ref name="Kvam 1999">
* {{cite book |editor1-last=Kvam |editor1-first=Kristen E. |editor2-last=Schearing |editor2-first=Linda S. |editor3-last=Ziegler |editor3-first=Valarie H. |year=1999 |chapter=Hebrew Bible Accounts |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ux3bSDa2rHkC&pg=PA15 |title=Eve and Adam: Jewish, Christian, and Muslim Readings on Genesis and Gender |location=[[Bloomington, Indiana]] |publisher=[[Indiana University Press]] |pages=15–40 |doi=10.2307/j.ctt2050vqm.5 |isbn=9780253212719 |jstor=j.ctt2050vqm.5}}
*{{cite book |editor1-last=Kvam |editor1-first=Kristen E. |editor2-last=Schearing |editor2-first=Linda S. |editor3-last=Ziegler |editor3-first=Valarie H. |year=1999 |chapter=Jewish Postbiblical Interpretations (200 BCE–200 CE) |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ux3bSDa2rHkC&pg=PA41 |title=Eve and Adam: Jewish, Christian, and Muslim Readings on Genesis and Gender |location=[[Bloomington, Indiana]] |publisher=[[Indiana University Press]] |pages=41–68 |doi=10.2307/j.ctt2050vqm.6 |isbn=9780253212719 |jstor=j.ctt2050vqm.6}}
*{{cite book |editor1-last=Kvam |editor1-first=Kristen E. |editor2-last=Schearing |editor2-first=Linda S. |editor3-last=Ziegler |editor3-first=Valarie H. |year=1999 |chapter=Early Christian Interpretations (50–450 CE) |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ux3bSDa2rHkC&pg=PA108 |title=Eve and Adam: Jewish, Christian, and Muslim Readings on Genesis and Gender |location=[[Bloomington, Indiana]] |publisher=[[Indiana University Press]] |pages=108–155 |doi=10.2307/j.ctt2050vqm.8 |isbn=9780253212719 |jstor=j.ctt2050vqm.8}}
*{{cite book |editor1-last=Kvam |editor1-first=Kristen E. |editor2-last=Schearing |editor2-first=Linda S. |editor3-last=Ziegler |editor3-first=Valarie H. |year=1999 |chapter=Medieval Readings: Muslim, Jewish, and Christian (600–1500 CE) |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ux3bSDa2rHkC&pg=PA156 |title=Eve and Adam: Jewish, Christian, and Muslim Readings on Genesis and Gender |location=[[Bloomington, Indiana]] |publisher=[[Indiana University Press]] |pages=156–248 |doi=10.2307/j.ctt2050vqm.9 |isbn=9780253212719 |jstor=j.ctt2050vqm.9}}</ref>

U [[Nicejsko kršćanstvo|nicejskom kršćanstvu]], nauk o Padu usko je povezan s naukom o [[Istočni grijeh|istočnom grijehu]] ili [[Generacijski grijeh|generacijskom grijehu]]. Nicejski kršćani vjeruju da je Pad unio grijeh u svijet, kvareći cijeli prirodni svijet, uključujući [[Ljudska priroda|ljudsku narav]], zbog čega se svi ljudi rađaju u istočnom grijehu, stanju iz kojeg ne mogu postići [[Vječni život (kršćanstvo)|vječni život]] bez [[Božja milost|Božje milosti]]. [[Pravoslavna crkva]] prihvaća koncept Pada, ali odbacuje ideju da se krivnja istočnog grijeha prenosi kroz generacije, dijelom temeljeno na odlomku [[Ezekijel (knjiga)|Ezekijel]] 18:20, koji kaže da sin nije kriv za grijehe svoga oca.

[[Kalvinizam|Kalvinisti]] vjeruju da je [[Isus]] dao svoj život kao [[Teorija zadovoljštine|žrtvu]] za [[Bezuvjetno izabranje|izabrane]], kako bi bili [[Spasenje u kršćanstvu|otkupljeni]] od svojih grijeha. [[Logički red Božjih odredbi|Lapsarijanizam]], razumijevanje logičkog reda Božjih odredbi u odnosu na Pad, dijeli se u dvije kategorije: supralapsarijanizam i infralapsarijanizam.

==Knjiga Postanka 3==

Nauk o Padu čovjeka izveden je iz tradicionalne [[Kršćanska teologija|kršćanske]] [[Egzegeza|egzegeze]] knjige Postanka 3.<ref>[https://www.biblegateway.com/passage/?search=Postanak%203&version=SHP;HNZ-RI Post 3]</ref><ref name="Kvam 1999"/> Prema [[Biblijski izvještaj o stvaranju|biblijskom pripovijedanju]], Bog je stvorio [[Adam i Eva|Adama i Evu]], prvog muškarca i ženu u [[Kronologija Biblije|kronologiji Biblije]]. Bog ih je smjestio u [[Eden]] i zabranio im da jedu [[Zabranjeno voće|plod]] sa [[Stablo spoznaje dobra i zla|stabla spoznaje dobra i zla]]. Dovodeći u pitanje Božju zapovijed o zabrani jedenja ploda, [[Zmije u Bibliji|zmija]] je [[Iskušenje|napastovala]] Evu da pojede plod sa zabranjenog stabla, koji je podijelila s Adamom, i odmah su se [[Sram|posramili]] svoje [[Nagost|golotinje]].<ref name="Kvam 1999"/> Potom je Bog protjerao Adama i Evu iz Edena, osudio Adama na rad kako bi dobio ono što mu je potrebno za život i osudio Evu da rađa u boli, te postavio [[kerubin]]e da čuvaju ulaz, kako Adam i Eva nikada ne bi pojeli sa „[[Stablo života|stabla života]]”.

''[[Knjiga Jubileja]]'', [[Židovski apokrifi i pseudoepigrafi|apokrifno židovsko djelo]] napisano tijekom [[Razdoblje Drugog hrama|razdoblja Drugog hrama]], daje vremenske okvire za događaje koji su doveli do Pada čovjeka, navodeći da je zmija uvjerila Evu da pojede plod 17. dana, 2. mjeseca, 8. godine nakon Adamova stvaranja. Također navodi da su protjerani iz Edena na mlađak 4. mjeseca te godine.

==Izvori==

==Vanjske poveznice==
{{Commons category|Temptation of Adam and Eve}}
* {{cite web |author=Fra Ivica Janjić |title=Pad čovjeka |url=https://frama-portal.ofs.hr/2015/10/27/pad-covjeka/ |website=frama-portal.ofs.hr |date=27. listopada 2015. |publisher=[[Franjevačka mladež]]}}

{{Knjiga Postanka}}

[[Kategorija:Kršćanska mitologija]]
[[Kategorija:Islamska mitologija]]
[[Kategorija:Židovska mitologija]]
[[Kategorija:Biblijska kozmologija]]
[[Kategorija:Sustavna teologija]]

Brecha (Uruguay)

2026-09-13T07:03:07Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#PREUSMJERI [[Brecha (tjednik)]]
{{Brisanje|nije na hrvatskom|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Croxyz}}

Tinca (rod)

2026-09-13T07:02:48Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Linjak]]

Blicca

2026-09-13T07:02:27Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Krupatica]]

[[Kategorija:Rodovi Leuciscinae]]

Tinca

2026-09-13T07:01:54Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{mz}}

* [[Tinca (Bihor, Rumunjska)]], naselje i općina u županiji [[Bihor (županija)|Bihor]], u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]
* [[Tinca (rod)]], rod riba iz porodice [[Tincidae]]

{{razdvojba}}

Asinara

2026-09-13T07:01:40Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir otok
| ime = Asinara
| izvorno ime =
| drugo ime =
| vrsta =
| etimologija = „nastanjen magarcima”

| slika = Torre della pelosa + isola piana + asinara da capo falcone.jpg
| opis slike = Pogled na otok Asinaru iza ''Torre Pelosa''
| slika2 =
| opis slike2 =
| zemljovid = Asinara map.png
| zemljovid_opis =

| koordinate = {{Coord|41.04|N|8.23|E|region:IT-15_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| smještaj =
| dz = ITA
| tjesnac =
| zaljev =
| more = [[Sredozemno more]]
| otočje = [[Sardinija]]

| površina = 51,9<ref name=UNESCO>''[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5002/ Island of Asinara]'', World Heritage Site Submission, UNESCO, 6. siječnja 2006. {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. rujna 2026.</ref>
| površina ref =
| duljina = 17,4
| duljina ref = <ref name=UNESCO/>
| širina = 0,29-6,4
| širina ref = <ref name=UNESCO/>
| duljina obale = 110
| duljina obale ref = <ref name=IOA>''[https://web.archive.org/web/20120326024757/http://www.stintino.net/Eng_Asinara.htm Island of Asinara]'', arhivirano iz [http://www.stintino.net/Eng_Asinara.htm izvornika] 26. ožujka 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. rujna 2026.</ref>
| vrh = Punta Scomunica, 408
| vrh ref = <ref name=IOA/>

| gl.naselje = Cala d'Oliva
| naselje_stan =
| naselje_godina =
| stanovništvo = 1
| stan_godina = 2022.

| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis =

| pushpin_map = Sardinija
| mark = Red circle 50%.svg
| marksize = 40
| pushpin_label =
| pushpin_label_position = right
| zaštita = Nacionalni park Asinara
}}
'''Asinara''' je [[Italija|talijanski]] [[otok]] uz obalu [[Sardinija|Sardinije]], koji pripada općini [[Porto Torres]] u [[metropolitansko područje|metropolitanskom području]] grada [[Sassari]]ja. U potpunosti je zaštićen unutar granica '''Nacionalnog parka Asinara'''. Površina mu je otprilike 52 km², a obala duga oko 110 km. Nakon [[Sant'Antioco|Sant'Antioca]] i [[San Pietro (otok)|San Pietra]], treći je najveći otok uz obalu Sardinije i sedmi najveći u Italiji.

Naziv je talijanski za „nastanjen magarcima”, ali se smatra da potječe od {{lat|sinuaria}} za „[[Paranazalni sinusi|sinusnog]] oblika”<ref name=IOA/>
Otok je praktički nenaseljen. Popis stanovništva iz 2022. zabilježio je samo jednog muškarca.

Od 2006. godine otok Asinara nalazi se na [[Svjetska baština u Italiji#Popis predložene svjetske baštine Italije|popisu kandidata za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine]].<ref name=UNESCO/>

==Zemljopisne odlike==
[[Datoteka:ISS006-E-31190 - View of Sardinia.jpg|mini|lijevo|220px|Satelitski snimak otoka.]]
Otok se nalazi uz sjeverozapadni vrh Sardinije i planinskog je geografskog područja sa strmim, stjenovitim obalama. Sastoji se od četiri planinska dijela povezana uskim, ravnim obalnim pojasom. Vjetrovita zapadna obala je strma i stjenovita s vrlo dubokim morskim dnom, a zapadna obala se spušta prema zaljevu Asinara. Postoje samo tri pješčane plaže (Fornelli, Sant'Andrea, Cala Arena, La Reale), sve na istočnoj obali. S geološkog gledišta, Asinara je dio doline Nurre na sjeverozapadu Sardinije, a više od 80 % čine [[metamorfne stijene]] od kojih su neke od najstarijih u Italiji (hercinski [[amfiboli]] iz [[tonij]]a stari 950 milijuna godina).<ref name=UNESCO/>

==Prirodoslovne odlike==
[[Datoteka:Asinello bianco sardegna asinara 3593693026 750d1054eb o.jpg|220px|mini|lijevo|Albino magarci po kojima je otok poznat.]]
Budući da je slatka voda oskudna, drveće je rijetko, a nisko grmlje je prevladavajuća vegetacija ([[makija]], [[mala smrdljika]], [[mlječika]], [[vrijesak]], [[hlapinika]], [[komorika]] i [[gluhač]]). Flora se sastoji od 678 vrsta, od kojih je 29 [[endem]]skih (npr. ''[[Centaurea]] horrida, [[Limonium]] laetum i Limonium acutifolium'').
Kao dio sustava nacionalnih parkova Italije, otok je 1997. godine pretvoren u rezervat divljih životinja i mora.<ref name=IOA/> Od 2008., 107,32 km² okolnog morskog i podvodnog okoliša zaštićeno je prirodno područje, Nacionalni park Asinara.<ref name=PNA>[https://web.archive.org/web/20111003132849/http://www.sardegnaambiente.it/j/v/152?c=1558&s=7057&t=1&v=2 Parco nazionale dell'Asinara], Ente Foreste Sardegna, 2011. arhivirano iz [izvornika] 3. listopada 2011. {{it}} Pristupljeno 12. rujna 2026.</ref>
Fauna broji oko 80 divljih vrsta kopnenih [[Kralježnjaci|kralježnjaka]] ([[muflon]], [[divlja svinja]], sardinski [[magarac]]) i mnoge ptice ([[sredozemni galeb]], [[kormoran]], [[sivi sokol]], berberska [[jarebica]]). Asinara je jedino mjesto na Sardiniji gdje je prisutna [[svraka]]<ref name=PNA/>. Na otoku postoje mnoge vrste domaćih i unesenih sisavaca, uključujući konje, magarce, koze, ovce i svinje. Otok je dom populaciji divljih [[Albinizam|albino]] [[magarac]]a ([[Asinarski magarac]]) po kojima je otok možda i dobio ime, a koji su na otok uvedeni početkom 19. stoljeća i vjerojatno napušteni kad su se stanovnici preselili u [[Stintino]].<ref name=IOA/>

<gallery mode="packed" perrow="5" widths="150" heights="120" caption="Nacionalni park Asinara">
Isola dell'Asinara - vista da Torre del Falcone.JPG|Asinara s tornja Sokolovog rta (''Capo Falcone'')
Cala Sabina - Asinara - panoramio.jpg|Zaljev Sabina
Cala di Punta la Cornetta.jpg|Zaljev Punta la Cornetta
Cala d'Oliva (Asinara).jpg|Cala d'Oliva, nekad zatvor u kojemu danas živi samo jedan stanovnik
Faro di Punta Scorno (cropped).jpg|Svjetionik na Punta Scorno
2024-10-06 A wild goat on Asinara Island 2 (cropped).jpg|Muflon na otoku
2024-10-06 A wild goat on Asinara Island 1.jpg|Divlja koza na otoku
Lorenzo Ragazzi SardiniaSeascape.jpg|Podmorje nadomak Asinare
</gallery>

==Povijest==
[[Datoteka:Isola Asinara.jpg|mini|lijevo|Asinarski magarci ispred kapele koju su izgradili austrougarski ratni vojni zarobljenici.]]
Otok Asinara naseljen je od [[neolitik]]a, a u srednjem vijeku na njemu se nalazio [[Kamaldolijanci|kamaldonski]] samostan sv. Andrije (''Sant'Andrea''). Oko 1600. godine na sjeveru otoka osnovano je ribarsko selo Cala d'Oliva. Talijanska država preuzela je otok 1885. godine. Posljednji civilni stanovnici su otišli i neki od njih osnovali su selo Stintino (autonomna općina od 1988., prije dio Sassarija), smješteno na suprotnom rtu od Capo Falconea. Do 1999. godine otok se koristio kao [[zatvor]].
[[Datoteka:2024-10-06 Cala Reale, Asinara 2.jpg|mini|lijevo|Napušteni zatvor Cala Reale.]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Asinara je također bila dom za [[Ratni zarobljenik|ratne zarobljenike]] vojnika [[Austrougarska vojska|austro-ugarske vojske]]. To su bili pretežno ratni zarobljenici koje je, nakon sloma srpske fronte u kasnu jesen 1915. kao rezultat pobjedničkog pohoda [[Centralne sile|Centralnih sila]] u Srbiji, [[srpska vojska]] prevezla tijekom povlačenja kroz [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Albanija|Albaniju]]. Na početku [[marš]]a bilo je otprilike 50.000 zarobljenika. Tisuće ih je umrlo od [[kolera|kolere]] tijekom marša.
U lukama [[Drač]] i [[Valona]] pod talijanskom kontrolom, zatvorenici su na kraju prevezeni u Asinaru. Još 1500 zatvorenika umrlo je tijekom prijelaza, a stiglo ih je samo oko 24.000. Logor za ratne zarobljenike na Asinari nije bio opremljen za tako veliki broj zatvorenika. Dodatnih 7000 zatvorenika umrlo je na otoku tijekom prva tri mjeseca. Od preživjelih, otprilike 16.000 predano je Francuskoj u srpnju 1916. godine.<ref>''[https://www.ladigetto.it/permalink/29183.html Grande Guerra, la vergogna del Lager dell'Asinara]'', ladigetto.it., kolovoz 2013. {{it}} Pristupljeno 12. rujna 2026.</ref>
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, logor je primio oko 300 bivših austrougarskih ratnih zarobljenika iz [[Trentino|Trentina]]. Nakon što su ih [[boljševici]] u [[Rusija|Rusiji]] oslobodili, ponovno su zatvoreni zbog straha da bi mogli širiti komunističku propagandu.<ref>''[https://www.strisciarossa.it/la-storia-dimenticata-dei-dannati-dellasinara/ La storia dimenticata dei dannati dell'Asinara]'', strisciarossa.it., 3.kolovoza 2018. {{it}} Pristupljeno 12. rujna 2026.</ref>

Tijekom [[Drugi talijansko-abesinski rat|Abesinskog rata]] 1930-ih, otok je ponovno služio kao logor za ratne zarobljenike.

Do 1997. godine tamo su bili zatočeni osuđeni članovi mafije, kao što su [[Raffaele Cutolo]] i [[Salvatore Riina]].

Nacionalni park Asinara otvoren je 1997. godine.

== Izvori ==
{{Commonscat-inline|Asinara}}
{{Široka slika|Wv Isola Falcone banner.JPG|1000px|<center>Panorama otoka Asinara iza Sokolskog zaljeva (''Capo del Falcone'')|40%|right}}

[[Kategorija:Sardinija]]
[[Kategorija:Talijanski sredozemni otoci]]
[[Kategorija:Zatvori]]

Janssen (mjesečev krater)

2026-09-13T07:01:38Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime =
| slika = Janssen (LRO).png
| slika_opis = Snimka: [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]
| koordinate = {{coord|44.96|S|40.82|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref =
| promjer = 201 km
| dubina = 2.9 km
| kolongituda = 320
| nastanak = [[Prednektarij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/><ref name="Byrne_2015"/>
| eponim = [[Pierre Jules César Janssen|Pierre J. C. Janssen]]
}}
[[Datoteka:Location of lunar crater janssen.jpg|mini|lijevo|150px|Položaj kratera Janssen]]
'''Janssen''' je drevni [[udarni krater]] smješten u planinskom području blizu jugoistočnog [[Mjesec|mjesečevog]] ruba. Datira u prednektarsko razdoblje [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/><ref name="Byrne_2015"/> Cijela struktura je jako istrošena i obilježena je mnogim manjim udarima kratera. Vanjski zid je probijen na više mjesta, ali obris ruba kratera se još uvijek može vidjeti. Zid tvori prepoznatljiv [[šesterokut]]ni oblik na hrapavoj Mjesečevoj površini, s blagom zakrivljenošću na [[Vrh (geometrija)|vrhovima]].

[[Datoteka:Janssen + Fabricius + Steinheil + Watt - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|300px|Krateri Janssen, [[Fabricius (krater)|Fabricius]], [[Steinheil (krater)|Steinheil]] i [[Watt (krater)|Watt]]]]
Istaknuti krater [[Fabricius (krater)|Fabricius]] leži u cijelosti unutar vanjskog zida, u sjeveroistočnom kvadrantu dna. Dno kratera obilježava niz drugih manjih, ali ipak značajnih kratera. Sa sjeveroistočnim rubom povezan je [[Metius (krater)|Metius]], a na sjeveru jako istrošeni [[Brenner (krater)|Brenner]]. Jugoistočno od Janssena nalaze se spojeni krateri [[Steinheil (krater)|Steinheil]] i [[Watt (krater)|Watt]]. Uz jugozapadni zid nalazi se manji [[Lockyer (mjesečev krater)|Lockyer]]. Dalje na istoku, iako se čini u blizini zbog izduženosti, nalazi se ogromna [[Vallis Rheita]].

U južnim dvjema trećinama Janssena mogu se razaznati ostaci velikog, koncentričnog kratera, čiji je zid prekrio krater Fabricius. Dno ove unutarnje depresije sadrži sustav [[Rille|brazdi]] nazvan [[Rimae Janssen]]. Brazda se zavija od ruba Fabriciusa do jugoistočno od vanjskog zida Janssena, protežući se na udaljenosti do 140 km.

== Ime ==
Krater je dobio ime po francuskom astronomu Pierreu Julesu Césaru Janssenu.<ref>{{GPN|2800|Janssen}}</ref>

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Janssen_satellite_craters_map.jpg|desno|mini|300px|Satelitski krateri Janssena]]
{{SatelitskiKrateri/uvod}}
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
!Janssen
! class="unsortable" |Koordinate
!Promjer
|-
|B
|{{Coord|43.17|S|34.37|E|globe:moon|ime=Janssen B}}
|21 km
|-
|C
|{{Coord|42.89|S|34.91|E|globe:moon|ime=Janssen C}}
|7 km
|-
|D
|{{Coord|48.65|S|41.22|E|globe:moon|name=Janssen D}}
|29 km
|-
|E
|{{Coord|48.82|S|39.77|E|globe:moon|name=Janssen E}}
|24 km
|-
|F
|{{Coord|49.82|S|41.92|E|globe:moon|name=Janssen F}}
|35 km
|-
|H
|{{Coord|46.43|S|41.71|E|globe:moon|name=Janssen H}}
|10 km
|-
|J
|{{Coord|43.44|S|36.58|E|globe:moon|name=Janssen J}}
|27 km
|-
|K
|{{Coord|46.19|S|42.31|E|globe:moon|name=Janssen K}}
|15 km
|-
|L
|{{Coord|46.09|S|43.58|E|globe:moon|name=Janssen L}}
|12 km
|-
|M
|{{Coord|41.90|S|35.44|E|globe:moon|name=Janssen M}}
|16 km
|-
|N
|{{Coord|41.43|S|32.12|E|globe:moon|name=Janssen N}}
|5 km
|-
|P
|{{Coord|45.50|S|39.76|E|globe:moon|name=Janssen P}}
|4 km
|-
|Q
|{{Coord|46.35|S|39.36|E|globe:moon|name=Janssen Q}}
|5 km
|-
|R
|{{Coord|48.28|S|38.70|E|globe:moon|name=Janssen R}}
|23 km
|-
|S
|{{Coord|50.42|S|41.83|E|globe:moon|name=Janssen S}}
|7 km
|-
|T
|{{Coord|48.88|S|42.31|E|globe:moon|name=Janssen T}}
|29 km
|-
|X
|{{Coord|42.93|S|33.27|E|globe:moon|name=Janssen X}}
|24 km
|}

== Izvori ==
</ref>

<ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book
| title=The geologic history of the Moon
| author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms
| first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask
| series=[[USGS]] Professional Paper 1348
| publisher=U.S. Government Printing Office
| location=Washington | year=1987 | page=149
| doi=10.3133/pp1348 }}</ref>
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book
|last1=Andersson
|first1=L. E.
|last2=Whitaker
|first2=E. A.
|authorlink2=Ewen Whitaker
|date=1982
|title=NASA Catalogue of Lunar Nomenclature
|publisher=NASA RP-1097
|url=http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf
|url-status=bot: unknown
|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006125838/http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf
|archive-date=2014-10-06
}}
* {{cite book
| last1 = Bussey
| first1 = B.
| authorlink1 = Ben Bussey
| last2 = Spudis
| first2 = P.
| authorlink2 = Paul Spudis
| date = 2004
| title = The Clementine Atlas of the Moon
| publisher = [[Cambridge University Press]]
| location = New York
| isbn = 978-0-521-81528-4
}}
* {{cite book
| last1 = Cocks
| first1 = Elijah E.
| last2 = Cocks
| first2 = Josiah C.
| date = 1995
| title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature
| publisher = Tudor Publishers
| isbn = 978-0-936389-27-1
| url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271
}}
* {{cite web
| last = McDowell
| first = Jonathan
| date = July 15, 2007
| url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| title = Lunar Nomenclature
| publisher = [[Jonathan's Space Report]]
| access-date = 2007-10-24
| archive-date = 2012-02-08
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/
| url-status = dead
}}
* {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}}
* {{cite book
| first = Patrick
| last = Moore
| authorlink = Patrick Moore
| date = 2001
| title = On the Moon
| publisher = [[Sterling Publishing Co.]]
| isbn = 978-0-304-35469-6
| url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
}}
* {{cite book
| first = Fred W.
| last = Price
| date = 1988
| title = The Moon Observer's Handbook
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-33500-3
}}
* {{cite book
| last = Rükl
| first = Antonín
| authorlink = Antonín Rükl
| date = 1990
| title = Atlas of the Moon
| publisher = [[Kalmbach Books]]
| isbn = 978-0-913135-17-4
}}
* {{cite book
| last = Webb
| first = Rev. T. W.
| authorlink = Thomas William Webb
| date = 1962
| title = Celestial Objects for Common Telescopes
| edition = 6th revised
| publisher = Dover
| url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb
}} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}
* {{cite book
| first = Ewen A.
| last = Whitaker
| authorlink = Ewen Whitaker
| date = 2003
| title = Mapping and Naming the Moon
| publisher = Cambridge University Press
| isbn = 978-0-521-54414-6
| url = https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C
}}
* {{cite book
|title = Observing the Moon
|url = https://books.google.com/books?id=TWtLIOlPwS4C
|author = Wlasuk, Peter T.
|date = 2000
|publisher = [[Springer Science & Business Media]]
|isbn = 978-1-852-33193-1
}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* {{cite web
|last=Wood |first=Chuck | author-link=Charles A. Wood
|date=October 1, 2007
|url=http://www.lpod.org/?m=20071001
|title=Crateric Concatenation
|publisher=Lunar Photo of the Day
|access-date=2007-10-01
|url-status=dead
|archive-url=https://web.archive.org/web/20071027105830/http://www.lpod.org/?m=20071001
|archive-date=October 27, 2007
}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1984./85.

2026-09-13T07:01:37Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Nara, Nara

2026-09-13T07:01:16Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Nara (Japan)]]

Acorus verus

2026-09-13T07:01:15Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Acorus verus''
| slika =
| slika_opis =
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| superordo = [[Lilianae]]
| ordo = [[Acorales]]
| familia = [[Acoraceae]]
| genus = [[Acorus]]
| species = ''A. verus''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Acorus verus''
| dvoimeno_autorstvo = (L.) Raf.
}}
'''''Acorus verus''''' jedna je od pet prihvaćenih vrsta roda [[iđirot]] (''Acorus'') iz porodice [[Acoraceae]]. Višegodišnja je močvarna biljka iz porodice ''[[Acoraceae]]'' i reda ''[[Acorales]]''. Raste pomoću razgranjenoga aromatičnog [[Podanak|podanka]] te je [[Geofiti|geofit]] i [[Heliofiti|heliofit]], vezan uz vlažna i močvarna staništa. Prirodno je rasprostranjen od [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko [[Istočna Azija|istočne Azije]] do [[Ruski Daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] i Japana, dok su populacije u velikom dijelu tropske [[Azija|Azije]] posljedica davnih unošenja. Plants of the World Online prihvaća ga kao samostalnu vrstu prema reviziji Sokoloffa i suradnika iz [[2024.]] godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84033-1 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Vrsta je tetraploidni član kompleksa ''Acorus calamus''. Novija istraživanja pokazala su da tetraploidni ''A. verus'' i diploidni ''[[Acorus americanus|A. americanus]]'' predstavljaju dvije zasebne biološke vrste, dok je triploidni ''[[Acorus calamus|A. calamus]]'' sterilan stabilizirani hibrid nastao njihovim križanjem. Kew danas upravo tako navodi hibridno podrijetlo ''A. calamus''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.13173?utm Diploids and tetraploids of Acorus (Acoraceae) in temperate Asia are pseudocryptic species with clear differences in micromorphology, DNA sequences and distribution patterns, but shared pollination biology], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

== Opis ==
Biljka je [[aroma]]tična zeljasta trajnica s puzajućim, razgranjenim podankom. [[Listovi]] su uspravni, sabljasti i jednoplošni, s izraženom sekundarnom središnjom žilom. U unutrašnjosti lista razvijen je aerenhim s brojnim zračnim kanalima, što je prilagodba životu na močvarnim i povremeno poplavljenim staništima.<ref name="Efloras ">[https://efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=20008&utm Efloras], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

[[Cvat]] je gust, klipast i sjedi postrance na lisnatoj osi; ono što izgleda kao nastavak lista zapravo je duga, trajna pricvjetna ovojnica. Sitni [[cvjetovi]] su dvospolni i tročlani: imaju šest listića ocvijeća i šest [[prašnik]]a. Plodnica je dvopretinasta ili tropretinasta, a [[plod]] je malena višesjemena boba.<ref name="Efloras "/>

Vanjska morfologija ''A. verus'' vrlo je slična drugim članovima kompleksa ''A. calamus'', zbog čega su ga autori revizije nazvali pseudokriptičnom vrstom. Pouzdane razlike nalaze se u citologiji, DNA-sekvencama, anatomiji lista te građi [[sjeme]]nke. ''A. verus'' je tetraploidan, a sjemenke mu na mikropilarnom kraju imaju duge, razgranate dlačice; u ''A. americanus'' takve duge dlačice izostaju. U presjeku lista ''A. verus'' također ima karakterističnu građu pregrada aerenhima.<ref name="Wiley "/>

[[Pelud]] je uglavnom plodan. Za razliku od diploidnog ''A. americanus'', koji je samooplodan, tetraploidni ''A. verus'' pokazuje samonespojivost ili za uspješno stvaranje sjemena zahtijeva [[Oprašivanje|oprašivače]]. U umjerenoj Aziji među njegovim su poznatim oprašivačima sitni kornjaši ''[[Platamartus jakowlewi]]'' i ''[[Sibirhelus corpulentus]]'' iz porodice ''[[Kateretidae]]''.<ref name="Wiley "/>

== Rasprostranjenost i ekologija ==
Glavni izvor: POWO – Acorus verus
Kew prirodno područje vrste proteže od Kazahstana preko sjeverne i jugoistočne Kine, [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]] do [[Daleki istok Rusije|ruskog Dalekog istoka]], [[Sahalin]]a, [[Kurilski otoci|Kurila]] i [[Japan]]a. Vrsta uglavnom raste u umjerenom pojasu na močvarnim, obalnim i drugim trajno vlažnim staništima.<ref name="Kew "/>

Kao unesena vodi se u velikom dijelu južne i jugoistočne Azije, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Bangladeš]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Indokina|Indokinu]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Indonezija|Indoneziju]] i [[Filipini|Filipine]]. Revizija iz 2024. zaključuje da su tropske populacije ''A. verus'' vjerojatno rezultat vrlo starih ljudskih unošenja, što je povezano s dugom poviješću njegove uporabe kao ljekovite i aromatične biljke.<ref name="Kew "/>

Nalaz ''A. verus'' kod jezera [[Zajsan]] u Kazahstanu objavljen [[2024.]] znatno je proširio poznato prirodno područje vrste prema zapadu; bio je najmanje oko 1800 km udaljen od ranije dokumentiranih nalazišta.<ref name="MDPI ">[https://www.mdpi.com/2223-7747/13/14/1978?utm Kazakhstan Has an Unexpected Diversity of Medicinal Plants of the Genus Acorus (Acoraceae) and Could Be a Cradle of the Triploid Species A. calamus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

== Sistematika i povijest ==
Glavni izvori: Sokoloff i sur. 2023 · Sokoloff i sur. 2024

Linnaeus je 1753. opisao takson kao Acorus calamus var. verus. Rafinesque ga je 1828. podigao na rang vrste kao Acorus verus (L.) Raf., u djelu Medical Flora, sv. 1, str. 26.<ref name="Kew "/>

Tijekom većega dijela 20. i početka 21. stoljeća tetraploidne azijske biljke uglavnom su uključivane u široko shvaćeni A. calamus, često pod različitim imenima i varijetetima. Sokoloff i suradnici 2023. pokazali su da je najstarije raspoloživo ime za azijski tetraploid upravo Linnaeusov A. calamus var. verus te su odabrali epityp iz kultiviranoga indijskog materijala kojemu je izravno potvrđena tetraploidnost.<ref name="FAO ">[https://agris.fao.org/search/en/providers/122413/records/687a8a979d6e0577321ece0c?utm Back to Linnaeus: Proper Botanical Naming of the Tetraploid Indian Acorus (Acoraceae), an Important Medicinal Plant], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

Opsežna analiza iz [[2024.]], koja je uključivala nuklearne i plastidne DNA-markere, anatomiju lista, mikromorfologiju sjemenke, plodnost peluda, protočnu citometriju i brojanje [[kromosom]]a, pokazala je stabilne razlike između diploidnih i tetraploidnih biljaka. Autori su zato prihvatili diploidni ''A. americanus'' i tetraploidni ''A. verus'' kao zasebne vrste, dok su triploide ograničili na A. calamus. [[Kew]] je tu klasifikaciju preuzeo.<ref name="Wiley "/>

Posebno je važno da je nekadašnje ''Acorus tatarinowii'' Schott, poznato i iz istočnoazijske farmakopejske literature, danas sinonim ''A. verus''. Kewov Medicinal Plant Names Services također povezuje farmakopejski naziv Acori tatarinowii rhizoma s prihvaćenim imenom A. verus.<ref name="POWO ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84028-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>

== Sinonimi ==
Homotipski sinonim <ref name="Kew "/>:
* ''Acorus calamus var. verus'' L.

Heterotipski sinonimi <ref name="Kew "/>:
* ''Acorus asiaticus'' Nakai
* ''Acorus calamus var. angustatus'' Engl. — nom. illeg. superfl.
* ''Acorus calamus var. spurius'' (Schott) Engl.
* ''Acorus cochinchinensis'' (Lour.) Schott
* ''Acorus commutatus'' Schott
* ''Acorus gramineus var. crassispadix'' Lingelsh.
* ''Acorus griffithii'' Schott
* ''Acorus latifolius'' Z.Y.Zhu
* ''Acorus nilghirensis'' Schott
* ''Acorus rumphianus'' S.Y.Hu
* ''Acorus spurius'' Schott
* ''Acorus tatarinowii'' Schott
* ''Acorus terrestris'' Rumph. ex Schott — nom. illeg. homonym. post.
* ''Orontium cochinchinense'' Lour.

== Izvori ==

[[Kategorija:Acorales]]
[[Kategorija:Flora Azije]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.

2026-09-13T06:59:48Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić'' Istočno Sarajevo

2026-09-13T06:59:47Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Brisanje|Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]]|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Runolist}}
[[Datoteka:Promenada Istočno Sarajevo.jpg|mini|desno|250px|Gradska promenada Istočno Sarajeva]]

'''Gradska promenada dr. Miodrag Lazić''' (poznata i kao '''Šetnica dr. Miodraga Lazića''' ili narodno '''Korzo''') središnja je pješačka zona, šetnica i urbano središte [[Istočno Sarajevo|Istočnoga Sarajeva]], smješteno u naselju Dobrinja I na području općine [[Istočna Ilidža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Povijest i razvoj ==
Za razliku od povijesnih gradskih središta s dugom tradicijom, uže urbano jezgro Istočnoga Sarajeva izgrađeno je planski na prostoru nekadašnjih vojarnih objekata i otvorenih polja posljednjih deceniju. Središnja zona grada primarno se razvijala duž Spasovdanske ulice, koja se u ljetnim mjesecima zatvarala za promet i služila kao privremeni korzo.<ref name="depo">{{sweb|url=https://depo.ba/clanak/82251/pogledajte-kako-izgleda-istocno-sarajevo-nekada-pusta-livada-danas-grad-u-ekspanziji|title=Pogledajte kako izgleda Istočno Sarajevo - nekada pusta livada danas grad u ekspanziji|work=depo.ba|date=2012-11-10|accessdate=2026-09-11}}</ref>

Izgradnjom suvremene pješačke promenade i njezina završna trga stvorena je kompaktna pješačka kralježnica dugačka nekoliko stotina metara. Šetalište je službeno imenovano po dr. Miodragu Laziću, kirurgu koji je vodio bolnicu "Žica" u Blažuju te stekao velike zasluge za liječenje ranjenika na ovom području tijekom ratnih zbivanja.

== Urbanizam i značajke ==
Promenada je popločana, opremljena suvremenom urbanom opremom, rasvjetom, drvoredima te ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima. Šetnica se nastavlja i povezuje s novoizgrađenim [[Trg Republike Srbije (Istočno Sarajevo)|Trgom Republike Srbije]], površine od oko 17.000 m². Uskoro bi trebala biti podignuta i pješačka pasarela iznad prometne Ulice Vojvode Radomira Putnika, čime bi pješacima bio osiguran siguran i neprekinut prijelaz između gradske promenade i trga.

Oko ove pješačke kralježnice koncentrirane su važne kulturne, obrazovne i javne institucije grada:
* Galerija Žarko Vidović
* Hram Sv. Vasilija Ostroškog
* Narodno pozorište Istočno Sarajevo

U blizini promenade i trga nalazi se i prostrani Gradski park "Gavrilo Princip", što dodatno proširuje rekreacijsku zonu u središtu grada.

== Društveni značaj ==
Kao prepoznatljiv "korzo", ova ulica baštini mediteransku i balkansku tradiciju večernjih izlazaka i obiteljskih šetnji. Promenada služi kao glavno poprište kulturnih i zabavnih programa na otvorenome.

Arhitektonski vizualni identitet šetnice karakteriziraju stambeno-poslovne zgrade čija su pročelja izvedena u vedrim pastelnim tonovima. Ove nježne, ali živopisne boje daju cijelom prostoru prepoznatljiv, topao i estetski privlačan izgled, unoseći svjetlost i vizualnu dinamiku u samo središte grada.

Urbani ambijent šetnice dodatno je obogaćen dekorativnom gradskom fontanom koja pruža osvježenje tijekom ljetnih mjeseci, dok tehnološki iskorak prema konceptu pametnoga grada predstavlja suvremena solarna "pametna klupa" s besplatnim pristupom internetu i punjačima za elektroničke uređaje.<ref name="katera">{{sweb|url=https://katera.news/lat/pametna-klupa-i-na-istocnoj-ilidzi|title=Istočna Ilidža: Postavljena prva pametna klupa|work=katera.news|date=2020-10-14|accessdate=2026-09-11}}</ref> Na šetnici je izgrađen spomenik dr. Miodragu Laziću u prirodnoj veličini, svečano otkriven 9. siječnja 2024. godine, koji kao simbol vječne zahvalnosti lokalnoga stanovništva trajno čuva uspomenu na lik i djelo ovoga zaslužnog kirurga.<ref name="juznevesti">{{sweb|url=https://www.juznevesti.com/drustvo/otkriven-spomenik-niskom-hirurgu-miodragu-lazicu-u-republici-srpskoj/|title=Otkriven spomenik niškom hirurgu Miodragu Laziću u Republici Srpskoj|work=juznevesti.com|date=2024-01-10|accessdate=2026-09-11}}</ref>

== Izvori ==

== Poveznice ==
* [[Istočno Sarajevo]]
* [[Sarajevo]]

[[Kategorija:Istočno Sarajevo]]

Maniema

2026-09-13T06:59:47Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Regija
| ime =Maniema
| ime_genitiv=Maniemaa
| slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg
| slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]]
| nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]
| upravni_oblik=[[provincija]]
| službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]]
| glavni_grad=[[Kindu]]
| vladar =Moïse Mussa Kabwankubi
| titula_vladara=[[guverner]]
| površina=132250
| stanovnika=2856300
| pozivni_broj =
| web=
| komentar =
|}}
'''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Osobine==

Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297
| title =''Maniema Province– Capital: Kindu''
| accessdate =2026-08-10
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Maniema na [[zapad]]a graniči s [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]].

Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema.

[[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859
| title =''Kindu in Maniema
| accessdate =2026-08-10
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija;
* Kabambare
* Kailo
* Kibombo
* Kasongo
* Lubutu
* Pangi
* Punia
* Yahuma

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
* [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}}
{{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}}
[[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]]

Abel Korčulanin

2026-09-13T06:59:22Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

'''Abel iz Korčule''' ([[Korčula]], ?. — [[Zagreb]], [[1439.]]) bio je [[zagrebački biskup]].

== Životopis ==
Rođen je u [[Korčula (grad)|Korčuli]], te je bio sin Kristofora iz Korčule. Kralj [[Žigmund Luksemburški]] ga je preporučio papi [[Eugen IV.|Eugenu IV.]] za više crkvene službe, iako je bio premlad. Papa je učinio iznimku, te mu je dao oprost od propisane dobi, tako je posto apostolski protonator, prepošt, naslovni biskup olmenski, a još dok je bio student na [[Sveučilište u Padovi|sveučilištu u Padovi]] imenovan je [[5. svibnja]] [[1438.]] administratorom Zagrebačke biskupije. Biskup Ludovik od [[Treviso|Trevisa]] ispitao ga je po papinom nalogu, te ustanovio njegovu prikladnost za biskupsku službu. Kralj [[Albert II. Habsburgovac|Albert II.]] se protivio njegovu imenovanju za biskupa zagrebačkog, ali je papa odbacio njegove prigovore. Abel je upravljao [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkom biskupijom]] skroz do [[1349.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=ABEL - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/abel|access-date=2026-09-13|website=hbl.lzmk.hr}}</ref>

== Izvori ==

{{GLAVNIRASPORED:Korčulanin, Abel}}
{{Redoslijed|prethodnik=[[Ivan (zagrebački biskup)]]|gl_članak_funkcija=[[Zagrebački biskup]]
[[1438.]] — [[1439.]]|nasljednik=[[Benedikt de Zolio]]}}

[[Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi]]

Karabegović (prezime)

2026-09-13T06:59:22Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

<nowiki>'''</nowiki>Karabegović<nowiki>'''</nowiki> (također i <nowiki>'''</nowiki>Karabeg<nowiki>'''</nowiki>) je ugledna bosanskohercegovačka begovska obitelj podrijetlom iz <nowiki>[[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]</nowiki> kod <nowiki>[[Mostar]]</nowiki>a. Prema povijesnim izvorima i sačuvanim sudsko-pravnim dokumentima, obitelj predstavlja autohtoni, islamizirani ogranak humske vlastelinske dinastije <nowiki>[[Kosače|Kosača]]</nowiki>.== Podrijetlo i povijesni kontinuitet ==Rodonačelnik obitelji je <nowiki>'''</nowiki>Husein-beg alajbeg<nowiki>'''</nowiki>, koji se u Opširnom popisu Hercegovačkog sandžaka iz 1585. godine spominje kao vrhovni zapovjednik spahijskog konjaništva. Zbog svog vojnog autoriteta u narodu i administraciji dobio je nadimak <nowiki>''</nowiki>Kara-beg<nowiki>''</nowiki> (Crni beg), što su njegovi izravni nasljednici početkom 17. stoljeća uknjižili kao stalno i nasljedno obiteljsko prezime.Za razliku od glavne, vladarske linije <nowiki>[[Stefan Vukčić Kosača|hercega Stefana Vukčića Kosače]]</nowiki> čiji su nasljednici nakon pada Hercegovine 1483. izbjegli na mletački i ugarski teritorij, ovaj lokalni ogranak u Blagaju primio je islam u prvoj generaciji osmanske vlasti kroz politiku istimala (pridobivanja lokalnog plemstva), čime su pravno i fizički sačuvali matična obiteljska imanja i kule.== Pravni dokazi i "atika tapu" ==Ključni povijesni dokaz o izravnom podrijetlu zabilježen je u spisima Blagajskog šerijatskog sidžila u drugoj polovici 16. stoljeća (oko 1582. godine). Nakon što je lokalni osmanski garnizon (janjičari) iz utvrde Stjepan-grad pokušao prisvojiti privatne kule, stambene odžake i mlinice koje se nalaze podno stijene na izvoru rijeke <nowiki>[[Buna (rijeka)|Bune]]</nowiki>, Husein-beg alajbeg (Karabeg) podnio je službenu tužbu lokalnom kadiji.Kako bi dokazao pravo privatnog vlasništva (mulk) nad posjedima, Husein-beg je pred sudom predočio <nowiki>''</nowiki>atika tapu<nowiki>''</nowiki> – staru, predosmansku kršćansku povelju pisanu na pergamentu <nowiki>[[bosančica|bosančicom]]</nowiki>. Tim pravnim dokumentom neoborivo je dokazao obiteljski kontinuitet, potvrđujući pred kadijom da je izravni potomak starog humskog plemića <nowiki>'''</nowiki>Vuka Hranića Kosače<nowiki>'''</nowiki> (brata velikog vojvode <nowiki>[[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]]</nowiki>). Na temelju tog dokaza, blagajski je kadija presudio u korist Husein-bega Karabega i potvrdio mu trajno vlasništvo nad djedovskom baštinom.== Posjedi i migracije ==Obitelj Karabegović je kroz stoljeća zadržala strogi geografski i gospodarski monopol nad plodnim agrarnim kompleksima u Bišća Polju i mlinovima na vrelu Bune. Cjelovitost ovih posjeda očuvana je i kroz restriktivne bračne saveze s obiteljima Velagić i Kajtaz, koje također baštine podrijetlo od starog humskog plemstva.Poznato obiteljsko predanje o pokretu četiri brata iz mjesta Budim Do u Hercegovini početkom 18. stoljeća ne označava dolazak obitelji u regiju, već unutarnju migraciju i teritorijalno širenje već formiranog i ekonomski snažnog blagajskog begovata prema drugim gradskim centrima kao što su Mostar, <nowiki>[[Zenica]]</nowiki>, <nowiki>[[Bihać]]</nowiki> i <nowiki>[[Modriča]]</nowiki>. Budim Do je u tom razdoblju služio kao strateško obiteljsko utočište u unutrašnjosti tijekom čestih ratnih razaranja u dolini rijeke Neretve.== Istaknuti članovi ==* <nowiki>'''</nowiki>Mustafa Sidki ef. Karabeg<nowiki>'''</nowiki> (1733. – 1878.), znameniti mostarski muftija i povijesna ličnost iz razdoblja austrougarske okupacije.* <nowiki>[[Avdo Karabegović Hasanbegov]]</nowiki> (1878. – 1900.), bosanskohercegovački pjesnik.* <nowiki>[[S. Avdo Karabegović]]</nowiki> (1878. – 1908.), bosanskohercegovački pjesnik.== Izvori ==* Hivzija Hasandedić, <nowiki>''</nowiki>Sidžil blagajskog kadije: 1728. – 1732. godine (regesta)<nowiki>''</nowiki>, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2009.* Hivzija Hasandedić, <nowiki>''</nowiki>Genealoška istraživanja: porijeklo i status, istaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini<nowiki>''</nowiki>, Arhiv HNK, Mostar, 2009.* <nowiki>''</nowiki>Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1585. godine<nowiki>''</nowiki>, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985.<nowiki>[[Kategorija:Bosanskohercegovačka prezimena]]</nowiki>

Emily Deschanel

2026-09-10T20:16:07Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Infookvir filmski umjetnik
|ime = Emily Erin Deschanel
|slika = File:Emily Deschanel at Televese 2025.jpg
|opis slike = Emily Deschanel 2025. godine.
|rođenje = {{birth date and age|mf=yes|1976|10|11}}
|mjesto rođenja = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[SAD]]
|zanimanje = glumica
|godine rada = 1993. – danas
|suprug = David Hornsby (2010. – danas)
|važnije uloge = dr. Temperance "Kosti" Brennan
}}
'''Emily Erin Deschanel''' ([[Los Angeles]], [[11. listopada]] [[1976.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Glumac|glumica]]. Glumila je dr. Temperance "Kosti" Brennan u [[Fox Broadcasting Company|Foxovoj]] kriminalističkoj seriji [[Kosti (televizijska serija)|Kosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Emily Deschanel - Biography - IMDb|url=https://www.imdb.com/name/nm0221043/bio/|access-date=2026-09-10|website=IMDb|language=en-US}}</ref>

== Rani život i obrazovanje ==
Emily Erin Deschanel rođena je u [[Los Angeles|Los Angelesu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njezin je otac, [[Caleb Deschanel]], kinematograf i redatelj dok je njezina majka, [[Mary Jo Deschanel]], glumica. Njezina je mlađa sestra, [[Zooey Deschanel]], glumica i kantuautorica.

Deschanel je pohađala 6 različitih osnovnih škola u različitim mjestima među kojima su Los Angeles, [[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]], [[Sejšeli]] i [[London]].<ref></ref> U osnovnoj je školi joj je dijagnosticiran s[[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|ADHD]] i [[disleksija]]. Pohađala je dvije [[Srednja škola|srednje škole]], Harvard-Westlake i Crossroads School u Los Angelesu.<ref>{{Citiranje weba|title=List of LA Natives, List of People from Los Angeles, Los Angeles Blue Book {{!}} The Daily Truffle LA|url=http://www.thedailytruffle.com/los-angeles-natives/|access-date=2026-09-10|website=www.thedailytruffle.com|language=en-US}}</ref> Diplomirala je na [[Bostonsko sveučilište|Bostonskom sveučilištu]] 1998. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-19|title=“Empathy Is Essential,” BU Commencement Speaker Emily Deschanel Tells 2025 Graduates|url=https://www.bu.edu/articles/2025/bu-commencement-2025/|access-date=2026-09-10|website=Boston University|language=en}}</ref>

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{GLAVNIRASPORED:Deschanel, Emily Erin}}
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]

Tor

2026-09-10T20:15:36Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{mz}}

* [[Thor]], lik iz [[Nordijska mitologija|nordijske mitologije]]
* [[Tor (rod)]], riblji rod

{{razdvojba}}

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1971./72.

2026-09-10T20:15:33Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Mathias Tietke

2026-09-10T20:15:28Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Mathias Tietke je njemački autor publicističkih knjiga, učitelj joge i desničarski aktivist, koji se posebno bavi poviješću, praksom i društvenim kontekstom joge. <ref> https://www.mz.de/lokal/wittenberg/mathias-tietke-berliner-autor-berichtet-uber-60er-und-70er-jahre-in-wittenberg-1259253</ref>

== Život ==
Tietke je rođen 1959. u Wittenbergu i tamo je odrastao. Nakon školovanja za stolara radio je u različitim zanimanjima, među ostalim kao rekviziter i izrađivač lijesova. U DDR‑u mu je bilo uskraćeno studiranje književnosti; bio je smješten u ustanovu i mučen.
Od 1987. živi u Berlinu. Između 1994. i 1998. završio je školovanje za učitelja joge pri BDY/EYU i od 2002. radi kao slobodni novinar, autor i učitelj joge. Zbog brojnih kleveta i huškačkih izjava više je puta tužen i u Wittenbergu proglašen „personom non grata“.<ref> https://www.mz.de/lokal/wittenberg/zusammenarbeit-beendet-stadt-hat-genug-von-autor-3145786</ref>

== Djelo ==
Tietke opsežno objavljuje o povijesti joge, kulturi joge i kontroverznim temama poput joge u razdoblju nacionalsocijalizma ili joge u DDR‑u.
Njegove poznate knjige uključuju:

Der Stammbaum des Yoga (2007)

Yoga in seiner Vielfalt (2008)

Yoga im Nationalsozialismus (2011)

Yoga kontrovers (2013)

Yogi Hitler (2021)

Osim toga, objavljuje brojne članke u stručnim časopisima o jogi i piše regionalne kulturne povijesti o Wittenbergu.<ref> https://www.ezw-berlin.de/publikationen/artikel/yoga-im-nationalsozialismus-konzepte-kontraste-konsequenzen/</ref>

== Izvori ==

Ligursko utočište za morske sisavce

2026-09-10T20:15:20Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{| class="infobox vcard" style="width:22em; text-align:left; font-size:88%;"
! colspan=2 class="fn org" style="text-align:center; font-size:125%; font-weight:bold; background-color:#1DC785;" | Utočište Pelagos za zaštitu morskih sisavaca u Sredozemlju
|-
|align="center" colspan="2" | [[Datoteka:Stenella striata.JPG|center|280px|mini|<center>[[Prugasti dupin]] u mediteranskom rezervatu kitova]]
|-
! Tip
| pomorski [[prirodni rezervat]]
|-
! [[IUCN kategorije zaštićenih područja|IUCN]]
| Kategorija IV - područje za upravljanje staništem (vrstama)
|-
! Lokacija
| [[Ligursko more]]
|-
! Države
| {{ZD+X|FRA}} {{ZD+X|MON}} {{ZD+X|ITA}}
|-
! [[Geografske koordinate|Koordinate]]
| {{coord|43|9|format=dms|display=inline,title|scale:1000}}
|-
! Površina
| 8.750.000 ha (87.500 km²)
|-
|align="center" colspan="2" | [[Datoteka:Sanctuaire Pelagos.svg|center|280px|mini|<center>Karta rasprostiranja Utočišta za morske sisavce]]
|-
| Službena web-stranica
| {{URL|http://www.sanctuaire-pelagos.org/}}
|}
'''Utočište Pelagos za zaštitu morskih sisavaca u Sredozemlju''' ([[francuski|fr.]] ''Sanctuaire Pelagos pour la protection des mammifères marins en Médiiterranée'', [[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Santuariu Pelàgos pro sa protetzìone de sos mamiferos marinos up Meditèrraneu'', [[Korzički jezik|korzički]]: ''Santuariu Pelagos pà la prutizioni di marine mammals in u Meditèrraniu'') ili jednostavno '''Utočište za morske sisavce''' ([[talijanski|tal.]] ''Santuario per i mammiferi marini''), kako ga je prozvao njegov osnivač, Giacomo Pizzetti, je pomorski [[prirodni rezervat]] na području [[Ligursko more|Ligurskog mora]], na morskom teritoriju [[Francuska|Francuske]], [[Monako|Monaka]] i [[Italija|Italije]], klasificirano kao „posebno zaštićeno područje od sredozemnog interesa” (ASPIM).

Od 2006. godine '''Utočište kitova Pelagos''' nalazi se na [[Svjetska baština u Italiji#Popis predložene svjetske baštine Italije|popisu kandidata za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine]].<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/2032/ Pelagos: The Cetacean Sanctuary], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. rujna 2026.</ref>

==Povijest==

Dio bazena između [[Ligurija|Ligurije]] i [[Provansa|Provanse]] poznat je od davnina kao dom mnogim vrstama [[kit]]ova i druge morske faune. Prirodno bogatstvo ovog područja inspiriralo je princa [[Rainier III. od Monaka|Ranierija III. od Monaka]] da u jesen 1970. osnuje pilot zonu s ciljem borbe protiv onečišćenja mora u ovom mediteranskom području poznatom po svojoj klimi koja privlači velik broj turista kao ugodno mjesto za odmor.<ref name=UNESCO/>

Postojanje RAMOGE sporazuma od 1975. godine, čije područje nadležnosti približno odgovara obalnom području između [[Marseille]]a i [[Genova|Genove]], poslužilo je kao osnova za dijalog između triju zemalja.

Utočište za morske sisavce je 1991. godine osnovalo Ministarstvo zaštite okoliša Italije na površini od 2.557.258 [[ha]] (otprilike 25.573 km²) u moru regija [[Ligurija]], [[Sardinija]] i [[Toskana]]. Uz znanstveni doprinos Instituta Tethys i zahvaljujući inicijativi Rotary Internationala 1999. godine, ovo područje je prošireno na [[Azurna obala|Azurnu obalu]] i [[Korzika|Korziku]] (Francuska), te Kneževinu Monako, ukupne površine mora od 87.500 km² što je jednako 8.750.000 ha. Zaštićeno područje se rasprostire unutar [[Unutarnje morske vode|unutarnjih voda]] i [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]] (ali i [[otvoreno more]]) između [[Tolone]]a (Francuska), [[Capo Falcone]]a (Zapadna Sardinija) i [[Fosso Chiarore]]a (Toskana). Utočište pokriva 124 francuske općine, 111 talijanskih općina i 1 u Kneževini Monako.

Barcelonska konvencija, točnije Protokol o posebno zaštićenim područjima, sastoji se od 22 članka i ima za cilj:
* poboljšanje aktivnosti za sprječavanje bilo kakve vrste onečišćenja koje utječe na morske sisavce i njihova staništa;
* postupno ukidanje ispuštanja otrovnih otpadnih voda u unutrašnjost;
* zabrana hvatanja i namjernog kršenja prava morskih sisavaca;
* reguliranje ili zabrana bilo koje vrste natjecanja u motornim plovilima;
* odobravanje propisa zajednice o ribarstvu;
* reguliranje turizma povezanog s „promatranjem kitova”.

Na njegovom području svake se godine održavaju međunarodni nautički događaj Operacija Delphis i Regata kitova.

==Fauna==

Niz studija otkrio je da u ovom području Sredozemnog mora postoji ogromna koncentracija [[kit]]ova, prije svega zahvaljujući obilju hrane. [[Morski sisavci]] zastupljeni su s dvanaest vrsta: [[kit perajar]] (druga najveća životinja na svijetu, odmah iza [[plavetni kit|plavog kita]]), [[ulješura]], [[obični dupin]], [[dobri dupin]], [[prugasti dupin]], [[bjelogrli dupin]], [[Rissov dupin]], Cuvierov kljunasti kit (''[[Ziphius cavirostris]]''). Rjeđe vrste uključuju malog kita (''[[Balaenoptera acutorostrata]]''), glatkonosog dupina (''[[Steno bredanensis]]''), [[kit ubojica|kita ubojicu]] i lažnog kita ubojicu ([[crni dupin]]).

Godine 1992. Institut Tethys, [[Greenpeace]] i Sveučilište u Barceloni proveli su popis jedinki na površini onoga što će postati Utočište za kitove, što je omogućilo numeričku procjenu prugastih dupina (32.800 primjeraka) i perajarki (830 primjeraka) prisutnih u tom području tijekom ljetnog razdoblja.

Novije izvješće Greenpeacea, međutim, dokumentiralo je dramatičan pad populacija kitova i neadekvatnost poduzetih zaštitnih mjera. Podaci koje je Greenpeace prikupio u kolovozu 2008. pokazuju prisutnost samo četvrtine perajarnih kitova i manje od polovice prugastih dupina otkrivenih devedesetih godina.

<gallery mode="packed" perrow="5" widths="150" heights="120" caption="Fauna Utočišta za morske sisavce">
Balenottera comune santuario dei cetacei.JPG|[[Kit perajar]] uz ligursku obalu
Coda capodoglio in immersione.JPG|Peraja kita perajara
Stenella coeruleoalba Ligurian Sea.jpg|[[Prugasti dupin]]
Globicéphale.JPG|[[Bjelogrli dupin]]
Ziphius Ligurian Sea.jpg|''[[Ziphius cavirostris]]''
</gallery>

==Poveznice==
* [[Delta Salouma]], [[Senegal]]
* [[Rezervat biosfere El Vizcaíno]], [[Meksiko]]
* [[Vadensko more]], [[Njemačka]]

==Literatura==
* Antonio Cianciullo, ''[http://www.repubblica.it/ambiente/2012/10/13/news/balene_ermafrodite_plastica-44384561 Le balene rischiano l'ermafroditismo, tutta colpa dei frammenti di plastica]'', Repubblica.it, 13. listopada 2012.

==Izvori==
{{commonscat|Santuario per i mammiferi marini}}

==Vanjske poveznie==
* [http://www.parks.it/santuario.mammiferi.marini Santuario per i mammiferi marini], Parks.it. {{it}}

[[Kategorija:Prirodni rezervati]]
[[Kategorija:Zemljopis Sredozemlja]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Italiji]]
[[Kategorija:Sardinija]]
[[Kategorija:Toskana]]
[[Kategorija:Zaštita okoliša u Francuskoj]]
[[Kategorija:Zemljopis Monaka]]

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 4×4

2026-09-10T20:15:00Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

'''Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 4×4''' međunarodno je natjecanje u [[vaterpolo|vaterpolu]] s četvero igrača.

Prvo izdanje održano je od 31. kolovoza do 6. rujna 2026. u [[Dubrovnik]]u.<ref name=HOO>[https://www.hoo.hr/post/hrvatski-vaterpolisti-osvojili-broncu-na-1-svjetskom-prvenstvu-u-vaterpolu-4x4 Hrvatski vaterpolisti osvojili broncu na 1. Svjetskom prvenstvu u vaterpolu 4x4] hoo.hr, objavljeno 6. rujna 2026.</ref> Pobjednik prvoga prvenstva u muškoj konkurenciji bila je Španjolska, a u ženskoj SAD.<ref name=HOO/> Hrvatska je osvojila broncu u muškoj konkurenciji, a Roko Plicarić proglašen je za najboljeg igrača prvenstva.<ref name=HOO/>

==Vidi i:==
* [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu]]

==Izvori==

{{mrva-sport}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u vaterpolu]]

Ituri (rijeka)

2026-09-10T20:14:33Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir rijeka
| ime =Ituri
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija =

| slika =River crossing Ituri hills (20439969664).jpg
| slika_opis =
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =

| dz = DR KONGO
| naselja = [[Bunia]]

| duljina =650<ref name=brit/>
| površina porječja =
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| brane =
| izvor = {{DZ+X||DR KONGO}} [[Plave planine (Kongo)|Plave planine]] ([[Ituri|provincija Ituri]])
| sutok =
| izvor_koordinate =
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće = {{DZ+X||DR KONGO}} kod [[selo|sela]] Bomili ([[Tshopo|provincija Tshopo]])
| tip ušća =
| ušće_koordinate = {{coord|1|39|56.02|N|27|0|36.89|E}}
| ušće_nadmorska_visina =
| Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]]
| Ulijeva se u =[[Aruwimi]].
| pritoci =Shari, Malibongo, Ngayu, Nepoko
| lijevi pritoci =
| desni pritoci =

| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Demokratska Republika Kongo
| pushpin_label_position_A =
| pushpin_label_position_B =
}}

'''Ituri''' je [[rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] duga 650 [[km]] pritoka rijeke [[Aruwimi]].<ref name=brit/>

== Hidrologija==

Ituri [[izvor|izvire]] na [[zapad]]nim padinama [[Plave planine (Kongo)|Plavih planina]], nedaleko od [[Albertovo jezero|Albertovog jezera]] u
[[Ituri|provinciji Ituri]].<ref name=brit/>

Od tamo teče isprva prema [[jug]]u do [[Haut-Uélé|provincije Haut-Uélé]], a nakon tog svija prema [[zapad]]u i ponovno teče preko provincije Ituri, protiče pored grada [[Bunia]]. Nakon tog teče preko [[Rezervat prirode Okapi|Rezervata prirode Okapi]] i duž [[granica|granice]] između provincije Ituri i [[Tshopo|provincije Tshopo]]. U provinciji Tshopo kod [[selo|sela]] Bomili, prima pritoku Nepoko i mijenja ime [[Aruwimi]].<ref name=brit/>

Po rijeci je provincija Ituri dobila ime.<ref name=brit>{{cite web
| url =https://congeau.site/ituri.html
| title =''La rivière Ituri''
| accessdate =2026-09-08
| language=francuski
| publisher=Congeau}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ituri River}}

* [https://congeau.site/ituri.html''La rivière Ituri'')] {{fra icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongu]]
[[Kategorija:Porječje Konga| ]]

Tezejev brod

2026-09-10T20:14:29Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

[[File:Ship of Theseus.svg|alt=Drawings of a ship getting its parts replaced|thumb|upright=1.3|Kako se dijelovi broda postupno zamjenjuju, postavlja se pitanje je li riječ o istom brodu.]]
'''Tezejev brod''', poznat i kao '''Tezejev paradoks''', je [[paradoks]] i uobičajeni [[misaoni pokus]] o tome ostaje li neki predmet (u najčešćem obliku paradoksa, [[brod]]) isti predmet nakon što se s vremenom svi njegovi izvorni dijelovi postupno zamijene novima.

U [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], [[Tezej]], mitski kralj [[Atena (grad)|Atene]], spasio je atensku djecu od kralja [[Minos]]a nakon što je ubio [[Minotaur]]a te pobjegao brodom prema [[Del]]u. Atenjani su svake godine obilježavali taj događaj tako što su brodom hodočastili na Del u čast [[Apolon]]a. S vremenom su različiti drveni dijelovi broda istrunuli i bili zamijenjeni novima.

Antički su filozofi postavili pitanje: ako u brodu koji danas postoji više nema nijednog dijela izvornog broda, je li to još uvijek Tezejev brod? Ako više nije isti brod, u kojem je trenutku prestao biti onaj izvorni? Filozof [[Thomas Hobbes]] u 17. stoljeću je dodatno zakomplicirao problem pitanjem kako gledati na neki drugi brod koji bi bio izgrađen isključivo od dijelova uklonjenih s izvornog broda.

==Povijest==
[[File:Teseo e Arianna, Pompei.jpg|thumb|upright|[[Freska]] iz [[Pompeji]]a koja prikazuje [[Tezej]]a i [[Arijadna (mitologija)|Arijadnu]] kako bježe s [[Kreta|Krete]].]]
U izvornoj formulaciji, [[paradoks]] „Tezejeva broda” odnosi se na raspravu o tome ostaje li isti brod onaj kojem su svi dijelovi, jedan po jedan, zamijenjeni novima.{{sfn|Wasserman|2009.}} Opis ovog problema sačuvao je [[Plutarh]] u svojem djelu ''[[Usporedni životopisi]]'':{{sfn|Blackburn|2016.}}
{{Blok-citat|Lađu na kojoj je Tezej otplovio s mladeži i vratio se živ i zdrav, znamenitu tridesetoveslarku, čuvali su Atenjani sve do vremena Demetrija Faleranina uklanjajući staro drvo a umećući drugo, zdravo i učvršćujući je; filozofima ta lađa služi za primjer prijeporu u pitanju rasta jer jedni tvrde da ostaje ista a drugi da ne.|Plutarh|''Tezej'' 23.1}}

Filozof [[Thomas Hobbes]] u 17. stoljeću je proširio ovaj [[misaoni pokus]] zamislivši da čuvar broda prikuplja sve dotrajale dijelove koji se uklanjaju i od njih gradi drugi brod.{{sfn|Blackburn|2016.}} Zatim se postavlja pitanje koji je od ta dva broda — čuvarov ili atenski — „izvorni” brod.{{sfn|Wasserman|2009.}}
{{Blok-citat|Jer ako bi taj Tezejev brod (oko pitanja je li riječ o istom brodu, unatoč tome što se neprestanim obnavljanjem stare daske uklanjaju, a na njihovo mjesto stavljaju nove, o čemu su atenski [[sofisti]] običavali raspravljati) nakon što bi sve daske bile zamijenjene, i dalje bio numerički isti brod kao na početku, a neki bi čovjek sačuvao stare daske kako su bile uklanjane te ih poslije ponovno sastavio istim redoslijedom i od njih izgradio brod, tada bi i taj brod, bez sumnje, također bio numerički isti brod kao onaj prvotni te bismo tako imali dva numerički ista broda, što je apsurdno... No, kada govorimo o identitetu neke stvari, moramo razmotriti po kojem je kriteriju nazivamo istom stvari... tako da brod, koji označava određenu materiju oblikovanu na određeni način, bit će stoga isti brod sve dok ostaje ista materija. Ako, međutim, nijedan dio materije nije isti, riječ je numerički o drugom brodu. Ako pak dio materije ostane isti, a dio se promijeni, brod će biti dijelom isti, a dijelom različit.|Hobbes|''De Corpore''{{sfn|Hobbes|1656.}}}}

==Predložena rješenja==
===Sastav nije isto što i identitet===

Prema [[Stanfordova enciklopedija filozofije|Stanfordovoj enciklopediji filozofije]], najzastupljenije je rješenje prihvatiti zaključak da materijal od kojeg je brod napravljen nije isto što i sam brod, već da su to dva različita objekta koja jednostavno zauzimaju isti prostor u isto vrijeme.{{sfn|Wasserman|2009.}}

===Vremenski dijelovi===

Druga često zastupana teorija, koju je iznio američki filozof iz 20. stoljeća [[David Lewis]], polazi od toga da se svi objekti mogu podijeliti na trodimenzionalne vremenske presjeke, koji se međusobno razlikuju s obzirom na vrijeme. Time se izbjegava problem da dva različita broda u jednom trenutku postoje na istome mjestu, a u drugome na različitim mjestima, tako što se smatra da su ti objekti međusobno različiti u ''svakom'' trenutku.{{sfn|Wasserman|2009.}}

===Kognitivna znanost===

Drugi znanstvenici smatraju da ovaj misaoni problem proizlazi iz krajnjeg [[Eksternalizam|eksternalizma]]: pretpostavke da ono što je istinito u našim mislima vrijedi i u svijetu.{{sfn|Chomsky|2009.|p=382}} [[Noam Chomsky]] ističe da, iz perspektive prirodnih znanosti, takva pretpostavka nije neupitna, jer je ljudska [[intuicija]] često pogrešna.{{sfn|Chomsky|2010.|p=9}} [[Kognitivna znanost]] ovaj bi misaoni problem promatrala kao predmet istraživanja ljudskog uma. Proučavanje te ljudske zbunjenosti može otkriti puno o načinu na koji mozak funkcionira, ali malo toga o prirodi vanjskog svijeta koji ne ovisi o čovjeku.{{sfn|McGilvray|2013.|p=72}}

Nadovezujući se na ovo zapažanje, značajan dio kognitivne znanosti promatrao bi brod ne kao stvar, pa čak ni kao skup objektivno postojećih dijelova, već kao organizacijsku strukturu koja ima perceptivni kontinuitet.{{sfn|Grand|2003.|loc=Uvod}}

===Deflacionizam===

Prema [[Stanfordova enciklopedija filozofije|Stanfordovoj enciklopediji filozofije]], [[Deflacijska teorija istine|deflacionističko]] stajalište polazi od toga da među činjenicama iznesenima u misaonom eksperimentu nema spora; jedini se spor vodi oko značenja pojma „brod” te je stoga riječ tek o verbalnom sporu.{{sfn|Wasserman|2009.}}

==Izvori==

==Bibliografija==
* {{Citiranje enciklopedije |title=Material Constitution |url=https://plato.stanford.edu/entries/material-constitution/ |author-last1=Wasserman |author-first1=Ryan |year=2009. |publisher=[[Stanfordova enciklopedija filozofije]] |issn=1095-5054 |oclc=429049174 |language=en}}
* {{cite encyclopedia |editor-last1=Blackburn |editor-first1=Simon |editor-link=Simon Blackburn |title=Ship of Theseus |encyclopedia=The Oxford dictionary of philosophy |url=https://archive.org/details/oxforddictionary0000blac_n2u8 |edition=Third |format=Ebook |year=2016. |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-179955-6 |oclc=945776618 |language=en}}
* {{cite book |last1=Hobbes |first1=Thomas |author-link=Thomas Hobbes |title=Elements of philosophy: the first section, concerning body |chapter=Of Identity and Difference |date=1656. |publisher=R & W Leybourn |location=London |pages=100–101 |chapter-url=https://archive.org/details/b30335838/page/n123/mode/2up |access-date=24 September 2022 |language=en}}
* {{cite book |author1-last=Chomsky |author-first1=Noam |author-link1=Noam Chomsky |editor1=Massimo Piattelli-Palmarini |editor2=Juan Uriagereka |editor3=Pello Salaburu |title=Of Minds and Language: A Dialogue with Noam Chomsky in the Basque Country |url=https://books.google.com/books?id=kgCl9x21kZwC&pg=PA382 |date=29 January 2009 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-156260-0 |page=382 |language=en}}
* {{cite book |author1-last=Chomsky |author-first1=Noam |author-link1=Noam Chomsky |title=Chomsky Notebook |url=https://books.google.com/books?id=sVisAgAAQBAJ&pg=PA9 |year=2010. |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-14475-9 |page=9 |language=en}}
* {{cite book |author-last1=McGilvray |first1=James |title=Chomsky: Language, Mind and Politics |url=https://books.google.com/books?id=3VtILDSrZ7wC&pg=PA72 |date=25 November 2013 |publisher=Polity |isbn=978-0-7456-4990-0 |pages=72– |language=en}}
* {{cite book |last1=Grand |first1=Steve |author-link=Steve Grand (roboticist) |title=Creation: Life and How to Make It |date=May 2003 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-01113-7 |url=https://books.google.com/books?id=aSqzKUnANM8C |access-date=24 September 2022 |language=en}}

[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Identitet (filozofija)]]
[[Kategorija:Paradoksi]]
[[Kategorija:Misaoni pokusi]]

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1972./73.

2026-09-10T20:14:06Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1970./71.

2026-09-10T20:13:59Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Sphaerophysa

2026-09-10T20:13:36Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{mz}}

* ''[[Sphaerophysa (rod riba)]]'', rod riba iz porodice [[Nemacheilidae]]
* ''[[Sphaerophysa (biljni rod)]]'', rod biljaka iz porodice [[Fabaceae]]

{{razdvojba}}

Sat-kula

2026-09-10T20:12:48Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#PREUSMJERI [[Sahat-kula]]

Ctenopharyngodon

2026-09-10T20:12:45Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Amur (riba)]]
[[Kategorija:Rodovi Xenocyprididae]]

Équateur

2026-09-10T20:12:27Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Regija
| ime =Équateur
| ime_genitiv=Équateura
| slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Équateur.svg
| slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]]
| nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]
| upravni_oblik=[[provincija]]
| službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]]
| glavni_grad=[[Mbandaka]]
| vladar =Bobo Boloko
| titula_vladara=[[guverner]]
| površina=103902
| stanovnika=1856000
| pozivni_broj =
| web=
| komentar =
|}}
'''Équateur''' je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Osobine==

Provincija se nalazi na [[sjeverozapad]]u [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]] duž [[granica|granice]] s [[Republika Kongo|Republikom Kongo]], okružena provincijama; [[Sud-Ubangi]] ([[sjever]]), [[Mongala (provincija)|Mongala]], ([[sjeverozapad]]), [[Tshuapa]], ([[zapad]]) i [[Mai-Ndombe]] ([[jug]]).

Prostire se na [[površina|površini]] od 103.902 [[km²]], u kojoj živi 1.856.000 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7292
| title =''Équateur Province– Capital: Mbandaka''
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Provincija je osnovana [[2015,]] podjelom dotadašnje veće Provincije Équateur na 5 novh; Équateur, [[Mongala (provincija)|Mongala]], [[Nord-Ubangi]] i [[Tshuapa]].

[[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Mbandaka]] koji ima 262.814 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1867
| title =''Mbandaka in Équateur
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija;
* Bikoro
* Lukolela
* Basankusu
* Makanza
* Bolomba
* Bomongo
* Ingende

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
* [https://caid.cd/?page_id=12020 ''Province du Équateur'' (službene stranice)] {{fra icon}}
{{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}}

[[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]]

Ituri

2026-09-10T20:12:25Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Regija
| ime =Ituri
| ime_genitiv=Ituria
| slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Ituri.svg
| slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]]
| nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]
| upravni_oblik=[[provincija]]
| službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]]
| glavni_grad=[[Bunia]]
| vladar =Johnny Luboya Nkashama
| titula_vladara=[[guverner]]
| površina=65658
| stanovnika=4392200
| pozivni_broj =
| web=
| komentar =
|}}
'''Ituri''' je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Osobine==

Provincija se nalazi na [[sjeveroistok]]u [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 65.658 [[km²]], u kojoj živi 4.392.200 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=8557
| title =''Ituri Province– Capital: Bunia''
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Na [[sjever]]u [[granica|graniči]] s [[Haut-Uélé|provincijom Haut-Uélé]], na [[zapad]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[jug]]u s
[[Nord-Kivu|provincijom Nord-Kivu]] a na [[istok]]u s [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] i [[Uganda|Ugandom]].

Ime je dobila po rijeci [[Ituri (rijeka)|Ituri]].

[[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Bunia]] koji ima 230.625 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1848
| title =''Bunia in Ituri
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Provincija je administrativno podjeljena na 5 teritorija;
* Aru
* Djugu
* Irumu
* Mahagi
* Mambasa

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
* [https://caid.cd/?page_id=12020 ''Province du Ituri'' (službene stranice)] {{fra icon}}
{{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}}

[[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]]

Tshopo (rijeka)

2026-09-10T20:11:16Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{infookvir rijeka
| ime =Tshopo
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija =

| slika =Pont thopo1.jpg
| slika_opis =[[Most]] na rijeci
| slika2 =
| slika2_opis =
| zemljovid =
| zemljovid_opis =

| dz = DR KONGO
| naselja = [[Kisangani]]

| duljina =546<ref name=tok/>
| površina porječja =19.335 <ref name=brit/>
| najmanji istjek =
| prosječni istjek =300-450<ref name=brit/>
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| brane =
| izvor = {{DZ+X||DR KONGO}} [[Nacionalni park Maïko]] ([[Tshopo|provincija Tshopo]])
| sutok =
| izvor_koordinate =
| izvor_nadmorska_visina =801<ref name=tok/>
| ušće = {{DZ+X||DR KONGO}} kod [[Kisangani]]ja ([[Tshopo|provincija Tshopo]])
| tip ušća =
| ušće_koordinate = {{coord|0|33|46.91|N|25|7|1.31|E}}
| ušće_nadmorska_visina =383<ref name=tok/>
| Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]]
| Ulijeva se u =[[Lindi (rijeka)|Lindi]]
| pritoci =Maiko
| lijevi pritoci =
| desni pritoci =

| zemljovid_lok =
| zemljovid_lok_opis=
| pushpin_map = Demokratska Republika Kongo
| pushpin_label_position_A =
| pushpin_label_position_B =
}}

'''Tshopo''' je [[rijeka]] u sredini [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske RepublikeKongo]] duga 546 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Lindi (rijeka)|Lindi]],
koja [[ušće|uvire]] u [[Kongo (rijeka)|Rijeku Kongo]],<ref name=tok/>

== Hidrologija==

Rijeka [[izvor|izvire]] u [[brdo|brdima]] [[Nacionalni park Maïko|Nacionalnog parka Maïko]]. Od tamo teče prema [[jugozapad]]u prema gradu [[Kisangani]]ju i
[[ušće|ušću]]. Nešto prije ušća još u vrijeme [[Belgijski Kongo|Belgijskog Konga]] podignuta je [[hidroelektrana]] snage 18,8 [[vat|MW]] koja je u to vrijeme
opskrbljivala Kisangani [[Električna energija|električnom energijom]].<ref name=tok>{{cite web
| url =https://congeau.site/tshopo.html
| title =''La rivière Tshopo''
| accessdate =2026-09-08
| language=francuski
| publisher=Congeau}}</ref>

[[Porječje]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 19.335 [[km²]], prostire se po [[Tshopo|provinciji Tshopo]]<ref name=brit>{{cite web
| url =https://www.sciopen.com/article/10.32604/rig.2023.044124
| title =''Influence of Hydro-Morphometric Parameters''
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| author=Faidance Mashauri, Mokili Mbuluyo, Nsalambi Nkongolo
| publisher=SciOpen}}</ref> koja je po njoj i dobila ime kad je osnovana [[2015.]]

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Tshopo River}}
* [https://congeau.site/tshopo.html ''Tshopo''] {{fra icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongu]]
[[Kategorija:Porječje Konga| ]]

Aztecula

2026-09-10T20:11:08Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

#Preusmjeri [[Aztecula sallaei]]

[[Kategorija:Rodovi Leuciscidae]]

Tshopo

2026-09-10T20:10:57Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

{{Regija
| ime =Tshopo
| ime_genitiv=Tshopa
| slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Tshopo.svg
| slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]]
| nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]
| upravni_oblik=[[provincija]]
| službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]]
| glavni_grad=[[Kisangani]]
| vladar =Madeleine Nikomba Sabangu
| titula_vladara=[[guverner]]
| površina=199567
| stanovnika=2829700
| pozivni_broj =
| web=
| komentar =
|}}
'''Tshopo''' je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Osobine==

Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 199.567 [[km²]], u kojoj živi
2.829.700 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7299
| title =''Tshopo Province– Capital: Kisangani''
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Tshopo [[granica|graniči]] s 8 provincija, [[Ituri]] ([[istok]]), [[Tshuapa]] ([[zapad]]), [[Bas-Uélé]] ([[sjever]]), [[Maniema]] ([[jug]]), [[Haut-Uélé]] ([[sjeveroistok]]),
[[Mongala (provincija)|Mongala]] ([[sjeverozapad]]), [[Nord-Kivu]] ([[jugoistok]]) i [[Sankuru]] ([[jugozapad]]).<ref name=uni/>

Provincija je nastala [[2015.]] podjelom dotadašnje Provincije Orientale, na 4 provincije; Bas-Uélé, Haut-Uele, Ituri i Tshopo.
Reljef je [[ravnica|ravničarski]] prosječna, [[nadmorska visina]] varira od 200 do 500 [[metar]]a.<ref name=uni/>

[[Kongo (rijeka)|Rijeka Kongo]] protiče provincijom dijagonalno od jugoistoka prema sjeverozapadu. Pored nje veće rijeke su [[Tshopo (rijeka)|Tshopo]]
(po kojoj je dobila ime) i [[Lindi (rijeka)|Lindi]].<ref name=uni>{{cite web
| url =https://caid.cd/?page_id=12065
| title =''Identification de la province''
| accessdate =2026-09-08
| language =francuski
| publisher =CAID. Cellule d'Analyses}}</ref>

[[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Kisangani]] koji ima 682.599 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1861
| title =''Kisangani in Tshopo
| accessdate =2026-09-08
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>

Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija;<ref name=uni/>
* Bafwasende
* Banalia
* Basoko
* Isangi
* Opala
* Ubundu
* Yahuma

== Izvori ==

== Vanjske poveznice ==
* [https://caid.cd/?page_id=5921 ''Province du Tshopo'' (službene stranice)] {{fra icon}}
{{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}}

[[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]]

Vladimir Starčević Kinez

2026-09-10T20:10:56Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

'''Vladimir Starčević''' zvani '''Kinez''' (Španjuša, kraj [[Gospić|Gospića]], 17.01.1947. - [[Kampor]], na [[Rab (grad)|Rabu]], 16.07.2025.) bio je jugoslavenski i hrvatski poduzetnik, samouki [[Umjetnost|umjetnik]] i dobročinitelj.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Pleše, Mladen, S Arkanom je opljačkao Generalturist, krao zlato, bio u zatvoru. A onda se posvetio umjetnosti, Telegram.hr, 21.09.2018.|url=https://www.telegram.hr/velike-price/s-arkanom-je-opljackao-generalturist-krao-zlato-bio-u-zatvoru-sad-se-pokusava-iskupiti-umjetnoscu/|url-status=live|access-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kukec, Tomislav, KRIMINALAC I UMJETNIK - VLADIMIR STARČEVIĆ KINEZ S Arkanom je izveo pljačku Generalturista, a optužen je da je opljačkao zlato JNA generala... Umjetnost je otkrio u zatvoru, Jutarnji list, 23.09.2018.|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/vladimir-starcevic-kinez-s-arkanom-je-izveo-pljacku-generalturista-a-optuzen-je-da-je-opljackao-zlato-jna-generala-umjetnost-je-otkrio-u-zatvoru-7860924|url-status=live|access-date=}}</ref>

==Djetinjstvo i mladost==
Rođen je 17. siječnja 1947. godine kao starije od dvoje djece u obitelji Karla i Marije Starčević, u selu Španjuša, kraj Gospića. Ubrzo nakon rođenja, otac Karlo, koji je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pristupio [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskom]] pokretu, bio je premješten u vojnu komandu [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] u [[Zagreb|Zagrebu]], da bi tijekom 1949. bio pritvoren pod optužbom da je pristaša [[Informbiro|Informbiroa]], te je interniran u logoru na [[Goli otok|Golom otoku]], da bi nakon odsluženja kazne napustio Jugoslaviju i živio u [[Švedska|Švedskoj]]. Odmah nakon pritvaranja supruga je sinove odbacila i ostavila ispred zgrade vojne komande u Zagrebu, te su braća razdvojena i smještena u dječje domove..<ref name=":0" />

U to vrijeme bilo je teško odrastanje u domovima za nezbrinutu djecu, te su Starčevića često premještali, da bi na koncu bio smješten u domu u Vlaškoj ulici, u Zagrebu, dok je na Kaptolu završio osnovnu školu, družeći se nakon škole u slobodno vrijeme s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnatovićem]], koji je živio s obitelji u oficirskim stanovima u Ratkajevom prolazu, da bi potom Starčević upisao srednju tehničku školu, da bi tijekom 1964. godine, zbog sudjelovanja u tučnjavi na jednom plesnjaku u klubu Ribnjak bio kažnjen upućivanjem u maloljetnički dom na Lošinju, gdje je završio školu za električara..<ref name=":0" />

Zarana se počeo baviti borilačkim sportovima, te se okušao i na filmskom setu, naročito kada su u Jugoslaviji snimani filmovi u inozemnoj koprodukciji, te je bio na setu snimanja filma Marko Polo, gdje je zaradio nadimak Kinez. Još od djetinjstva zbog nemirna i neobuzdana duha, nesklon poštivanju autoriteta, zarana ulazi u delinkvenciju, prvo vrijeme obija škrinje sa sladoledom, zatim se uključuje u lance preprodaje ulaznica za kino Balkan i Zagreb te šverc ručnih satova, da bi tijekom 1968. bio dovođen u vezu s organiziranjem prostitucije za što je okrivljen bio jedan talijanski državljanin, dok je Starčević nakon dva mjeseca provedena u pritvoru pušten na slobodu..<ref name=":0" />

== Kriminalna karijera ==
Zbog poznanstva s Arkanom, odlazio je u [[Beograd]], te je nagovorio Arkana i njegovog znanca Dragana Rolovića da u Zagrebu izvedu pljačku turističke poslovnice agencije Generalturist, na [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], gdje je u siječnju 1969. ukradeno oko 200.000,00 Dinara, da bi potom Kinez pobjegao u inozemstvo, dok su Arkan i Rolović s još nekoliko jataka nastavili s provalnim krađama turističkih poslovnica u Beogradu i [[Skoplje|Skoplju]], da bi na koncu bili uhićeni, dok je Kinez uhićen u Beču, te su ga austrijske vlasti na temelju tjeralice zagrebačkog suda izručile [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. U siječnju 1970. Kinez i družina su bili osuđeni zbog kaznenog djela pljačke pred sudskim vijećem Okružnog suda u Zagrebu kojim je predsjedao Milko Gajski, te je u drugostupanjskoj odluci Vrhovnog suda osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, na koju kaznu je upućen u kaznionicu u [[Lepoglava|Lepoglavi]], gdje je kaznu služio do rujna 1974. godine..<ref name=":0" />

Nakon odslužene zatvorske kazne odlazi na služenje vojnog roka u JNA, potom se vraća u Zagreb gdje radi kao električar u KBC Rebru, da bi ipak odlučio otići u inozemstvo, u [[München|Munchen]], u [[Zapadna Njemačka|SR Njemačkoj,]] gdje otvara restoran s grčkom glazbom, gdje su mu znali svraćati i Arkan, Ljuba [[Ljubomir Magaš|Zemunac]], Zlatko Bagarić i drugi..<ref name=":0" />

Tijekom svibnja 1984. u Zagrebu se dogodila pljačka tone srebra smještenog u skladištu tvornice IKOM-a, u Ilici, za što je bilo okrivljeno nekoliko počinitelja, dok je Kinez bio okrivljen za pomaganje, te je ponovno dospio u zatvor, kaznu koju je prvo vrijeme služio u kaznionici u Staroj Gradiški, a potom u Lipovici. Nakon odslužene kazne okrenuo se konvencionalnom načinu života, te se ponovno vraća u Njemačku, da bi se nakon [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] u Hrvatskoj i početka izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], tijekom 1994. odlučio konačno vratiti u domovinu, te je se na [[Rab|Rabu]] bavio ugostiteljstvom i kiparstvom..<ref name=":0" />

Naime, tijekom služenja zatvorske kazne 1970-ih otkrio je svoj kiparski talent, specifično obradu drva, te je izrađivao [[Skulptura|skulpture]] u drvu, da bi idućih godina održao nekoliko izložbi u Zagrebu, kao i po jugoslavenskim klubovima u Njemačkoj, da bi posljednju izložbu imao u prostoru Stare gradske vijećnice u Zagrebu tijekom 2018. godine..<ref name=":0" />

== Kraj karijere i smrt ==
Preminuo je 16. srpnja 2025. godine u Kamporu, na otoku Rabu.

==Izvori==

==Vanjske poveznice==
* [https://www.hr Vanjska poveznica]

[[Kategorija:U izradi]]

Željko Marović

2026-09-10T20:10:51Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Rođen je 1955. u Splitu.

Klasičnu gimnaziju u Splitu završio je 1974;

Akademiju Likovnih umjetnosti u Veneciji pohađa od 1984. do 1988.

Radi za Metropolitan muzej u New Yorku / pedagoška sekcija / 1996 - 1998.

Na Umjetničkoj akademiji u Splitu zaposlen je od 1996. godine, danas u svojstvu izvanrednog profesora.

Pedesetak izložbi, od toga šesnaest samostalnih u Splitu, Rovinju, Zagrebu, Salzburgu, New Yorku i Torontu.

https://hulu-split.hr/umjetnik/marovic-zeljko/

Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1973./74.

2026-09-10T20:10:26Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

Engleski Stadioni

2026-09-10T20:10:09Z

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)

== Povijesni razvoj ==

=== Rana faza i Archibald Leitch ===
U ranim danima nogometa, utakmice su se igrale na otvorenim javnim površinama ili improviziranim igralištima. Pojavom profesionalizma potkraj 19. stoljeća javlja se potreba za stalnim stadionima.

Ključna figura ove ere bio je škotski arhitekt '''Archibald Leitch''', koji je projektirao dijelove ili cijele stadione za više od 20 vodećih engleskih klubova (uključujući [[Anfield]], [[Old Trafford]] i Stamford Bridge). Njegov dizajn karakterizirale su prepoznatljive željezne i ciglene fasade te dvokatne tribine s istaknutim križnim čeličnim ogradama. U to su vrijeme stadioni primali ogroman broj gledatelja, no većina kapaciteta otpadala je na stajaće tribine (tzv. ''terraces'').

=== Taylorovo izvješće i modernizacija (1989. – 2000.) ===
Najveća prekretnica u povijesti engleskih stadiona dogodila se nakon '''tragedije na Hillsboroughu 1989. godine''', u kojoj je zbog prenapučenosti i loše infrastrukture poginulo 97 navijača [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. <ref name="soccerwiki">[https://soccerwiki.org Soccer Wiki: Nogometni stadioni u Engleskoj], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref>

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva naložila je istragu koju je vodio lord Taylor. Rezultat toga bilo je '''Taylorovo izvješće (1990.)''', koje je zakonski obvezalo sve klubove u prve dvije lige da svoje stadione preurede u isključivo sjedeća mjesta (''all-seater''). To je dovelo do uklanjanja zaštitnih ograda između tribina i terena, rušenja kultnih stajaćih tribina i vala masovne modernizacije ili izgradnje potpuno novih stadiona.

== Najveći stadioni u Engleskoj ==

{| class="wikitable sortable" style="text-align:left;"
! Naziv stadiona !! Lokacija !! Kapacitet !! Glavni korisnik / klub
|-

| '''[[Wembley Stadium]]''' || London || 90.000 <ref name="wembley">[https://wikipedia.org Wembley Stadium na Wikipediji], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> || Engleska nogometna reprezentacija
|-

| '''[[Old Trafford]]''' || Manchester || 74.158 <ref name="soccerwiki" /> || [[Manchester United F.C.]]
|-

| '''[[Tottenham Hotspur Stadium|Tottenham]] Hotspur Stadium''' || London || 62.850 || [[Tottenham Hotspur F.C.]]
|-

| '''[[Anfield]]''' || Liverpool || 61.276 <ref name="anfield">[https://wikipedia.org Anfield na Wikipediji], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> || [[Liverpool F.C.]]
|-

| '''[[City of Manchester Stadium|Etihad Stadium]]''' || Manchester || 61.038 || [[Manchester City F.C.]]
|-

| '''[[Emirates Stadium|Emirates]] Stadium''' || London || 60.704 || [[Arsenal F.C.]]
|}

== Moderni trendovi u 21. stoljeću ==

=== Safe Standing (Sigurno stajanje) ===
Nakon više od tri desetljeća zabrane stajanja, Engleska je u 2020-ima uvela koncept '''sigurnog stajanja (''Safe Standing'')'''. Riječ je o tribinama sa sjedištima na sklapanje i ugrađenim metalnim barijerama ispred svakog reda, što navijačima omogućuje sigurno stajanje i navijanje bez opasnosti od domino-efekta i padova.

=== Održivost i multifunkcionalnost ===
Suvremeni engleski stadioni više nisu projektirani samo za nogomet. Oni funkcioniraju kao cjelogodišnji komercijalni centri s hotelima, konferencijskim dvoranama i prostorima za masovne glazbene koncerte. Veliki se naglasak stavlja na ekološku održivost (primjerice, Emirates Stadium i Tottenham Hotspur Stadium koriste 100 % obnovljivu energiju i sustave za recikliranje kišnice).

== Vidi još ==
* [[FA Premier liga|Premier Leauge]]
* [[Nogomet]]
* [[Stadion]]

== Izvori ==

[[Kategorija:Engleski nogometni stadioni| ]]
[[Kategorija:Nogomet u Engleskoj]]